{"id":24360,"date":"2020-12-28T21:51:07","date_gmt":"2020-12-28T21:51:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24360"},"modified":"2020-12-28T21:51:07","modified_gmt":"2020-12-28T21:51:07","slug":"noam-chomsky-c-j-polychroniou-optimizam-a-ne-ocaj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24360","title":{"rendered":"Noam Chomsky, C. J. Polychroniou, \u201cOptimizam, a ne o\u010daj\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U najnovijim intervjuima koje je za Truthout dao C. J. Polychroniouu, Noam Chomsky iznosi svoje stavove o \u201eratu protiv terorizma\u201c, usponu neoliberalizma, izbjegli\u010dkoj krizi, izgledima za postizanje izraelsko-palestinskog mira, usponu pokreta Black Lives Matter, disfunkcionalnom ameri\u010dkom izbornom sustavu, opasnosti od klimatskih promjena te o nadama, izgledima i izazovima izgradnje pokreta za radikalnu promjenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga obavezna je literatura u ovim te\u0161kim vremenima. Podijeljena u tri dijela, po\u010dinje preciznom analizom neoliberalizma i imperijalizma, stanja u Europskoj uniji, uloge religije u politici i klasne polarizacije. U drugom dijelu fokusira se na Trumpov predsjedni\u010dki mandat te izla\u017ee povijest ameri\u010dke vanjske politike, kao i ostale va\u017ene teme, poput zdravstvene skrbi, obrazovne politike i globalnog zatopljenja. Naposljetku, tre\u0107i dio knjige govori o alternativi postoje\u0107em sustavu, postavljaju\u0107i pitanje: Jesu li Sjedinjene Dr\u017eave spremne za socijalizam?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eU ovom briljantnom izboru najnovijih intervjua o \u0161irokom rasponu tema Chomsky pokazuje zadivljuju\u0107u \u0161irinu znanja, veliku dubinu uvida, jasno\u0107u u obja\u0161njavanju svojih stavova i neumornu posve\u0107enost dru\u0161tvenoj i ekonomskoj pravednosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Robert Polloin, prof. ekonomije na Sveu\u010dili\u0161tu Massachusetts-Amherst<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAko jo\u0161 niste \u010ditali Chomskog, ova knjiga otvorit \u0107e vam o\u010di, a \u010dak i ako jeste, pokazat \u0107e vam da jo\u0161 ima dosta tema u kojima vas mo\u017ee prosvijetliti. Ova je knjiga svjetionik \u2013 ili, bolje, GPS \u2013 u ovom turbulentnom i sve mra\u010dnijem svijetu.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Ha-Joon Chang, Sveu\u010dili\u0161te Cambridge<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOvaj fascinantni izbor intervjua pokriva zadivljuju\u0107i raspon fundamentalnih i presudnih dru\u0161tvenih tema, pokazuju\u0107i iznova da je Noam Chomsky najhumaniji i najupu\u0107eniji intelektualac dana\u0161njice kad je rije\u010d o dosljednom i predanom zalaganju za pravednije dru\u0161tvo.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Richard Falk, prof. me\u0111unarodnog prava, Sveu\u010dili\u0161te Princeton<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNadamo se da \u0107e ovi tekstovi pripomo\u0107i da se stavovi i ideje Noama Chomskog pribli\u017ee novom nara\u0161taju \u010ditatelja, istodobno odr\u017eavaju\u0107i vjeru u \u010dovjekovu sposobnost da pru\u017ei \u017eestok otpor silama politi\u010dke tame i da u kona\u010dnici promijeni tijek povijesti nabolje.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; C. J. Polychroniou<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Noam Chomsky<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Noam Chomsky ameri\u010dki je lingvist, filozof, politi\u010dki aktivist, pisac i predava\u010d. Po\u010dasni je profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na Massachusetts Institute of Technology. Objavio je velik broj zna\u010dajnih knjiga, \u010dlanaka i eseja o globalnoj politici, povijesti i lingvistici. Me\u0111u politi\u010dkim bestselerima su mu knjige Hegemonija ili opstanak, Tko vlada svijetom? i Globalno nezadovoljstvo, tako\u0111er u izdanju Naklade Ljevak. \u017divi u Tucsonu u Arizoni.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>C. J. Polychroniou<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>C. J. Polychroniou politi\u010dki je ekonomist koji je predavao na sveu\u010dili\u0161tima i istra\u017eiva\u010dkim centrima u Europi i SAD-u. Glavna su mu podru\u010dja zanimanja europska ekonomska integracija, globalzacija, politi\u010dka ekonomija Sjedinjenih Dr\u017eava i dekonstrukcija neoliberalnog politi\u010dko-ekonomskog projekta. Objavio je nekoliko knjiga, a \u010dlanci su mu se pojavljivali u velikom broju novina, \u010dasopisa i internetskih portala.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Biblioteka Bookmarker<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 248<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Damir Bili\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25711-optimizam-a-ne-ocaj.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25711-optimizam-a-ne-ocaj.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24361,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24360","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/optimizam-a-ne-ocaj.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":24360,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":24360,"position":1},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":24360,"position":2},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":24360,"position":3},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":24360,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53619","url_meta":{"origin":24360,"position":5},"title":"U HAZU me\u0111unarodni znanstveni skup Borba protiv tuberkuloze: politike, razmjene i reprezentacije u Europi i njezinim kolonijama od 1850-ih do 1970-ih","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU, u utorak 26. svibnja 2026. u Knji\u017enici HAZU od 9 do 18 sati odr\u017eat \u0107e se\u00a0me\u0111unarodni znanstveni skup The Fight against Tuberculosis: Policies, Exchanges and Representations in Europe and\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24360"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24362,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24360\/revisions\/24362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24361"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}