{"id":24421,"date":"2020-12-31T20:58:14","date_gmt":"2020-12-31T20:58:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24421"},"modified":"2020-12-31T20:59:13","modified_gmt":"2020-12-31T20:59:13","slug":"hrt-prikazuje-pola-sata-od-svega-banovina-petrinja-u-pjesmi-i-slici-banovina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24421","title":{"rendered":"HRT prikazuje \u2013 \u201cPola sata od svega: Banovina\u201d, \u201cPetrinja u pjesmi i slici\u201d, \u201cBanovina\u201d"},"content":{"rendered":"\n

HRT najavljuje za subotu, 2. sije\u010dnja 2021. prikazivanje dokumentarnih filmova i serija \u201cPola sata od svega: Banovina\u201d (HTV1 u 17:25), \u201cPetrinja u pjesmi i slici\u201d (HTV 2 u 18.15) i \u201cBanovina\u201d (HTV 2 u 22:30). Predla\u017eemo da aktualni raspored emitiranja provjerite u subotu na poveznici\u00a0https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

—<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pola sata od svega: Banovina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

2. sije\u010dnja na HRT – HTV 4 u 17:25<\/strong><\/p>\n\n\n\n


<\/strong>Svega pola sata vo\u017enje od hrvatske metropole, autocesta, turisti\u010dkih sredi\u0161ta, gu\u017eve i “velikih” doga\u0111aja, \u017eive ljudi koje ne primje\u0107ujemo, niti znamo da uop\u0107e postoje.

<\/strong>U vlastitoj samo\u0107i i vremenu koje stoji ti isti ljudi nam pri\u010daju \u017eivotne pri\u010de koje se u dana\u0161njim medijima ne mogu vidjeti gotovo nigdje.

Kroz dokumentarnu seriju Pola sata od svega kroz \u010detiri polusatne epizode autor Mladen \u0106apin<\/strong> ispri\u010dao je pri\u010de iz Like, sa \u017dumberka, Banovine i iz Dalmacije.

U tre\u0107oj emisiji dokumentarne serije sudjeluju: Ljubica Rabljenovi\u0107<\/strong>, Mika<\/strong> i Janja Ni\u0161evi\u0107<\/strong>.

Scenarist i redatelj je Mladen \u0106apin, direktor fotografije Davor Petri\u010di\u0107<\/strong>, monta\u017eer Ivor Ivezi\u0107<\/strong>, skladatelj Danijel Maodu\u0161<\/strong>, a izvr\u0161ni producenti Marko Kai<\/strong>\u0107 i Marija Kosor<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Izvor:  https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/457519\/hrt-prikazuje\/pola-sata-od-svega-banovina<\/a><\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

Petrinja u pjesmi i slici<\/strong><\/p>\n\n\n\n

2. sije\u010dnja na HRT – HTV 2 u 18.15 i 22.30<\/strong><\/p>\n\n\n\n


<\/strong>“Petrinja u pjesmi i slici” kratak je dokumentarni film nastao u povodu 140. godi\u0161njice djelovanja amaterskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva “Slavulj” iz Petrinje. Iako su neki gradovi poput Karlovca ili Zagreba imali svoja dru\u0161tva i prije, “Slavulj” je tijekom 140-godi\u0161nje tradicije uspio odr\u017eati kontinuitet djelovanja, pa danas nosi epitet najstarijega hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva s neprekinutom tradicijom.
<\/strong>
Film iz 2005. kronolo\u0161ki prati raspjevane Petrinjce u posljednjih, na filmu zabilje\u017eenih, \u010detrdeset godina. Autor je svojevrsnim eksperimentom iz arhivskog materijala napravio toplu posvetu petrinjskim amaterima. Pri\u010da je ispri\u010dana pjesmom i slikom, bez upotrebe spikerskoga glasa.

“Petrinja u pjesmi i slici” posveta je obi\u010dnim ljudima koji \u010duvaju hrvatsku kulturnu ba\u0161tinu, posebnu pa\u017enju posve\u0107uju\u0107i doma\u0107oj petrinjskoj pjesmi.

Autor: Leon Rizmaul<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/429806\/petrinja-u-pjesmi-i-slici<\/a><\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

Banovina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

2. sije\u010dnja na HRT – HTV 2 u 22:30<\/strong><\/p>\n\n\n\n


Banovina je podru\u010dje ome\u0111eno rijekama Unom, Savom i Kupom, udaljeno od Zagreba stotinjak kilometara, no zahvaljuju\u0107i, me\u0111u ostalim, \u010dinjenici da ju je zaobi\u0161la ve\u0107ina suvremenih prometnica, ostala je nekom vrstom nepoznate zemlje.
<\/strong>
No, prirodne ljepote ovih krajeva i spomenici – na prvome mjestu srednjovjekovne utvrde, doista zaslu\u017euju da ih se vidi i bolje upozna. Stoga, krenite s nama na Zrin, Gvozdansko, u Topusko, Hrvatsku Kostajnicu i na mnoga druga mjesta gdje su se pisala neka od najva\u017enijih i najdramati\u010dnijih poglavlja na\u0161e povijesti, osobito u doba borbe protiv Osmanlija, tijekom 15. i 16. stolje\u0107a.

Scenaristica i urednica dokumentarnog filma iz 2014. godine je Edda Dubravec<\/strong>, a redatelj Luka Marotti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/334662\/banovina-2<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24422,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-24421","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/BANOVINA_HRT.jpg?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":24421,"position":0},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":24421,"position":1},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":24421,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":24421,"position":3},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu “Odiseju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":24421,"position":4},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":24421,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24421"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24421\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24424,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24421\/revisions\/24424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}