{"id":24331,"date":"2020-12-24T16:15:48","date_gmt":"2020-12-24T16:15:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24331"},"modified":"2020-12-24T16:16:32","modified_gmt":"2020-12-24T16:16:32","slug":"edward-j-watts-republika-na-samrti-prijevod-s-engleskog-karmela-cindric","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24331","title":{"rendered":"Edward J. Watts, \u201cRepublika na samrti\u201d (prijevod s engleskog: Karmela Cindri\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sve od Plutarha povjesni\u010dari poku\u0161avaju ukazati na sli\u010dnosti pojedinih svjetskih zbivanja u razli\u010ditim historijskim razdobljima, ali i na nu\u017enost sagledavanja sveukupne slike ljudske povijesti, kao jedinog puta ka ostvarenju hegelijanskog ideala slobode. Autor ovog britkog uvida u socijalnu i ekonomsku strukturu Rimske Republike Edward J. Watts spretno ukazuje na slabosti republikanskog ustroja kao i na uzroke njegova kona\u010dnog raspada, nakon \u010dega je na svjetsku scenu stupila diktatura (Cezar) i, kona\u010dno, divinizacijska despocija (August). Ovo zanimljivo djelo suvremene historiografije nam na neuobi\u010dajeno pitak i razlo\u017ean na\u010din predstavlja i obja\u0161njava uzroke i posljedice Punskih ratova, rimskih vojnih pohoda od tre\u0107eg do prvog stolje\u0107a pr. n. e., Savezni\u010dkog rata, agrarnih reformi i drugih va\u017enih momenata za Republiku. Watts naposljetku postavlja pitanje koje su to republikanske vrijednosti na kojima po\u010diva ve\u0107ina dana\u0161njih zapadnih demokracija i zbog \u010dega su one poslu\u017eile kao uzor za reformiranje i demokratizaciju dru\u0161tava od osamnaestog do dvadesetog stolje\u0107a, te nose li one u sebi i zametak propasti i prelaska u tiraniju nekolicine ili pak samo jednog \u010dovjeka?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Edward J. Watts profesor povijesti na Katedri za bizantologiju Kalifornijskog sveu\u010dili\u0161ta u San Diegu. Autor je i urednik nekoliko nagra\u0111ivanih knjiga, kao \u0161to su City and School in Late Antique Athens and Alexandria, The Final Pagan Generation ili Hypatia: The Life and Legend of an Ancient Philosopher. \u017divi u Carlsbadu u Kaliforniji.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=352&amp;tag=Republika%20na%20samrti&amp;type=4\">http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=352&amp;tag=Republika%20na%20samrti&amp;type=4<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"hMJmHLF6mK\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15145\">Franjo Lackovi\u0107 &#8211; prikaz knjige &#8211; Edward J. Watts, &#8220;Mortal Republic: How Rome fell into Tyranny&#8221;, 2018.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Franjo Lackovi\u0107 &#8211; prikaz knjige &#8211; Edward J. Watts, &#8220;Mortal Republic: How Rome fell into Tyranny&#8221;, 2018.&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15145&#038;embed=true#?secret=hMJmHLF6mK\" data-secret=\"hMJmHLF6mK\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24332,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24331","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/Republika_na_samrti.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":24331,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55044","url_meta":{"origin":24331,"position":1},"title":"Nathan Thrall, &#8220;Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Napisana na temelju stvarnoga doga\u0111aja, knjiga Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije ameri\u010dkoga spisatelja i novinara Nathana Thralla duboko je potresan, intimisti\u010dki prikaz svakodnevice u Jeruzalemu i na Zapadnoj obali u kojem autor opisom jednoga izoliranog tragi\u010dnog doga\u0111aja nastoji pojasniti sve uzroke i posljedice izraelsko-palestinskoga sukoba.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":24331,"position":2},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":24331,"position":3},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55132","url_meta":{"origin":24331,"position":4},"title":"Edward J. Watts, \u201eThe Romans: A 2,000-Year History\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"1. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"An acclaimed scholar tells the full, breathtaking history of Rome, from its emergence in the Iron Age to the capture of Constantinople in the thirteenth century When we think of \u201cancient Romans\u201d today, many picture the toga-clad figures of Cicero and Caesar, presiding over a republic, and then an empire,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/The-Romans-2000-year-history.webp?fit=660%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/The-Romans-2000-year-history.webp?fit=660%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/The-Romans-2000-year-history.webp?fit=660%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":24331,"position":5},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji-u-Americi.webp?fit=523%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24331","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24331"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24331\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24334,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24331\/revisions\/24334"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}