{"id":24648,"date":"2021-01-18T19:40:05","date_gmt":"2021-01-18T19:40:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24648"},"modified":"2021-01-18T19:40:05","modified_gmt":"2021-01-18T19:40:05","slug":"matko-globacnik-o-knjizi-stephen-kotkin-stalin-waiting-for-hitler-1928-1941","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24648","title":{"rendered":"Matko Globa\u010dnik &#8211; o knjizi &#8211; Stephen Kotkin, &#8220;Stalin. Waiting for Hitler 1928\u20131941&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Stephen Kotkin, <em>Stalin. Waiting for Hitler 1928\u20131941<\/em>, Allen Lane, London 2017, 1154 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Po mnogo\u010demu je sretan splet okolnosti da je pisanje monumentalne biografije o Staljinu zapalo Stephena Kotkina, profesora povijesti sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton (SAD). On se bavi povije\u0161\u0107u Sovjetskog Saveza u kojemu je nekoliko puta du\u017ee vrijeme boravio tijekom osamdesetih i po\u010detka devedesetih godina 20. stolje\u0107a. Me\u0111unarodnu reputaciju, pored ostalih djela (kao \u0161to je <em>Armageddon Averted. The Soviet Collapse, 1970\u20132000<\/em> iz 2001.) donijela mu je ponajprije knjiga <em>Magnetic Mountain. Stalinism as a Civilization<\/em> (1995.) u kojoj je prou\u010davao plansko pretvaranje ruskoga grada Magnitogorska u podno\u017eju rudom bogate Magnetske planine (ju\u017eni Ural) u sredi\u0161te te\u0161ke industrije, kao i svakodnevicu njegovih stanovnika za vrijeme Staljinove diktature u me\u0111ura\u0107u (<em>histoire totale<\/em>). Korijene staljinizma je prema Kotkinu nemogu\u0107e shvatiti bez radikalne struje europske prosvjetiteljske paradigme 18. stolje\u0107a prema kojoj je pomo\u0107u moderne znanosti mogu\u0107e savr\u0161eno racionalno urediti dru\u0161tveni poredak, ali putem koji je ukazala Francuska revolucija, koju je idolizirao Marx u mla\u0111im danima i koju su poku\u0161ali rekreirati ruski bolj\u0161evici na \u010delu s Lenjinom.<\/p>\n\n\n\n<p>Staljin je slijedio marksisti\u010dku paradigmu stvaranja savr\u0161enoga \u201eracionalnog\u201c i \u201eprosvije\u0107enog\u201c dru\u0161tva primjenom revolucionarnih sredstava. Prvi svezak Kotkinove biografije s naslovom <em>Stalin. Paradoxes of Power 1878\u20131928<\/em> (2014.) pratio je Josifa Visarionovi\u010da D\u017euga\u0161vilija od ro\u0111enja i mladosti u Gruziji, gdje se povezuje s marksisti\u010dkim radni\u010dkim pokretom Carske Rusije, preko njegove afirmacije u njemu povezivanjem s Lenjinom, objavljivanjem utjecajnoga razmatranja o nacionalnom pitanju u listu <em>Prosvjetiteljstvo<\/em> (<em>\u041f\u0440\u043e\u0441\u0432\u0435\u0449\u0435\u043d\u0438\u0435<\/em>) (I, 133) i sudjelovanjem u Oktobarskoj revoluciji. Za razliku od metodologije drugih biografa, Kotkinov je pristup geopoliti\u010dki, on spaja geografske, unutarnje, vanjskopoliti\u010dke i druge preduvjete dr\u017eave i njezinih institucija s libertarijanskim shva\u0107anjem primjene ideolo\u0161kih na\u010dela kako bi prikazao i objasnio staljinisti\u010dko oblikovanje i transformaciju dr\u017eave i njihove posljedice. Iako je takav nekonvencionalni pristup izostavljao pojedinosti Staljinova \u017eivota prikazuju\u0107i va\u017ene povijesne doga\u0111aje u Rusiji, biografija se s prikazom formacije Sovjetskoga Saveza dvadesetih godina sve vi\u0161e okre\u0107e Staljinu kao narodnom komesaru i generalnom sekretaru CK SKP(b)-a. Grade\u0107i interpretaciju i na tezama Valentina Saharova, Kotkin uvjerljivo pokazuje da je sovjetski diktator bio logi\u010dni nastavak (a ne uzurpator) politike koju je vodio Lenjin (I, 737).