{"id":24328,"date":"2020-12-24T16:13:27","date_gmt":"2020-12-24T16:13:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24328"},"modified":"2020-12-24T16:13:27","modified_gmt":"2020-12-24T16:13:27","slug":"donald-robertson-kako-razmislja-car-filozof-zivotne-vrijednosti-marka-aurelija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24328","title":{"rendered":"Donald Robertson, \u201cKako razmi\u0161lja car filozof. \u017divotne vrijednosti Marka Aurelija\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Rimski car Marko Aurelije u povijesti je ostao zapam\u0107en kao stalo\u017een i dobronamjeran vladar koji je, a razlog za\u0161to ga i danas pamtimo kao jednog od najuspje\u0161nijih i najplemenitijih vladara jest \u0161to je svoj \u017eivot posvetio filozofiji i stoi\u010dkim na\u010delima. Neumorno je radio na razvijanju osnovnih vrlina mudrosti, pravednosti, hrabrosti i umjerenosti te se postupno pribli\u017eavao stoi\u010dkom idealu \u010dovjeka. U naslje\u0111e nam je ostavio introspektivan tekst koji poznajemo pod nazivom <em>Meditacije<\/em>, klasik koji nam i danas nudi pomo\u0107 i motivaciju da \u017eivimo u skladu s razumom, razvijamo izdr\u017eljivost i smireno prihvatimo bol i smrt kao neizbje\u017ene \u010dinjenice \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi <em>Kako razmi\u0161lja car filozof<\/em>, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Donald Robertson nudi nam suvremeni uvod u stoi\u010dku mudrost na primjeru \u017eivota i filozofije Marka Aurelija, ali i drugih pojedinaca koji su ostvarili ispunjen \u017eivot i razvili emocionalnu otpornost. Kombiniranjem iznimnih pri\u010da iz Markova \u017eivota i uvida moderne psihologije, ova knjiga pokazuje ljudsku stranu stoicizma te \u010ditateljima pokazuje kako da metode ove filozofije primjene na vlastiti \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O proizvodu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Format: 14,8\u00d722 cm<\/p>\n\n\n\n<p>Uvez: meki<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 264<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Alter Ego<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Planetopija<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdavanja: 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Suzana Szabo<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: 978-953-257-457-9<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Upoznaj autora<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Donald Robertson je kognitivno-bihevioralni psihoterapeut, instruktor i pisac. Stoicizam istra\u017euje i primjenjuje u svojoj praksi ve\u0107 dulje od dvadeset godina te je jedan od osniva\u010da neprofitne organizacije Modern Stoicism (Moderni stoicizam). Autor je \u0161est knjiga i niza \u010dlanaka o filozofiji, psihoterapiji i uvje\u017ebavanju psiholo\u0161kih vje\u0161tina, me\u0111u kojima je i <em>Kako razmi\u0161lja car filozof: \u017divotne vrijednosti Marka Aurelija<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/planetopija.hr\/kategorija\/publicistika\/tema\/filozofija\/kako-razmislja-car-filozof\">https:\/\/planetopija.hr\/kategorija\/publicistika\/tema\/filozofija\/kako-razmislja-car-filozof<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24329,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24328","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/Kako-razmislja-car-filozof.jpg?fit=286%2C425&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":24328,"position":0},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":24328,"position":1},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":24328,"position":2},"title":"Jasen Boko, &#8220;Tragovima Odiseja&#8221; &#8211; 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":24328,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":24328,"position":4},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":24328,"position":5},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24328","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24328"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24328\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24330,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24328\/revisions\/24330"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24329"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}