{"id":24612,"date":"2021-01-15T21:36:36","date_gmt":"2021-01-15T21:36:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24612"},"modified":"2021-01-15T22:00:32","modified_gmt":"2021-01-15T22:00:32","slug":"anamarija-manestar-in-memoriam-josip-sersic-1948-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24612","title":{"rendered":"Anamarija Manestar – In memoriam Josip Ser\u0161i\u0107 (1948-2020)"},"content":{"rendered":"\n

In memoriam Josip Ser\u0161i\u0107 (1948-2020)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U sje\u0107anje na Josipa Ser\u0161i\u0107a, koji je preminuo na blagdan sv. Stjepana 2020. godine, autorica donosi pregled njegova plodonosna profesionalnog i ljudskog puta kojim je ostavio trajan pe\u010dat u hrvatskoj iseljeni\u010dkoj znanstvenoj historiografiji.<\/p>\n\n\n\n

Josip Ser\u0161i\u0107 bio je jedan od najva\u017enijih i najplodnijih suvremenih hrvatskih polihistora u Austriji. Dovoljno je re\u0107i da je on znao gotovo samcat zavr\u0161iti projekt koji bi se smatrao golemim uspjehom za \u010ditavu jednu instituciju nakon vi\u0161egodi\u0161njih kolektivnih napora. Svoje interpretacije branio je uvjerljivo i energi\u010dno, ali pristojno i, nadasve, tvrdoglavo. Obo\u017eavao je raspravljati. Sje\u0107am se jednog od mojih prvih susreta s njim. \u010cim je u\u0161ao, po\u010deo je iz svog ruksaka vaditi novine, \u010dasopise, knjige \u2013 plasirao je nekoliko iznena\u0111uju\u0107ih teza o hrvatskoj povijesti, o kojoj je upravo po\u010dinjao pisati. Znao je \u0161aljivo re\u0107i: \u201cpsst… za ovo ne zna ni milicija\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Nas dvoje tvrdih Primoraca i entuzijasti\u010dni, prili\u010dno smo revno u\u0161li u raspravu, naravno na \u010dakav\u0161tini koju oboje obo\u017eavamo. Rasprava je imala svoj nastavak, jer me je kod ku\u0107e do\u010dekao njegov mejl u kojem, uva\u017eavaju\u0107i i moje argumente, dodatno poja\u0161njava i razra\u0111uje svoje stavove. Mejlovi su odisali o\u010ditim zadovoljstvom \u0161to je nai\u0161ao na otpor i jo\u0161 o\u010ditijom nadom da \u0107e se taj otpor nastaviti, prisutne su bile tek male naznake doktorove samozaljubljenosti. U odnosu na moj rad bio je kriti\u010dan, aktivan, realisti\u010dan i optimisti\u010dan.<\/p>\n\n\n\n

Dugo godina privla\u010dilo mi je pa\u017enju vrijeme kada su poslani doktorovi mejlovi. Precizni i promi\u0161ljeni mejlovi \u010desto su stizali u tri, \u010detiri ili pet ujutro. Spavao je malo, radio je dosta. Doktor je to tuma\u010dio time da mu je no\u0107no nespavanje ostalo jo\u0161 iz vremena dok je kao lije\u010dnik radio no\u0107ne smjene.<\/p>\n\n\n\n

Tek sada, kada ga vi\u0161e nema, u Hrvatskoj akademskoj zajednici u Austriji shva\u0107amo koliko su bili vrijedne njegove upute i koliko nam je vremena svojim ogromnim znanjem u\u0161tedio. Iza toga \u0161irokoga znanja su, naravno, stajale ozbiljne radne navike, ali je obja\u0161njenje zapravo mnogo jednostavnije. Doktor je zaista s puno elana volio svoj posao \u2013 lije\u010dnika, istra\u017eiva\u010da, jezikoslovca, pa mu je rad i pisanje bilo igra, ne\u0161to \u0161to se doga\u0111alo s lako\u0107om i prirodno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Josip Ser\u0161i\u0107 rodio se 18. o\u017eujka 1948. u Ba\u0161ki na otoku Krku gdje je stekao osnovno \u0161kolsko obrazovanje, nakon \u010dega zavr\u0161ava gimnaziju u Krku i Puli. Studirao je medicinu u Rijeci i Zagrebu koju 1971. godine u roku zavr\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n

