{"id":2445,"date":"2016-09-19T22:00:05","date_gmt":"2016-09-19T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2445"},"modified":"2016-09-19T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-19T22:00:05","slug":"rubrika-nove-knjige-prvi-svjetski-rat-dvostrani-leksikon-hrvatski-i-srpski-pogled","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2445","title":{"rendered":"Rubrika \u201eNove knjige\u201c \u2013 \u201ePrvi svjetski rat. Dvostrani leksikon: hrvatski i srpski pogled\u201c"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Naklada Pavi\u010di\u0107<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Josip Pavi\u010di\u0107 (gl. ur.)<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Neboj\u0161a Jovanovi\u0107 (ur.)<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u017deljko Holjevac (ur.)<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Prvi svjetski rat<\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dvostrani leksikon<\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Godina: 2016<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Broj stranica: 448<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ovaj je leksikon sa\u010dinjen prema svim pravilima leksikografske struke, no s jednom posebnosti koja ga razlikuje ne samo od sli\u010dnih tematskih leksikona, nego i od ustaljene leksikografske prakse. Ima jednu temu, ali dvije strane, odnosno, u tehni\u010dko-grafi\u010dkom smislu, dva stupca. U svakom su stupcu usporedo obra\u0111ena 233 pojma o Prvom svjetskom ratu, s osobitim obzirom na ratna doga\u0111anja u srednjoj i jugoisto\u010dnoj Europi. Ali 233 ista pojma! Osvijetljena s dvaju motri\u0161ta: hrvatskog i srpskog, u Zagrebu i Beogradu, u Srbiji i Hrvatskoj.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Namjera mu je da rehabilitira razlike u pogledu na isto, a onda, ujedno, da i sli\u010dnosti u\u010dini uvjerljivijima, manje neiskrenima. To je prvi cilj, ali ne i jedini, a me\u0111u inima je i onaj da se \u010ditatelja obavijesti o glavnim ratnim zbivanjima i li\u010dnostima, tako da ni u jednom trenutku ne zaboravi da su uvijek postojale najmanje dvije sukobljene strane koje su se me\u0111usobno brutalno uni\u0161tavale i da linija istine ne slijedi ni liniju fronte, ni logiku nametnutu pobjedom ili porazom.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nije istina kad svi o Sarajevskom atentatu 1914. misle isto ili sli\u010dno, nego je istina kad se precizno, dokumentirano, metodi\u010dki sustavno, odgovorno i to\u010dno ka\u017ee \u0161to tko (i za\u0161to) misli o Sarajevskom atentatu. Sli\u010dnosti, podudarnosti, slaganje i ine himere nisu nikakvi dokazi. Dapa\u010de, bez uo\u010davanja razlike ne samo da nema slike jasne, nego nema nikakve. To je, ukratko, i polazi\u0161te ovog Dvostranog leksikona. Autori su mu, njih 17, uglavnom mla\u0111i povjesni\u010dari iz Hrvatske i Srbije. Urednik je hrvatske redakcije prof. dr. sc. \u017deljko Holjevac iz Zagreba, a srpske dr. sc. Neboj\u0161a Jovanovi\u0107 iz Beograda. Autor zamisli o 2leksikonu i njegov gl. urednik je Josip Pavi\u010di\u0107.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Autori leksikonskih \u010dlanaka: (hrvatski stupac) Andrej Bader, mag. hist.; dr. sc. Ante Brali\u0107; dr. sc. Ivan Brli\u0107; dr. sc. Dubravko Habek; dr. sc. \u017d. Holjevac; dr. sc. \u017deljko Karaula; Nikica Mihaljevi\u0107; J. Pavi\u010di\u0107, prof.; dr. sc. Tamara Scheer (Be\u010d); dr. sc. Sokcsevits D\u00e9nes (Budimpe\u0161ta); Danijel Tati\u0107, mag. hist.; dr. sc. Filip Tomi\u0107; dr. sc. Danijel Vojak; Marko Vuki\u010devi\u0107, prof.; dr. sc. Tomislav Zorko; (srpski stupac) dr. sc. N. Jovanovi\u0107, dr. sc. Kosta Nikoli\u0107.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Knjiga je tiskana u Grafi\u010dkom zavodu Hrvatske u Zagrebu, s financijskom potporom Vlade RH i Grada Zagreba.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor i dodatne informacije: <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.naklada-pavicic.hr\/shop\/prvi-svjetski-rat\/<\/a><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2445","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":2445,"position":0},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52937","url_meta":{"origin":2445,"position":1},"title":"Zbornik “SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE. Zbornik radova znanstveno-stru\u010dnog skupa odr\u017eanog u \u0160umanovcima 1. lipnja 2023. Anica Bili\u0107 (ur.) Broj stranica: 204Godina izdanja: 2026. Sadr\u017eaj: https:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/srednjovjekovni-alsan-i-svetiste-gospe-sumanovacke-zbornik-radova-znanstveno-strucnog-skupa-odrzanog-u-sumanovcima-1-lipnja-2023\/ Knjiga \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. u Zagrebu","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":2445,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52909,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52909","url_meta":{"origin":2445,"position":3},"title":"Okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 10 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c Okrugli stol, u kojem sudjeluju Stanko Andri\u0107, Anica Bili\u0107, Matej Hriber\u0161eki\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55951","url_meta":{"origin":2445,"position":4},"title":"\u201eHistory from Below. Between Democratisation and Populism\u201c, ur. Brigitta Bernet, Lutz Raphael, Benjamin Zachariah","author":"Filip \u0160imunjak","date":"23. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"What we know as history from below has long been considered a more democratic form of history-writing and research than forms of history that have counted, sometimes by default, as elite, and therefore by implication elitist. But history from below also has a tendency towards populism: an emphasis on authenticity,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/History-from-Below.jpg?fit=800%2C1189&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/History-from-Below.jpg?fit=800%2C1189&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/History-from-Below.jpg?fit=800%2C1189&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/History-from-Below.jpg?fit=800%2C1189&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55931,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55931","url_meta":{"origin":2445,"position":5},"title":"\u201eGlobalization Projects of Regional Organizations\u201c, ur. Ulf Engel, Jens Herpolsheimer & Frank Mattheis","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"The handbook covers the period from 1945, when the United Nations was founded, to the present day, with a particular focus on the post\u2013Cold War era. During this time, changing global conditions\u2014or the perception of such changes\u2014have led to different environments to which regional organizations and their specific globalization projects\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Globalization-zbornik.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Globalization-zbornik.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Globalization-zbornik.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Globalization-zbornik.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2445"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2445\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}