<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi svezak pod naslovom <em>Stalin. Waiting for Hitler 1928\u20131941<\/em> prikazuje period tijekom kojega je Staljin u skladu s Lenjinovom interpretacijom marksizma pretvorio Sovjetski Savez u socijalisti\u010dku svjetsku silu, oblikuju\u0107i u tome procesu ideologiju marksizma-lenjinizma. Prvi dio pod naslovom \u201eRavan mitu\u201c (\u201eEqual to the Myth\u201c, str. 1\u2013309) ponajprije prati povijesno jedinstven proces Staljinova iskorjenjivanja kapitalizma u Sovjetskom Savezu. Za razliku od teoretskih marksisti\u010dkih rasprava od ranoga socijalizma do dana\u0161njega neokomunizma (protukapitalisti\u010dkog demokratskog socijalizma), sovjetska kolektivizacija poljoprivrede i industrijalizacija je prvi, povijesno najzna\u010dajniji i na euroazijskoj (globalnoj) razini temeljni poku\u0161aj iskorjenjivanja kapitalizma i uspostave \u201erealnog\u201c socijalizma u praksi. Oblikovan od Staljina protiv reformisti\u010dkog puta socijaldemokracije kao socijalisti\u010dka protute\u017ea onome \u0161to se u marksizmu naziva akumulacijom kapitala (II, 10), taj proces svjedo\u010dio je brutalnoj dekulakizaciji i rezultirao je smr\u0107u izme\u0111u pet i sedam milijuna ljudi od gladi, pri \u010demu je jo\u0161 deset milijuna ljudi ostalo na rubu smrti izme\u0111u 1931. i 1933. godine (II, 127\u2013129). Zanimljivo je da niti dolazak nacista na vlast u Njema\u010dkoj i okretanje Kominterne strategiji \u201enarodnog fronta\u201c nije poljuljalo Staljina u uvjerenju da je socijaldemokracija lijevo krilo fa\u0161izma, \u0161to niti Georgi Dimitrov nije mogao promijeniti (II, 175, 259).<\/p>\n\n\n\n<p>Stabilizacija ekonomije omogu\u0107ila je militarizaciju zbog nepovoljnih vanjskopoliti\u010dkih okolnosti koje su s ubojstvom Sergeja Kirova tjerale paranoi\u010dnog Staljina prema teroru na unutarnjem planu, \u0161to je glavna tema drugog dijela pod naslovom \u201eTeror kao dr\u017eavni\u0161tvo\u201c (\u201eTerror as Statecraft\u201c, 301\u2013553). Period velikih \u010distki od 1934., s vrhuncem izme\u0111u 1937. i 1938. godine, svjedo\u010dio je uhi\u0107enju vi\u0161e od dva milijuna i smaknu\u0107u oko 830.000 ljudi. Kotkin smatra da je pokoljem, koji je omogu\u0107en na najni\u017eoj razini komunisti\u010dkih \u0107elija protiv nezadovoljnika protukapitalisti\u010dke politike, upravljao Staljin koji je htio slomiti volju naju\u017eeg kruga suradnika i potencijalnih protivnika te oblikovati dr\u017eavu terorom (II, 305\u2013309). Najpoznatije \u017ertve apokalipse bili su dugogodi\u0161nji Staljinovi protivnici optu\u017eeni kao trockisti, Lev Kamenjev, Grigorij Zinovjev i Nikolaj Buharin (II, 337, 479). Sudjelovanje u \u0160panjolskome gra\u0111anskom ratu, prema Kotkinu, gomilalo je u Staljinovoj glavi teorije urote o spremnosti Britanije i Francuske da se s Njema\u010dkom okrenu protiv Sovjetskog Saveza te trockisti\u010dkom utjecaju me\u0111u republikancima u \u0160panjolskoj, ali i u Crvenoj armiji na \u010delu s mar\u0161alom Mihaelom Tuha\u010devskim koji je tako\u0111er stradao u \u010distkama (II, 374\u2013375, 397, 424).