Objavljena je knjiga Ivana Basi\u0107a \u201cI vescovi della Dalmazia al Concilio di Hieria del 754. Appunti sulla geografia storica dell\u2019Adriatico meridionale bizantino nell\u2019VIII secolo\u201d. Split\u2013Zagreb: Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, Hrvatsko dru\u0161tvo za bizantske studije, 2020. Izdanja Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu (Editiones Facultatis Philosophicae Universitatis Spalatensis); Consociatio Croatica studiorum Byzantinorum (Dissertationes et monographiae 2).<\/p>\n\n\n\n
Iz recenzija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osim samoga autora, nitko nije posvetio takvu temeljitu pozornost problematici crkvenih spona izme\u0111u Bizanta i isto\u010dne obale Jadrana na primjeru nazo\u010dnosti \u201edalmatinskih\u201c biskupa na crkvenom saboru u Hijereji 754. godine. Ovo je autoru pru\u017eilo okvir za \u0161ire razmatranje razvitka crkvenih sredi\u0161ta na isto\u010dnojadransko-jonskoj obali, kao i da zahvati u pitanje koji se prostor u bizantskoj perspektivi (o kojoj je ovisan i kroni\u010dar Mihajlo Sirijac) mogao u ono doba podrazumijevati pod imenom Dalmacije.<\/p>\n\n\n\n Rije\u010d je o prvoj temeljitoj znanstvenoj analizi monografskog karaktera tre\u0107ega popisa iz Popisa biskupija Konstantinopolske Crkve <\/em>(Notitia episcopatuum ecclesiae Constantinopolitanae<\/em>). Pomnom ra\u0161\u010dlambom i minucioznom raspravom dosad iznesenih mi\u0161ljenja u literaturi, autor je do\u0161ao do vlastitih zaklju\u010daka ili dodatno potkrijepio ve\u0107 prije iznesene teze. Temeljni je rezultat istra\u017eivanja da se spomen dalmatinskih biskupa na crkvenom saboru u Hijereji ne smije tuma\u010diti kao pokazatelj da su spomenuti biskupi pristigli iz \u201eprave\u201c (sjeverozapadno polo\u017eene) Dalmacije, nego je jednako tako mogu\u0107e (i vjerojatnije) da je pod time mi\u0161ljeno podru\u010dje koje je potpadalo pod temu Kefaleniju, a za koje se ponekad tako\u0111er koristilo ime \u201eDalmacija\u201c, to jest, Heptanez (sedam glavnih jonskih otoka), Dirahij i Nikopol. Pritom ustvr\u0111uje da je mogu\u0107e pretpostaviti kako se ime \u201eDalmacija\u201c ograni\u010dilo isklju\u010divo na teritorij koji je bio pod (punom) bizantskom kontrolom. Pritom opravdano upozorava da se iz ovoga ne bi smjela izvu\u0107i pretpostavka kako su se administrativne granice kasnoanti\u010dke ili ranosrednjovjekovne Dalmacije protezale preko Skadarskog jezera duboko u Epir, niti da su jonski otoci bili i u bilo kojem \u010dasu uklju\u010deni u upravnu cjelinu dalmatinskoga imena, upu\u0107uju\u0107i na to da je u predmetnom slu\u010daju ponajprije rije\u010d o simboli\u010dkoj crkvenoj geografiji. Zaklju\u010dak u vezi sa spomenom dalmatinskih biskupa na saboru u Hijereji je utoliko va\u017eniji jer se redovito u hrvatskoj, ali i drugim historiografijama, uzimao kao dokaz u prilog tezi o ve\u0107 izgra\u0111enoj i s Bizantom \u010dvrsto povezanoj crkvenoj organizaciji na isto\u010dnoj obali Jadrana.<\/p>\n\n\n\n Hrvoje Gra\u010danin<\/strong><\/p>\n\n\n\n ***<\/p>\n\n\n\n Studija I vescovi della Dalmazia al Concilio di Hieria del 754<\/em> posve\u0107ena je prividno marginalnoj temi: slabo dokumentiranoj nazo\u010dnosti dalmatinskih biskupa na crkvenom saboru u Hijereji 754. Usprkos problemati\u010dnosti samog izvora u hrvatskoj historiografiji posljednjih nekoliko desetlje\u0107a na temelju toga su podatka izvo\u0111eni dalekose\u017eni zaklju\u010dci o pripadnosti dalmatinske Crkve sredinom 8. st. Na tragu pa\u017eljive ra\u0161\u010dlambe dostupnih (oskudnih) svjedo\u010danstava autor smje\u0161ta raspravu o tome podatku u kontekst recentne me\u0111unarodne historiografske rasprave o po\u010detcima i obnovi kako crkvene tako i svjetovne (bizantske) uprave na ju\u017enom Jadranu.