Zanimanje za povijest po\u010dinje ve\u0107 u osnovnoj \u0161koli s predmetom \u201ePriroda i dru\u0161tvo\u201c, a zatim posebno na satovima povijesti. Zbog toga \u010desto \u010dita Ka\u010di\u0107eve pjesme i pjesme o Ba\u0161ki autora Jurja Desanti\u0107a. Ve\u0107 u osmogodi\u0161njoj \u0161koli zavolio je turisti\u010dko vo\u0111enje gdje je kao trinaestogodi\u0161njak vodio u\u010denike u novoosnovanoj turisti\u010dkoj \u0161kolskoj zadruzi. Napredan u\u010ditelj povijesti pridonio je da se doktorova ljubav prema povijesti produbi jer je za u\u010denike odr\u017eao par \u0161kolskih satova s odabranim poglavljima iz doma\u0107e povijesti. U tu svrhu osnovana je u \u0161koli “Arheolo\u0161ka skupina” u sklopu izvannastavnih aktivnosti, u kojoj je doktor bio aktivan. U gimnaziji ga je posebno zanimala povijest umjetnosti, ali i svjetska i nacionalna povijest.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 u studentskim danima, od 1968. godine pa sve do danas, bio je aktivist zavi\u010dajno-muzejskog odbora i suosniva\u010d Zavi\u010dajnog muzeja Ba\u0161ka. Uz zahtjevan studij medicine doktor je stigao i postavljati eksponate, izlo\u017ebe, biti vodi\u010d-volonter i sura\u0111ivati s arheolozima. U ljeto 1970. godine skupina arheologa do\u0161la je u Ba\u0161ku provesti terensko istra\u017eivanje, a na \u010delu skupine bio je voditelj prapovijesnog odjela V. Mirosavljevi\u0107. Zagreba\u010dki je profesor Ser\u0161i\u0107a anga\u017eirao za vodi\u010da na terenu. U tom je procesu Ser\u0161i\u0107 puno nau\u010dio i zainteresirao se da se bavi povije\u0161\u0107u. Kako je svojedobno konstantirao, tada je paralelno sa svojom medicinskom diplomom dobio (vjerojatno skromni, nesustavni) autodidakti\u010dki povijesni studij. Oni koji su ga poznavali mogu posvjedo\u010diti da je njegovo povijesno znanje bilo sve, samo ne \u201eskromno\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Od 1972. godine, za vrijeme lije\u010dni\u010dkog sta\u017ea u Puli, intenzivno je autodidakti\u010dki prou\u010davao hrvatski jezik, povijest i humanisti\u010dke znanosti u znanstvenoj knji\u017enici u Puli. Inozemno lije\u010dni\u010dko iskustvo stje\u010de od 1973. do 1983. godine kada radi kao lije\u010dnik u Njema\u010dkoj (pret. interna medicina sa specijalizacijom), zatim nastavlja raditi kao lije\u010dnik u Hrvatskoj. Usporedno s tim radom, 1980-ih godina objavljuje \u010dlanke, istra\u017euje, prou\u010dava literaturu i arhive prete\u017eno o lokalnoj i regionalnoj povijesti. Krajem 80-ih godina ljubav ga odvodi u Be\u010d, gdje se 1989. godine o\u017eenio s Be\u010dankom i trajno se nastanio.<\/p>\n\n\n\n

U Be\u010du od 1988. do danas ostavlja veliki trag u promociji hrvatske kulture. Bio je ne samo suosniva\u010d hrvatskih udruga u Be\u010du, nego i jedan od najaktivnijih \u010dlanova, pa \u010desto sura\u0111uje s institucijama u Hrvatskoj. Tome pridonose i vi\u0161egodi\u0161nja istra\u017eivanja u knji\u017enicama i arhivima u Be\u010du, npr. iz medi\u00adci\u00adn\u00adske i vojne povijesti Malte\u00ad\u0161koga reda, na \u0161to ga je ponukalo obiteljsko porijeklo njegove prabake Anne Brignone koje datira iz 1790. godine.<\/p>\n\n\n\n

