{"id":2467,"date":"2016-09-26T22:00:05","date_gmt":"2016-09-26T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2467"},"modified":"2016-09-26T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-26T22:00:05","slug":"predavanje-drage-miletica-prijedlog-za-banovinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2467","title":{"rendered":"Predavanje Drage Mileti\u0107a, \u201cPrijedlog za Banovinu\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Preradovi\u0107eva 44, Zagreb <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.dpuh.hr\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

PREDAVANJE<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dok je u srednjovjekovnom razdoblju prostor Banovine imao izuzetno zna\u010denje, danas je to prometno slijepo crijevo, gospodarski mrtvo, prostor koji stanovnici ostalog dijela Hrvatske rijetko ili nikako ne posje\u0107uju pa ga ne poznaju, niti za njega bilo \u0161to osje\u0107aju i ne mare. Takav se odnos prema Banovini najbolje odra\u017eava na stanje u kojem se nalaze njezini spomenici kulture.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U prostoru me\u0111urje\u010dja donjih tokova rijeke Kupe na sjeveru i rijeke Une na jugu, te Posavine na istoku i Korduna na zapadu, razmje\u0161ten je razmjerno njegovoj veli\u010dini velik broj iznimno zna\u010dajnih profanih i sakralnih spomenika kulture od srednjega vijeka do 20. stolje\u0107a.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Istra\u017eivanjem i prezentacijom tog niza izuzetnih spomenika kulture stvara se temeljna kulturna infrastruktura za turisti\u010dko otvaranje tog sada posve zapostavljenog, ali iznimno atraktivnog prostora Banovine. Krajnje je vrijeme da se odlu\u010dnije poradi na prelasku s jedva tromjese\u010dne intenzivne turisti\u010dke sezone vezane isklju\u010divo uz na\u0161u jadransku obalu, na cjelogodi\u0161nju turisti\u010dku aktivnost na svim prostorima Lijepe na\u0161e. Uz prirodne ljepote Banovine, upravo su spomenici kulture ti koji mogu postati zama\u0161njak njezinog gospodarskog o\u017eivljavanja. Prethodno bi oni koji su zadu\u017eeni za osmi\u0161ljavanje i provo\u0111enje kulturnog i gospodarskog razvoja Dr\u017eave trebali prepoznati potencijal Banovine i jednog takvog programa, te na temelju razra\u0111enog projekta osigurati sustavno financiranje i koordinirano provesti njegovu realizaciju kroz suradnju s nekoliko ministarstva.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Drago Mileti\u0107, povjesni\u010dar umjetnosti, konzervator savjetnik u mirovini, radni vijek proveo je u Hrvatskom restauratorskom zavodu posvetiv\u0161i se istra\u017eivanju, za\u0161titi, obnovi i prezentaciji napu\u0161tenih povijesnih gradova i burgova.  <\/span>Godine 2011. dobitnik je s kolegicom Marijom Valjato Fabris godi\u0161nje nagrade Vicko Andri\u0107 za dovr\u0161etak konzervatorsko-restauratorskih radova na plemi\u0107kom gradu Sokolac u Brinju, a 2007. Povelje Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za unapre\u0111enje i promicanje struke. Autor je knjige Plemi\u0107ki gradovi kontinentalne Hrvatske u izdanju Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2467","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2467"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2467\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}