\u201eAnarhisti\u010dka revolucija iz 1936. jedan od najneobi\u010dnijih i najvi\u0161e preobra\u017eavaju\u0107ih, najvi\u0161e utopijskih i najtragi\u010dnijih doga\u0111aja u povijesti \u0160panjolske (i svijeta). Ona je kao Francuska revolucija, Pari\u0161ka komuna ili ruska revolucija, ali je istovremeno razli\u010dita. A ta ‘razlika’ je ono \u0161to se u ovoj knjizi \u010ditatelju detaljno obja\u0161njava i primjenjuje na industriju zabave.<\/p>\n\n\n\n
Ova je knjiga zbir istra\u017eivanja objavljenih u raznim akademskim publikacijama tijekom posljednjih osamnaest godina, koje su a\u017eurirane i sakupljene u monografiju \u010diji je cilj objasniti \u0161to je revolucija iz 1936. zna\u010dila u podru\u010dju zabave. Jer ova knjiga nije panegirik revoluciji iz 1936. Ovo je pri\u010da o ljudima vo\u0111enim idealizmom utopije i vjerom u \u010dovje\u010danstvo, iako ima onih koji ih mogu smatrati, a uistinu ih je bilo, ljudima vo\u0111enim nerazumno\u0161\u0107u dobrohotnosti ili \u017ee\u0111u za osvetom protiv klasnog neprijatelja.<\/p>\n\n\n\n
No, ovo nije kona\u010dna knjiga o ovoj temi. Da bi se objasnila revolucija iz 1936. objavilo se na tisu\u0107e i tisu\u0107e stranica. \u010cak ni ne prenosimo sve \u0161to se dogodilo u industriji zabave, nego smo se s kriti\u010dkim osvrtom ograni\u010dili na trideset doga\u0111aja, institucija, filmova, drama, tema… koje \u0107e prikazati slo\u017eenost doga\u0111anja koje je predvodio ili pretrpio anarhizam.<\/p>\n\n\n\n
Analiziraju\u0107i kazali\u0161te i film, potvrdili smo da se ono \u0161to se dogodilo bolje obja\u0161njava kada se gradi diskurs iz obje umjetni\u010dke manifestacije, \u0161to je i logi\u010dno, s obzirom na napore anarhista da stvore ‘jedinstveni sindikat’, jedinstvenu i solidarnu liniju djelovanja. S tim u vezi, Madrid i Barcelona nalaze se u sredi\u0161tu pa\u017enje. Barcelona je glavni grad anarhisti\u010dke revolucije koji se zbog svog industrijskog razvoja, velike radni\u010dke mase i klasne svijesti radnika nalazi na sjeci\u0161tu doga\u0111anja i mogu\u0107nosti da se upali plam dru\u0161tvene revolucije. Madrid je pak bio prva crta boji\u0161nice, \u0161to vrlo dobro pokazuje dihotomiju koja je toliko podijelila republikanske snage, je li cilj bio prvo pobijediti u ratu ili provesti revoluciju. Iz anarhisti\u010dkog kuta gledi\u0161ta, naoru\u017eani narod nametnuo je revoluciju, samo se za revoluciju vrijedilo boriti i samo se iz revolucije moglo pobijediti u ratu\u201c.<\/p>\n\n\n\n
O autoru:<\/p>\n\n\n\n
Emeterio D\u00edez Puertas doktorirao je na Karlovom sveu\u010dili\u0161tu iz suvrememe povijesti, a predaje na sveu\u010dli\u0161tu Camilo Jos\u00e9 Cela. Posebice se bavi istra\u017eivanjem povijesti \u0161panjolskoga filma. Autor je knjiga: Golpe a la Transici\u00f3n. El secuestro de \u201cEl crimen de Cuenca\u201d, (Barcelona, Laertes, 2012.), Historia social del cine en Espa\u00f1a (Madrid, Fundamentos 2003.), El montaje del franquismo: la pol\u00edtica cinematogr\u00e1fica de las fuerzas sublevadas, Premio Film Historia a la mejor investigaci\u00f3n sobre cine espa\u00f1ol del a\u00f1o 2002 (Barcelona Laertes, 2002.) i Historia del movimiento obrero en la industria espa\u00f1ola del cine (1931-1999) (Valencia, Filmoteca de Valencia, 2001.). Zanimaju ga narativi o audiovizualnim medijima, o radiofoniji i televiziji, filmski narativi. Napisao je niz tekstova o filmu, radiju, televiziji, knji\u017eevnosti i kazali\u0161tu za razne \u0161panjolske i strane \u010dasopise. Sudjelovao u istra\u017eivanju na\u010dina reprezentacije roda u kulturnoj industriji, o \u017eenama u scenskim umjetnostima. Urednik je izdanja Cronotopes Audiovisuales Iberoamericanos iz 2016. godine, u kojem se istra\u017euje transnacionalna dimenzija \u0161panjolskog filma u odnosu na iberoameri\u010dku geopolitiku.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n