U vrijeme stvaranja hrvatske dr\u017eave dr. Ser\u0161i\u0107 je uporno istra\u017eivao nera\u0161\u010di\u0161\u0107en problem granica Hrvatske. Iz toga je uslijedila suradnja s \u201eKa\u010di\u0107evom ko\u00admisijom\u201c, gdje je marljivo kopirao na deset\u00adk\u00ade i koju stotinu (grani\u010dnih) karti, kao i na tisu\u0107e stranica iz li\u00adterature i arhiva, pogotovo o razgrani\u010denju prilikom mirovnih pregovora. Podaci su \u201eod nepro\u00adcjenjive vrijednosti\u201c, kako su rekli ljudi iz komisije.<\/p>\n\n\n\n

Od 1990. godine doktor Ser\u0161i\u0107 je iz tjedna u tjedan pisao za gradi\u0161\u0107anske Hrvatske novine<\/em> u \u017deleznom (Eisenstadt), Panonski list<\/em>, Hrvatsko slovo<\/em> i za druge medije, prete\u017eno na tematici austro-kroatike. Pisati trideset godina za gradi\u0161\u0107anske Hrvatske novine<\/em>, na volonterskoj bazi, dovoljan je podatak da se shvati koliko je aktivno i permanentno utjecao i na gradi\u0161\u0107anske Hrvate, te sasvim sigurno pridonio zbli\u017eavanju i razumijevanju useljenih Hrvata i gradi\u0161\u0107anskih Hrvata.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom 80-ih i 90-ih godina objavi\u00ado je mno\u0161tvo razli\u010ditih feljtona u Hrvatskim novinama<\/em>. Mogu se izdvojiti samo neki, npr. o Tridesetogodi\u0161njem ratu i \u201eHrvatima\u201c kao rodu vojske(!), Prvom svjetskom ratu, zatim o povijesti kravate, tekstove o \u010dakavskoj knji\u017eevnosti, Hrvatskom kolegiju u Be\u010du, a tu se mo\u017ee dodati i njegovo \u201eotkri\u0107e\u201c Dalmatinskoga podruma (Dalmati\u00adnerkeller<\/em>) koji je postojao u 17. stolje\u0107u u Be\u010du.<\/p>\n\n\n\n

U slu\u010daju nastanka doktorove knjige Hrvatski Be\u010d<\/em> pokazuje se istinita latinska poslovica Habent sua fata libelli<\/em>. Naime, 1996. po\u010dinje se baviti tematikom kroatika-vijenenzija pa objavljuje prilog \u201eKroaten in Wien\u201c u knjizi \u201eWIR\u201c be\u010dkoga gradskog muzeja Wien Museum \u2013 iza\u0161loga povodom iz\u00adlo\u017ebe o doseljavanju u Be\u010d. Te iste, 1996. godine \u2013 povodom Ostarri\u00adchi ljeta pi\u0161e za Hrvatske novi\u00adne<\/em> seriju \u010dlanaka o Koru\u0161kim Hrvatima (Koru\u0161ka, \u0160tajer\u00adska, itd.). Novinarka be\u010dkoga ORF-a Silvana Meixner zapa\u017ea njegov rad i predla\u017ee upravo njega kao autora za prilog \u201eKroaten in Wien\u201c. Po rije\u010dima doktora, novinarka je tako postala muza Clio njegovoga publicisti\u010dkoga djela na ovoj u\u017eoj temi. Istovremeno ORF Gradi\u0161\u0107e snima prilog s njim na temu Hrvata u Be\u010du. Krajem 90-ih godina otkriva podatak u knjizi Karla Ziaka \u00d6ste\u00adr\u00adreich panorama<\/em>, tj. da je Ziak za ljeto osnivanja Hrvatskoga Sela vjerojatno uzeo godinu 1609. jer je tada izdana jedna veduta Be\u010da iz pti\u010dje perspektive (Vogelschau<\/em>) koju je nacrtao umjetnik Hoefna\u00adgel\/Hufnagel \u2013 na njoj se nai\u00adme vidi po prvi put i za Hrvate bitni Kro\u00adwotend\u00f6rfel.<\/p>\n\n\n\n