<\/p>\n\n\n\n<p>Pribli\u017eavanjem zavr\u0161etka tridesetih godina, Staljin je na dosljednoj protukapitalisti\u010dkoj politici u skladu s oblikovanom ideologijom marksizma-lenjinizma izgradio Sovjetski Savez kao socijalisti\u010dku svjetsku silu. Okupio je oko sebe usku bandu pre\u017eivjelih suradnika (kojoj su pripadali Lavrentij Berija, Vja\u010deslav Molotov, Lazar Kaganovi\u010d i Nikita Hru\u0161\u010dov) i odr\u017eavao s njima fragilno stanje postignuto porobljavanjem milijuna seljaka, industrijalizacijom navrat-nanos i stalnom prijetnjom terora, ali ugro\u017eeno izvana poljuljanom Crvenom armijom. To je dosljedno navodilo Staljina na pakt s Adolfom Hitlerom unato\u010d nastojanjima Nevillea Chamberlaina, \u0161to je glavna tema tre\u0107ega, zavr\u0161nog dijela knjige pod naslovom \u201eMonte s tri karte\u201c (\u201eThree-Card Monte\u201c, str. 557\u2013885). Kotkin na temelju izvora pokazuje Staljinovo pasivno dr\u017eanje prema M\u00fcnchenskom sporazumu diktirano politikom izbjegavanja rata (II, 568). Ve\u0107u je opasnost on vidio u Poljskoj koju je eliminirao paktom s Hitlerom 1939. godine \u010dime je nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj dr\u017eao le\u0111a prilikom izbijanja i vo\u0111enja Drugoga svjetskog rata, bezobzirno anektiraju\u0107i zemlje i teritorije u Isto\u010dnoj Europi, \u0161ire\u0107i utjecaj Sovjetskoga Saveza i prepu\u0161taju\u0107i nacisti\u010dkom istrjebljenju preostale komunisti\u010dke pokrete (koje je hu\u0161kao na ono \u0161to je preostalo od socijaldemokracije) u kontinentalnom dijelu Europe (II, 666, 743, 773, 849). I u ovom je periodu Staljin ostavio krvavi trag, od Sovjetsko-finskog rata preko masakra u Katynu pa do ubojstva staroga protivnika (I, 224) Trockog (II, 723, 744\u2013745, 787), a pripremio je put nesmetanom pokretanju operacije \u201eBarbarossa\u201c, \u010dijim neposrednim po\u010detkom (\u201eMali kutak, nedjelja, 21. lipnja 1941.\u201c \/ \u201eLittle Corner, Saturday, June 21, 1941\u201c, str. 886\u2013906) Kotkin zavr\u0161ava knjigu. Ovako on opisuje Staljina na njezinu po\u010detku (II, 8): \u201eLjudsko bi\u0107e, komunist i revolucionar, diktator okru\u017een neprijateljima u diktaturi okru\u017eenoj neprijateljima, zastra\u0161uju\u0107i osmi\u0161ljava\u010d klasne borbe, utjelovljenje globalnog komunisti\u010dkog cilja i euroazijske multinacionalne dr\u017eave, divlji \u0161ampion o\u017eivljenja Rusije, Staljin je u\u010dinio ono \u0161to rade priznati lideri: artikulirao je dosljedni cilj i vodio njemu, u njegovu slu\u010daju mo\u0107noj dr\u017eavi poduprtoj ujedinjenim dru\u0161tvom koja je iskorijenila kapitalizam i izgradila industrijski socijalizam.