{"id":2472,"date":"2016-09-27T22:00:05","date_gmt":"2016-09-27T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2472"},"modified":"2016-09-27T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-27T22:00:05","slug":"treci-program-hrvatskog-radija-emisija-povijesne-kontroverze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2472","title":{"rendered":"Tre\u0107i program Hrvatskog radija \u2013 emisija \u201ePovijesne kontroverze\u201c"},"content":{"rendered":"<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\">HRT<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><a href=\"http:\/\/raspored.hrt.hr\/\">http:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">HR: Nacionalni<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\">Tre\u0107i program HR<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">http:\/\/radio.hrt.hr\/emisija\/povijesne-kontroverze\/1174\/<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8212;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\">HR3 22.09.2016. 14:30 &#8211; 15:15<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Povijesne kontroverze<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Brojni politi\u010dari s podru\u010dja biv\u0161e SFRJ, novinari, publicisti, a i neki povjesni\u010dari, uvjereni su da su se hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man i srbijanski predsjednik Slobodan Milo\u0161evi\u0107 na sastanku odr\u017eanom 25. o\u017eujka 1991. u Kara\u0111or\u0111evu dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine. Neki mediji sastanak su progla\u0161avali tajnim, a plasirane su i teze da su dvojica predsjednika \u010dak nacrtali kartu razgrani\u010denja, te da je postojao &#8220;crveni telefon&#8221; kojim su izravno komunicirali.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U novoj emisiji Tre\u0107eg programa Hrvatskoga radija otkrivamo je li sastanak bio tajan, je li bilo crtanja karata, je li postojao &#8220;crveni telefon&#8221; te \u0161to se doista dogodilo u Kara\u0111or\u0111evu.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Gost emisije je dr. sc. Ivica Lu\u010di\u0107.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Autor i voditelj: Josip Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">https:\/\/hrti.hrt.hr\/#\/video\/show\/2684937\/dogovor-u-karaorevu<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8212;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\">HR3 29.09.2016. 14:30 &#8211; 15:15<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Povijesne kontroverze<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Veliki poraz hrvatske plemi\u0107ke vojske predvo\u0111ene banom Emerikom Deren\u010dinom 9. rujna 1493. godine protiv osmanske vojske predvo\u0111ene bosanskim sand\u017eak-begom Hadum Jakub-pa\u0161om u bitci na Krbavskom polju, predstavlja jedan od najva\u017enijih doga\u0111aja dugotrajnog obrambenog rata Hrvata protiv Osmanlija. Oko samog doga\u0111aja kreirao se i jedan povijesni narativ koji je imao va\u017enu ulogu u kreiranju modernog hrvatskog nacionalnog identiteta. O zna\u010daju Krbavske bitke u modernoj i suvremenoj hrvatskoj historiografiji i njenom kori\u0161tenju u razli\u010ditim dru\u0161tvenim procesima razgovaramo s dr. sc. Hrvojem Kekezom. Autor emisije je Josip Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8212;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\n<style> <!--  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin:0cm; \tmargin-bottom:.0001pt; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:12.0pt; \tfont-family:\"Times New Roman\",\"serif\"; \tmso-fareast-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-ansi-language:EN-US; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tfont-size:10.0pt; \tmso-ansi-font-size:10.0pt; \tmso-bidi-font-size:10.0pt;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">HR3 06.10.2016. 14:30 &#8211; 15:15<\/span><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">Povijesne kontroverze<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">Je li povijest znanost puna kontroverznih tema ili je i ona sama kontroverzna znanost? Koji su stvarni dosezi povijesne spoznaje? Kakav je polo\u017eaj povijesne u odnosu na druge znanosti u Hrvatskoj i svijetu? Koliko je historiografija objektivna znanost te kakva je njena upotreba u medijima, a kakva u obrazovanju?<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">O tome \u0161to podrazumijeva pojam povijesni revizionizam te \u0161to nam donosi Peti kongres hrvatskih povjesni\u010dara razgovaramo s prof. dr. sc. Damirom Agi\u010di\u0107om i doc. dr. sc. Tomislavom Galovi\u0107em.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">Autor emisije je dr.sc. Josip Mihaljevi\u0107.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&#8212;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">HR3 13.10.2016. 14:30 &#8211; 15:15<\/span><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">Povijesne kontroverze<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\">Naziv dana\u0161nje teme je &#8211; &#8220;Hrvatsko prolje\u0107e &#8211; demokratski, liberalni ili nacionalni pokret?&#8221;. \u0160to sve podrazumijeva pojam Hrvatsko prolje\u0107e? Je li ono imalo isklju\u010divo nacionalni karakter, ili se mo\u017ee govoriti o demokratskim i liberalnim tendencijama? Je li Hrvatsko prolje\u0107e bilo pokret nastao u redovima Saveza komunista Hrvatske, je li nastao unutar kruga intelektualaca okupljenih oko Matice hrvatske, ili su glavni impuls pokretu bili studenti i studentska gibanja? Je li na pojavu utjecao me\u0111unarodni kontekst, i je li \u010dak u njemu ulogu igrala i hrvatska politi\u010dka emigracija? O tim i brojnim drugim pitanjima danas razgovaramo s dr. Hrvojem Klasi\u0107em i dr. Wollfyem Kra\u0161i\u0107em.