<\/p>\n\n\n\n Nasuprot \u2013 na povr\u0161nom razumijevanju naravi temeljnih izvora utemeljenom \u2013 mi\u0161ljenju djela doma\u0107ih povjesni\u010dara, autor u biskupima koje izvor za povijest sabora u Hijereji vidi biskupe Kerkire, Kefalonije, Zakinta, Nikopola i Dirahija, a ne \u2018dalmatinske biskupe\u2019 u pravom zna\u010denju rije\u010di. Prema njegovu mi\u0161ljenju izolirana svjedo\u010danstva o nazo\u010dnosti dalmatinskih biskupa na crkvenim saborima 8. st. \u2013 pod pokroviteljstvom bizantskih careva \u2013 ipak ne dokazuju ni\u0161ta o navodnoj pripadnosti Dalmacije jurisdikciji carigradskog patrijarha u vrijeme neposredno nakon prve ikonoklasti\u010dke krize. S druge strane, upravo spomen Dalmacije u vrelima koja su predmet autorove minuciozne ra\u0161\u010dlambe navode ga na zaklju\u010dak da ona odra\u017eavaju odre\u0111eno \u201cgeografsko-administrativno poimanje ju\u017enojadransko-jonskog primorja\u201d u razdoblju izme\u0111u osnutka bizantske teme Kefalonije i osnutka Dra\u010dke teme. Drugim rije\u010dima, na tragu uo\u010denog autor \u2013 s obzirom na crkvenu pripadnost \u201eprave Dalmacije\u201c \u2013 ex silentio<\/em> zaklju\u010duje o njenom nepripadanju Bizantskoj Crkvi, ali istovremeno otkriva postojanje (iako kratkotrajno) \u201edruge Dalmacije\u201c kao zametka u kontekstu obnove bizantske administracije na ju\u017enom Jadranu sredinom 8. st.<\/p>\n\n\n\n Autorova pa\u017eljiva ra\u0161\u010dlamba vrela dovodi ga do zaklju\u010daka koji su s jedne strane relevantan doprinos razumijevanju kronologije i funkcioniranja bizantske uprave na Jadranu, a s druge strane dragocjen prilog poznavanju razvoja crkvenih struktura \u2013 s njihovim odnosom spram svjetovne politi\u010dke geografije. Studija I vescovi della Dalmazia al Concilio di Hieria del 754<\/em> postat \u0107e neizostavna referencija za raspravu o tim problemima u kontekstu hrvatske povijesti, ali \u2013 ni\u0161ta manje \u2013 i u kontekstu me\u0111unarodne bizantinistike.<\/p>\n\n\n\n Na temelju svih prethodno iznesenih razloga preporu\u010dam knjigu I vescovi della Dalmazia al Concilio di Hieria del 754<\/em> <\/em>za objavljivanje smatraju\u0107i prije svega da svojim originalnim rje\u0161enjima dosad slabije (osobito u hrvatskom kontekstu) istra\u017eenih historiografskih problema rasvjetljava va\u017ena pitanja iz povijesti bizantske i crkvene uprave na Jadranu u stolje\u0107ima iz kojih je sa\u010duvano izrazito malo povijesnih vrela. Uz uspje\u0161no sa\u017eimanje i predstavljanje trenutnog ‘stanja istra\u017eivanja’ predmetnog podru\u010dja, autor je, pokazuju\u0107i zavidnu informiranost, ali i istra\u017eiva\u010dku inovativnost, ponudio niz ‘novih rje\u0161enja starih pitanja’ \u010dime se pozicionirao me\u0111u relevantne me\u0111unarodne istra\u017eiva\u010de ranosrednjovjekovne povijesti Jadrana. Predstavljanje vrijednih plodova njegova vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja me\u0111unarodnoj znanstvenoj zajednici \u010dini izdavanje monografije ne samo relevantnim znanstvenim doprinosom ve\u0107 i hvalevrijednim prilogom afirmiranju recentne hrvatske historiografije.<\/p>\n\n\n\n Trpimir Vedri\u0161<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24384,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24382","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/basic.png?fit=600%2C265&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24382"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24382\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24387,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24382\/revisions\/24387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24384"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}