{"id":24454,"date":"2021-01-05T11:56:30","date_gmt":"2021-01-05T11:56:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24454"},"modified":"2021-01-05T11:56:30","modified_gmt":"2021-01-05T11:56:30","slug":"peter-wagner-napredak-ozivljavanje-jedne-ideje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24454","title":{"rendered":"Peter Wagner, &#8220;Napredak. O\u017eivljavanje jedne ideje\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Ideja napretka vodila je na\u0161a o\u010dekivanja i djelovanja vi\u0161e od dva stolje\u0107a. S prosvjetiteljstvom smo po\u010deli vjerovati da se stanje \u010dovje\u010danstva mo\u017ee radikalno pobolj\u0161ati. Povijest je nezaustavljivo krenula prema naprijed, ispunjavaju\u0107i obe\u0107anje slobode i razuma. Znanstvena, industrijska i Francuska revolucija, a u nekim pogledima i ona socijalisti\u010dka, bile su prekretnice na tom putu napretka. No od kraja dvadesetog stolje\u0107a, ideja napretka uglavnom je nestala iz javne rasprave. Ponekad ga se \u010dak progla\u0161ava i mrtvim pa su mnoge na\u0161e mogu\u0107nosti naprosto i\u0161\u010dezle. Najbolje \u010demu se mo\u017eemo nadati je, ka\u017eu neki, izbjegavanje nazatka.<\/p>\n\n\n\n<p><br>\u0160to se dogodilo s napretkom i za\u0161to smo prestali vjerovati u njega? Ova knjiga nudi odgovore na ta pitanja analiziraju\u0107i istodobno konceptualnu povijest napretka te dru\u0161tvena i politi\u010dka iskustva s napretkom u proteklim dvama stolje\u0107ima. Autor dolazi do iznena\u0111uju\u0107eg zaklju\u010dka: ideja napretka bila je pogre\u0161no zami\u0161ljena od samog po\u010detka, a njegov neuspjeh u praksi rezultat je tog pogre\u0161nog koncepta. Iskustva u proteklih pola stolje\u0107a omogu\u0107ila su nam preispitivanje napretka na prikladniji na\u010din \u2013 umjesto njegova kraja, ona mo\u017eda najavljuju po\u010detak nove, o\u017eivljene ideje napretka.<\/p>\n\n\n\n<p>***<\/p>\n\n\n\n<p>Peter Wagner njema\u010dki je sociolog i politi\u010dki teoreti\u010dar. Trenutno je znanstveno-istra\u017eiva\u010dki profesor na Katalonskom institutu za istra\u017eivanja i napredne studije Sveu\u010dili\u0161ta u Barceloni. Obrazovao se na podru\u010djima ekonomije, politi\u010dke znanosti i sociologije u Hamburgu, Londonu i Berlinu te je aktivan u akademskim krugovima brojnih europskih zemalja, uklju\u010duju\u0107i Njema\u010dku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Italiju i Norve\u0161ku, kao i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Ju\u017enoafri\u010dku Republiku. Bio je profesor sociologije na Sveu\u010dili\u0161tu Warwick i Sveu\u010dili\u0161tu Trento, profesor socijalne i politi\u010dke teorije na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu u Firenci i gostuju\u0107i profesor na Universit\u00e9 de Paris 8, Katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Louvain-la-Neuveu, Sveu\u010dili\u0161tu Berkeley i drugim presti\u017enim sveu\u010dili\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Iz njegova bogatog opusa izdvajamo sljede\u0107e naslove: <em>A Sociology of Modernity: Liberty and Discipline, A History and Theory of the Social Sciences: Not All That is Solid Melts into Air, Theorizing Modernity. Inescapability and Attainability in Social Theory i Modernity as Experience and Interpretation: A New Sociology of Modernity<\/em>. <em>Napredak. O\u017eivljavanje jedne ideje <\/em>Wagnerova je prva knjiga objavljena na hrvatskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-82-7<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 128&#215;200 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 204<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Progress. A Reconstruction<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> engleski<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Nenad Zako\u0161ek<\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eWagnerova knjiga uvjerljiva je argumentacija u prilog ideji napretka, kojom se u klju\u010du kriti\u010dke teorije dru\u0161tva i filozofije razlu\u010duju prednosti i nedostaci, usponi i padovi napretka kao jednog od razvojnih procesa \u010dovje\u010danstva. Autor dokazuje da napredak nema teorijsku i prakti\u010dnu razvojnu alternativu i pri tome vje\u0161to izbjegava prigovore u smislu eurocentrizma. Napredak je jedan od vitalnih interesa \u010dovje\u010danstva: jedan dio \u010dovje\u010danstva ne mo\u017ee ga ostvariti na ra\u010dun propadanja drugog dijela, a da time ne dovede u pitanje cjelokupni razvoj. Napredak je, smatra autor, cilj kojem se nije mogu\u0107e pribli\u017eiti bez \u010dvrste vjere u stvarala\u010dku bit \u010dovjeka.\u201c<br>prof. dr. sc. Vjeran Katunari\u0107<br><br>\u201eWagner u <em>Napretku<\/em> raspravlja o temi od interesa i s implikacijama za \u010ditavo polje dru\u0161tvenih znanosti i humanistike \u2013 od historijske sociologije i politologije, preko povijesti i filozofije znanosti, sve do niza tematskih podru\u010dja kao \u0161to su ekonomski razvoj, klimatske promjene, razvoj demokracije i gra\u0111anskih prava itd. Pritom vrsno artikulira relevantne pozicije drugih autora i obuhvatnu literaturu iz niza razli\u010ditih disciplina, ne optere\u0107uju\u0107i \u010ditatelja gustim bibliografskim referenciranjem, ve\u0107 vode\u0107i se jasno\u0107om iskaza i izvo\u0111enjem teza.\u201c<br>izv. prof. dr. sc. Danijela Dolenec<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Prelistaj uzorak:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/napredak\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/napredak\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24455,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/napredak.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":24454,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":24454,"position":1},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":24454,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":24454,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":24454,"position":4},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":24454,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24454"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24456,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24454\/revisions\/24456"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}