Taj podatak da je Hr\u00advat\u00adsko Selo na Spittelbergu na\u00adsta\u00adlo ve\u0107 1609. godine postaje, po doktorovim rije\u010dima, terminus a quo<\/em> za simpozij i proslavu \u201e400 godina Hrvata u Be\u010du\u201d 2009. godine, kao i prate\u0107e izlo\u017ebe u Be\u010du, Bratislavi i Zagrebu. Ne\u0161to kasnije te iste 2009. godine vodi gr\u00adu\u00adpu hrvatskoga veleposlanstva \u201eTragovima Hrvata u Be\u010du\u201c o \u010demu ORF Gradi\u0161\u0107e snima po\u00adsebni TV-prilog.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, knjiga Hrvatski Be\u010d<\/em> iza\u0161la je 2013. i imala je prezentaciju 7. listopada 2013. godine na staroj adresi Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji \u2013 Heubergasse 10, 1170 Be\u010d. Dvojezi\u010dna hrvatsko-njema\u010dka knjiga dr. Josipa Ser\u0161i\u0107a prikaz je gotovo nepoznate, raznolike i isprepletene petstogodi\u0161nje povijesti Hrvata u dunavskoj metropoli. Otada su Hrvati, kako je doktor istaknuo, \u010dvrsta sastavnica be\u010dkog stanovni\u0161tva. Doktorovom zaslugom ispravljena je historiografija grada Be\u010da koja je do tada jedva i poznavala Hrvate i pretvarala ih u \u201eSlovake\u201c, u ljude \u201eiz Hrvatske\u201c i sl.<\/p>\n\n\n\n

Doktorov rad u Hrvatskoj akademskoj zajednici u Austriji (HAZ)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tiha, ali ogromna energija obilje\u017eavala ga je i kao suradnika, odnosno organizatora prijateljske atmosfere \u2013 jednostavno, jo\u0161 jedan njegov veliki talent bio je da nadahne, da motivira na pozitivan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Od 2014. nadalje blisko sam sura\u0111ivala s njim na dosta zajedni\u010dkih projekata. Doktor je bio sretan i zadovoljan jer je vidio na\u0161e aktivnosti, po njegovim rije\u010dima, kao krunu ostvarivanja davnih planova za kulturnu djelatnost Hrvata u Be\u010du.<\/p>\n\n\n\n

To je i \u010dinjenica jer HAZ radi ozbiljne projekte na najvi\u0161oj akademskoj razini. Brojne su aktivnosti u okviru HAZ-a, predavanja, izlo\u017ebe, prezentacije knjiga, znanstveni skupovi i publikacije u kojima je doktor Ser\u0161i\u0107 sudjelovao ili ih podupirao. Naime, kada je 2015. odr\u017ean znanstveni simpozij u povodu 200. obljetnice ro\u0111enja biskupa, teologa, pisca i politi\u010dara Josipa Jurja Strossmayera, u okviru 650. obljetnice nastanka Be\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, a simpoziju je HAZ bio suorganizator, doktor Ser\u0161i\u0107 je pokazao svoje bogato znanje i nakon simpozija u Arkadnom dvori\u0161tu Be\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta odr\u017eao kra\u0107e vo\u0111enje. Nakon toga je uslijedilo polaganje vijenaca u Augustinskoj crkvi u Be\u010du, \u010dime su odane po\u010dasti hrvatskim velikanima u be\u010dkoj povijesti: Vatroslavu Jagi\u0107u, Adolfu Mussafiji, Adamu Dverti\u0107u i Ludwigu Adamovi\u0107u (\u010cepinskom), koji su direktno povezivali Hrvatsku i Austriju.<\/p>\n\n\n\n