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Dakako, nije mogu\u0107e spomenuti sve teme koje je Kotkin obradio u drugome svesku svoje veli\u010danstvene biografije koja je, poput prvoga sveska, napisana ponajprije na temelju ruskih i ameri\u010dkih arhivskih izvora te nevjerojatne brojke od preko \u010detiri tisu\u0107e bibliografskih jedinica. Od vanjskopoliti\u010dkih zaokreta u koje su Sovjeti bili upleteni preko izgradnje \u201esocijalizma u jednoj zemlji\u201c (\u0161to je uklju\u010divalo oblikovanje SKP(b)-a i NKVD-a, sovjetske socijalisti\u010dke \u201edemokracije\u201c i kulturnih institucija) pa do Staljinova opho\u0111enja s umjetnicima poput Maksima Gorkog, Borisa Pasternaka i Dmitrija \u0160o\u0161takovi\u010da. Ve\u0107i prigovor knjizi ticao bi se dovo\u0111enja njezinih spoznaja o Staljinovoj politici na unutarnjem planu logi\u010dnim zaklju\u010dcima o preprekama Sovjetskoga Saveza u vanjskoj politici. Zlo\u010dina\u010dke politike Lenjina, Staljina i Hitlera bile su dobro poznate u demokratskoj javnosti ostalih zemalja, a i ti su diktatori bili svjesni monstruoznih zlo\u010dina koje su po\u010dinili, \u0161to Kotkin ba\u0161 i ne isti\u010de. Stoga su iluzorna Kotkinova naga\u0111anja (II, 590, 698), podsvjesno temeljena na Staljinovim racionalizacijama, da bi politi\u010dari u zemljama na Zapadu imali druga\u010dije mogu\u0107nosti od onih koje su izabrali, primjerice prilikom M\u00fcnchenskog sporazuma, u odnosu prema Sovjetskom Savezu (ali i nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj), s kojim je oduvijek vo\u0111ena jedna vrsta hladnog rata prekinutog jedino u izvanrednim situacijama poput po\u010detka operacije \u201eBarbarossa\u201c. Jednako tako, dobro bi do\u0161li, s obzirom na geopoliti\u010dki pristup, egzaktni statisti\u010dki podaci o sovjetskoj ekonomiji, vojsci i stanovni\u0161tvu, primjerice, u tablicama na kraju knjige, a i kazalo je moglo biti pomnije izra\u0111eno jer se tamo ne mogu na\u0107i, recimo, Ante Paveli\u0107 i Josip Broz Tito, iako ih autor spominje nekoliko puta. Me\u0111utim, s obzirom na to da je vrijeme koje se obra\u0111uje u ovome svesku biografije esencijalno za razumijevanje staljinisti\u010dke ideologije marksizma-lenjinizma koje \u0107e biti temelj i oslonac za ostale komunisti\u010dke pokrete poput maoizma, titoizma i hru\u0161\u010dovizma, drugi \u0107e dio Kotkinove definitivne biografije Staljina svakome stru\u010dnjaku za razumijevanje komunizma biti neophodan. Knjiga je u izdanju Allena Lanea uvezana u lijepe crvene korice i tiskana na kvalitetnom papiru, ne\u0161to tanjem nego u prvome svesku, \u010demu zahvaljuje i malo manji fizi\u010dki obujam unato\u010d ve\u0107em broju stranica.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Matko Globa\u010dnik<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-24648","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":24648,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":24648,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":24648,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":24648,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":24648,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":24648,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24648","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24648"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24648\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24649,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24648\/revisions\/24649"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24648"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24648"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24648"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}