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><br \/><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<div align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\n<p><\/span><\/div>\n<p><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><font face=\"Calibri\">&#8212;<\/font><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\n<p><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font face=\"Calibri\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font size=\"3\" >  <\/font><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><span style=\"line-height: 115%; font-family: \" times=\"\" new=\"\" roman\",\"serif\";=\"\" font-size:=\"\" 12pt;\"=\"\">HR3 20.10.2016. 14:30 &#8211; 15:15<\/span><\/b><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font size=\"3\" >  <\/font><\/p>\n<p><\/font><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font face=\"Calibri\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"line-height: 115%; font-family: \" times=\"\" new=\"\" roman\",\"serif\";=\"\" font-size:=\"\" 12pt;\"=\"\">Povijesne kontroverze<\/span><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font size=\"3\" >  <\/font><\/p>\n<p><\/font><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font face=\"Calibri\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"line-height: 115%; font-family: \" times=\"\" new=\"\" roman\",\"serif\";=\"\" font-size:=\"\" 12pt;\"=\"\">Sve\u0107enik, povjesni\u010dar i politi\u010dar dr. Krunoslav Draganovi\u0107 u komunisti\u010dkoj je Jugoslaviji preko dvadeset godina smatran dr\u017eavnim neprijateljem br. 1., sve dok se 1967. nije, pod nerazja\u0161njenim okolnostima, pojavio u Jugoslaviji, a potom bez sudskog progona nastavio \u017eivjeti i raditi do svoje smrti 1983. Iako se ni danas ne mo\u017ee pouzdano govoriti o brojnim detaljima iz njegova \u017eivota, Draganovi\u0107 se \u010desto prikazuje kao svemo\u0107ni trostruki tajni agent koji je spa\u0161avao usta\u0161ke i nacisti\u010dke zlo\u010dince organiziraju\u0107i im odlazak u zemlje Ju\u017ene Amerike. \u0160tovi\u0161e, navodilo se da je Draganovi\u0107 spasio ne samo usta\u0161kog poglavnika Antu Paveli\u0107a, nego \u010dak i glavnog ideologa holokausta Adolfa Eichmanna. S druge strane su ocjene koje Draganovi\u0107a prikazuju kao velikog hrvatskog domoljuba i predanog humanitarca koji je svojim djelovanjem spasio nekoliko desetaka tisu\u0107a ljudskih \u017eivota.<\/span><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font size=\"3\" >  <\/font><\/p>\n<p><\/font><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font face=\"Calibri\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"line-height: 115%; font-family: \" times=\"\" new=\"\" roman\",\"serif\";=\"\" font-size:=\"\" 12pt;\"=\"\">\u0160to o svemu tome ka\u017ee historiografija i \u0161to stvarno znamo o jednoj od najkontroverznijih osoba novije hrvatske povijesti? O tome razgovaramo s dr. sc. Miroslavom Akmad\u017eom.<\/span><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font size=\"3\" >  <\/font><\/p>\n<p><\/font><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font face=\"Calibri\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"line-height: 115%; font-family: \" times=\"\" new=\"\" roman\",\"serif\";=\"\" font-size:=\"\" 12pt;\"=\"\">Autor i voditelj: Josip Mihaljevi\u0107.<\/span><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font size=\"3\" >  <\/font><\/p>\n<p><\/font><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\">&#8212;<\/p>\n<p><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\">HR3 27.10.2016. 14:30 &#8211; 15:15<\/p>\n<p><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\">Povijesne kontroverze<\/p>\n<p><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\">Vi\u0161eslavova krstionica, jedan je od najzna\u010dajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka za koju se smatra da se prvotno nalazila u Ninu, ve\u0107 stolje\u0107e i pol izaziva polemike hrvatskih povjesni\u010dara, arheologa i povjesni\u010dara umjetnosti. Sredinom ove godine akademska polemika je zavr\u0161ila u hrvatskim medijima nakon \u0161to je dr. sc. Nikola Jak\u0161i\u0107 u jednim dnevnim novinama ustvrdio da krstionica nikad nije bila u Ninu te da Vi\u0161eslav vjerojatno nije bio Hrvat. Je li Vi\u0161eslav bio hrvatski knez, ima li krstionica ikakve veze s Ninom i je li prijenos krstionice iz Italije u Hrvatsku 1942. bio zasluga usta\u0161kog poglavnika Ante Paveli\u0107a, u Povijesnim kontroverzama razgovaramo s dr. sc. Mirjanom Matijevi\u0107 Sokol i dr. sc. Tomislavom Galovi\u0107em. Slu\u0161ateljima \u0107e svoje mi\u0161ljenje dati i dr. sc. Nikola Jak\u0161i\u0107. Autor i voditelj je Josip Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\">&#8212;<\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\">\n<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<\/p>\n<p><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\"><br \/><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">HR3 03.11.2016. 14:30 &#8211; 15:15<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Povijesne kontroverze<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao Dan ustanka naroda Hrvatske. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotada\u0161nji dr\u017eavni blagdan zamijenila Danom antifa\u0161isti\u010dke borbe, za \u010diji je dan obilje\u017eavanja odre\u0111en 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina Dan ustanka naroda Hrvatske bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika opet je postala zanimljiva javnosti zbog obnovljenih proslava tog nekada\u0161njeg dr\u017eavnog blagdana i s njima povezanim javnim raspravama. \u0160to o doga\u0111ajima iz srpnja 1941. govori historiografija i jesu li ti doga\u0111aji temelj hrvatskog antifa\u0161izma?