U izdanju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti, a pod uredni\u0161tvom izv. prof. dr. sc. Ivice Vigata, krajem 2020. godine tiskana je monografija Glagoljski ninski spisi 1. dio kao 26 knjiga niza Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae. Ova edicija, koju je je pokrenuo i do svoje smrti ure\u0111ivao mons. dr. sc. don Pavao Kero, zami\u0161ljena je da bi se sa\u010duvali i tiskali glagoljski spomenici prona\u0111eni na podru\u010dju Zadarske nadbiskupije. Isprva su se publikacije ovoga niza tiskale u izdanju Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti, a od XVII. knjige kao suizdava\u010d se pojavljuje i Sveu\u010dili\u0161te u Zadru.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je napomenuti da je u zaista kratkom vremenu od 2010. do 2019. godine tiskano 55 kodeksa u 25 publikacija. Me\u0111utim, zadarska glagolja\u0161ka ba\u0161tina zaista je velika te se do danas u tiskanim monografijama ovoga niza nisu ni pribli\u017eno mogli uvrstiti svi glagoljski spomenici. Zato je sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru potekla inicijativa da se i nakon odlaska don Pavla Kera glagoljski spomenici i dalje tiskaju zadr\u017eavaju\u0107i sli\u010dnu koncepciju, a to zna\u010di da \u0107e monografije i dalje sadr\u017eavati faksimile i transliteracije glagoljskih spomenika. Tekstovi \u0107e se transliterirati po istim na\u010delima kao i u dosada\u0161njim izdanjima, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti da ih razumiju i oni koji nemaju striktno lingvisti\u010dku naobrazbu.<\/p>\n\n\n\n
Glagoljski spisi Ninske biskupije uvelike se razlikuju od dosada\u0161njih izdanja ovoga niza. Prvi se put ne objavljuju kodeksi, ve\u0107 se gra\u0111a sastoji od neuvezanih spisa koje je trebalo izdvojiti te po odre\u0111enim kriterijima poslo\u017eiti i ozna\u010diti. Razumije se da je takva vrsta rukopisa prire\u0111iva\u010dima bila do sada najve\u0107i izazov. Zanimljivost ovih dokumenata jest i u tome \u0161to se na istom arku papira nerijetko pisalo dvama jezicima te dvama ili \u010dak trima pismima. Izostavljanje bilo kojeg dijela unutar istoga arka papira bilo bi neprimjereno, uostalom i neznanstveno, te se pod istom folijacijom pridru\u017euju i prijepisi na talijanskom i latinskom jeziku, odnosno uz glagolji\u010dne rukopise na\u0107i \u0107e se i oni napisani latinicom ili hrvatskom \u0107irilicom. <\/p>\n\n\n\n
Monografija se sastoji od uvodnoga \u010dlanka u kojem autorica Grozdana Franov-\u017divkovi\u0107 rukopise stavlja u povijesni kontekst, a opisuje i proces nastanka glagolji\u010dnog fonda, tj. na\u010dina na koji su se izdvajali pojedini dokumenti iz tada nesre\u0111enih Spisa Ninske biskupije. Tako\u0111er, autorica opisuje i pote\u0161ko\u0107e koje je tada trebalo prevladati da bi se spisi objavili te obja\u0161njava kako je koncipiran prvi tom i kako je izvedena folijacija. Slijedi rad doc. dr. sc. don Zdenka Dundovi\u0107a o ninskim biskupima iz razdoblja nastanka Ninskih spisa s podatcima koji su zaista nu\u017eni za razumijevanje i prou\u010davanje rukopisa u ovoj monografiji. O jezi\u010dnim zna\u010dajkama rukopisa u svom \u010dlanku pi\u0161e Ivice Vigato i to je relativna novost u ovom nizu (izuzetak \u010dine jedino jezi\u010dni prilozi u XIX. izdanju ovoga niza: Riznica glagolja\u0161ke pismenosti otoka Rave). U \u010dlanku se tako\u0111er iznose jezi\u010dne osobitosti koje se odnose i na drugi tom ove Monumente koji \u0107e se tek tiskati. U posebnom poglavlju autorica Grozdana Franov-\u017divkovi\u0107 popisuje sve sve\u0107enike glagolja\u0161e koji se spominju u rukopisima, pridru\u017euju\u0107i im sve do sada poznate biografske podatke. Budu\u0107i da su dokumenti razli\u010ditoga karaktera, makar svi pripadaju administrativnom funkcionalnom stilu, rje\u010dnik manje poznatih rije\u010di o\u010dekivano je obilniji nego u prethodnim izdanjima niza. Nakon faksimila dokumenata i transliteracije slijedi uobi\u010dajena opremljenost monografije u vidu popisa mjesta i imena, koje je sa\u010dinila Marija Kero.<\/p>\n\n\n\n
Na kraju mo\u017eemo istaknuti kako je ve\u0107 sada te\u0161ko i pobrojiti sve znanstvene radove u kojima se za potrebe znanstvenoga istra\u017eivanja upotrebljavala gra\u0111a tiskana u nizu Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae. Zato nam se \u010dini da i dalje treba ustrajati u izdavanju glagoljskih rukopisa koji \u0107e, bez svake sumnje, biti od velike pomo\u0107i u razumijevanju kulturolo\u0161kih posebnosti zadarskoga kraja i hrvatskoga priobalja od 16. do 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Ivica Vigato<\/p>\n\n\n\n