Bilo je interesantno promatrati \u010du\u0111enje stru\u010dnjaka razli\u010ditih podru\u010dja s kojim \u017earom jedan amater ravnopravno sudjeluje i korigira, nadopunjuje u raspravama. Naravno, dobronamjerno jer je posjedovao uro\u0111enu jednostavnost i smisao za mjeru. To je postalo jasno u predavanju koje smo organizirali pod naslovom \u201eHrvatski lije\u010dnici i hrvatski jezik\u201c, gdje je istaknuo koliko je tema lije\u010dnika u hrvatskoj knji\u017eevnoj povijesti rijetko istra\u017eena. Tu \u010dinjenicu je objasnio time, a zapravo je nesvjesno progovorio i o sebi, da je lije\u010dni\u010dko zvanje sli\u010dno stvaranju knji\u017eevnog uratka: slu\u0161anje pacijenta, dono\u0161enje odluke kroz saznanja i kona\u010dno postavljanje dijagnoze. Na upit zbog \u010dega se lije\u010dnici u tolikoj mjeri bave politikom, odgovorio je da postoji jedna crvena nit koja povezuje lije\u010dnike s politikom, a to je njihovo \u017eivotno i stru\u010dno iskustvo. To se pokazalo to\u010dnim jer je dr. Ser\u0161i\u0107 dobro procjenjivao globalnu dru\u0161tveno-politi\u010dku situaciju, osobnost pojedinih politi\u010dara, hrvatski i austrijski mentalitet kao osnovu za pona\u0161anje dru\u0161tvenih zajednica. U politi\u010dkom smislu, dr. Josip Ser\u0161i\u0107 bio je umjeren \u010dovjek.<\/p>\n\n\n\n

Iznad svega treba istaknuti projekte u kojima smo doktor i ja bili inicijatori, a va\u017eni su za hrvatsku znanost \u2013 to su simpozij \u201eHrvati na Be\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu\u201c povodom 650. obljetnice osnutka Be\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, najstarijeg sveu\u010dili\u0161ta na njema\u010dkom govornom podru\u010dju i postavljanje trojezi\u010dne spomen-plo\u010de, i na hrvatskom jeziku, lije\u010dniku cara Franje II.\/I. i botani\u010daru iz Rijeke Nikoli Tomi Hostu u Botani\u010dkom vrtu Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du. Prema neslu\u017ebenim podacima, spomen-plo\u010du ovom osniva\u010du Hostovog vrta i Alpskog vrta vidjet \u0107e godi\u0161nje u Belvederu 2,5 milijuna ljudi. Finale je uslijedilo kada smo doktor i ja sudjelovali na poziv gradona\u010delnika grada Be\u010da Michaela H\u00e4upla i rektora Be\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Heinza W. Engla na sve\u010danoj zavr\u0161noj ceremoniji koja je odr\u017eana 29. listopada 2015. u plesnoj dvorani Gradske vije\u0107nice u Be\u010du (Wiener Rathaus<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ean projekt HAZ-a je izlo\u017eba \u201eTorpedo \u2013 prvi na svijetu\u201c 2017. godine. Namjera je bila istaknuti torpedo kao tehni\u010dki izum koji je Rijeku pretvorio u prepoznatljivo industrijsko sredi\u0161te, u trenutku kada se Rijeka pripremala za 2020. godinu kada joj dodijeljena presti\u017ena titula europske prijestolnice kulture. Znanstveni skup \u201eRijeka i Austrija, razlike i sli\u010dnosti\u201c koji je bio zakazan za o\u017eujak 2020. u Be\u010du, s vode\u0107im ljudima znanstvenog, politi\u010dkog, crkvenog i kulturnog \u017eivota Be\u010da i Rijeke, naprasno je morao biti otkazan deset dana prije po\u010detka zbog korona krize. No odr\u017eat \u0107e se i biti posve\u0107en dr. Josipu Ser\u0161i\u0107u, koji mu se iskreno radovao. Sve znanstvene radove HAZ godi\u0161nje objavljuje u zborniku radova Periodicum<\/em>, u kojem je doktor Ser\u0161i\u0107 ostavio neizbrisiv trag.<\/p>\n\n\n\n

Kao nekim prstom sudbine doktor Ser\u0161i\u0107 dobio je po\u010dasno mjesto u poglavlju o istaknutim osobama u knjizi Hrvati i hrvatske udruge u Austriji<\/em>, koja se zbog svoje sveobuhvatnosti na vi\u0161e od tisu\u0107u stranica mo\u017ee smatrati jednistvenom takve vrste na svijetu posve\u0107enu hrvatskom iseljeni\u0161tvu, na kojoj je HAZ u suradnji s Hrvatskim svjetskim kongresom u Austriji radio duge \u010detiri godine.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskom svjetskom kongresu u Austriji (HSK) doktor Ser\u0161i\u0107 je svoje znanje nesebi\u010dno prenosio na brojne nara\u0161taje mladih ljudi. Rado je bio mentor-voditelj studentima Erasmus plus programa koji su boravili u Be\u010du, a koje je vi\u0161e godina zaredom organizirao HSK Austrije u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem u Zagrebu. Svoje slobodno vrijeme posvetio je tim mladim ljudima i prenosio im znanje. Uvijek je to \u010dinio pristupa\u010dno, povezuju\u0107i \u010dinjenice iz pro\u0161losti s nekim suvremenim doga\u0111ajima ili osoba\u00adma jednostavnim izri\u010dajem, duhovi\u00adtim i nenametljivim pristupom, \u0161irokim rasponom tema. Mladolikog duha, volio se dru\u017eiti i u neformalnim sastancima.<\/p>\n\n\n\n