<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">O tome razgovaramo s dr. sc. Mariom Jarebom.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Autor i voditelj: Josip Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p>      <span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/span><br \/><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\n<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<\/p>\n<p><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8212;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">HR3 10.11.2016 14:30<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">&nbsp;<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Povijesne kontroverze<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Novinar \u0110or\u0111e (Jure) Mili\u0161a za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je zato\u010denik logora u Jasenovcu i Staroj Gradi\u0161ci. Pre\u017eivjev\u0161i, nedugo nakon zavr\u0161etka rata je objavio knjigu pod naslovom U mu\u010dili\u0161tu-paklu Jasenovac, u kojoj je detaljno opisao svoje logora\u0161ko iskustvo. Iako se \u010dini paradoksalnim, umjesto \u0161iroke promid\u017ebe knjige u kojoj se opisuju strahote \u017eivota i smrti u usta\u0161kom logoru, tada\u0161nja komunisti\u010dka vlast sudski je zabranila knjigu. Komu i za\u0161to nisu odgovarala sje\u0107anja koja je o svome zato\u010deni\u0161tvu napisao jedan od logora\u0161a i koji je stvarni razlog zabrane knjige u Povijesnim kontroverzama od 14.30 razgovaramo s dr. sc. Mariom Kevom. Autor i voditelj je Josip Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8212;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">HR3 17.11.2016 14:30<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">&nbsp;<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Povijesne kontroverze<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Vukovar. Simbol Domovinskoga rata koji u isto vrijeme predstavlja nacionalnu tragediju, ali i nacionalni ponos zbog hrabrosti branitelja koji su pod opsadom tri mjeseca branili grad. Zbog simboli\u010dkog, ali i politi\u010dkog zna\u010daja, obilje\u017eavanje pada Vukovara svake godine u studenome protje\u010de uz brojne kontroverze. \u0160tovi\u0161e, u javnosti se javljaju i teze da je dr\u017eavna vlast izdala Vukovar 1991. godine. O tome je li Vukovar izdan 1991. i je li tromjese\u010dni hrvatski otpor u Vukovaru bio klju\u010dan za kona\u010dnu hrvatsku pobjedu u Domovinskome ratu, razgovaramo s dr. sc. Davorom Marijanom. Autor u voditelj je Josip Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8212;<\/p>\n<div align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: HR;\"><\/span><\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\n<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">HR3 24.11.2016 14:30<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">&nbsp;<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Povijesne kontroverze<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Vukovar je simbol Domovinskoga rata koji u isto vrijeme predstavlja nacionalnu tragediju, ali i nacionalni ponos zbog hrabrosti branitelja koji su pod opsadom tri mjeseca branili grad. Zbog simboli\u010dkog, ali i politi\u010dkog zna\u010daja, obilje\u017eavanje pada Vukovara svake godine u studenome protje\u010de uz brojne kontroverze. \u0160tovi\u0161e, u javnosti se javljaju i teze da je dr\u017eavna vlast izdala Vukovar 1991. godine. Je li Vukovar izdan 1991. i je li tromjese\u010dni hrvatski otpor u Vukovaru bio klju\u010dan za kona\u010dnu hrvatsku pobjedu u Domovinskome ratu razgovaramo s dr. sc. Davorom Marijanom. Autor emisije je Josip Mihaljevi\u0107.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2472","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":2472,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53727,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53727","url_meta":{"origin":2472,"position":1},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eAnali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c (63\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 63. svezak \u201eAnala Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26168","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53857","url_meta":{"origin":2472,"position":2},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c (67\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 67. svezak \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26346","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":2472,"position":3},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, &#8220;Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54145,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54145","url_meta":{"origin":2472,"position":4},"title":"Povjesni\u010dar Max Bergholz dobitnik presti\u017ene Dan David nagrade","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povjesni\u010dar Max Bergholz - koji je dobro poznat i doma\u0107oj stru\u010dnoj javnosti - jedan je od devet dobitnika me\u0111unarodne nagrade Dan David za 2026. godinu, te - kako se isti\u010de - najve\u0107e svjetske nagrade u podru\u010dju povijesne znanosti. Op\u0161irnije: https:\/\/www.concordia.ca\/news\/stories\/2026\/06\/16\/concordia-professor-max-bergholz-wins-the-worlds-largest-history-award.html https:\/\/dandavidprize.org\/winners\/max-bergholz https:\/\/dandavidprize.org\/our-winners","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":2472,"position":5},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2472"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2472\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}