Njegovi su znanstveni radovi bili i ostali uzor kolegama, pogotovo kod mla\u0111ih nara\u0161taja kao \u010desto kori\u0161ten izvor citiranja prilikom izrade magistar\u00adskih i doktorskih radova na be\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n

U zadnjim danima svoga \u017eivota doktor Ser\u0161i\u0107 me je upozorio da poru\u010dim kolegama kako treba poja\u010dati aktivnosti u vezi nedavno pokrenute peticije u Parlamentu Republike Austrije. Peticija je pokrenuta nakon \u0161to je hrvatskim u\u010denicima 2020. godine onemogu\u0107ena daljnja nastava na hrvatskom jeziku kao samostalnom nastavnom jeziku u Austriji. Peticija je jo\u0161 uvijek aktualna me\u0111u brojnim hrvatskim gra\u0111anima u Austriji, a predstavlja izraz vi\u0161egodi\u0161nje borbe hrvatskog naroda da u\u010di svoj materinski jezik, umjesto sramotno nametnutog i izmi\u0161ljenog BKS jezika (bosanski\/hrvatski\/srpski jezik). Doktor je tuma\u010dio da je kona\u010dni cilj peticije da se uz ja\u010danje materinskoga jezika stvara bolji temelj za cjelokupan obrazovni proces, kao i za u\u010denje drugih jezika.<\/p>\n\n\n\n

Mogu dodati da \u0107e austrijska politika nametanja jezi\u010dnog unitarizma, koja negira \u010dinjenicu hrvatskog prava na vlastiti jezik kao i \u010dinjenicu da je hrvatski jezik slu\u017ebeni jezik u Europskoj uniji, postoje\u0107e napetosti prije poja\u010dati nego smiriti.<\/p>\n\n\n\n

Doktor Josip Ser\u0161i\u0107 njegovao je vjeru u \u010dovjeka i vrijednost pojedina\u010dne ljudske osobe po kojoj svaka \u017ertva, pogotovo ako se radi o civilima, kojih je u Bleiburgu nesumnjivo bilo, ima pravo da se za njom \u017eali i odr\u017ei misa zadu\u0161nica. U tom smislu se izja\u0161njavao prema Bleiburgu kao mjestu komemoracije. Tako\u0111er je znao reagirati ako su se Hrvatima u Austriji dodavali razni stigmatiziraju\u0107i, nekorektni i zluradi usta\u0161ki epiteti, kori\u0161teni u dnevno-politi\u010dke svrhe.<\/p>\n\n\n\n

Josipa Ser\u0161i\u0107a najkra\u0107e bi se moglo opisati kao pravog univerzalnog \u010dovjeka izuzetna intelekta i znati\u017eeljna uma te sna\u017enih kognitivnih sposobnosti. U svakom je pogledu bio velik \u010dovjek i njegov je gu\u00adbitak ostavio veliku prazninu u \u017eivotima svih koji su bili s njim u komunikaciji.<\/p>\n\n\n\n

I za kraj, jasno je da \u0107emo svi umrijeti, nije nam cilj \u017eivjeti vje\u010dno. Cilj je stvoriti ne\u0161to \u0161to \u0107e \u017eivjeti vje\u010dno. Nitko stvarno ne umire ako njegova djela nastavljaju \u017eivjeti.<\/p>\n\n\n\n

Adio i nikad vi\u0161e, hvala doktore.<\/p>\n\n\n\n

Anamarija Manestar<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[20,4],"tags":[],"class_list":["post-24612","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24612"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24614,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24612\/revisions\/24614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}