Izlo\u017ebom Fragmenti pro\u0161losti carske Pala\u010de u Splitu javnost \u0107e vi\u0161e saznati o skulpturalnim i dekorativnim dijelovima arhitekture carske rezidencije Dioklecijana. Naime, svaka gra\u0111evina unutar Pala\u010de imala je razli\u010dito klesanu dekoraciju koja je bila u skladu s njezinom funkcijom. Tako je tetrarhijski likovni program krasio gra\u0111evine i ulaze javnoga karaktera, religijskim dekorativnim repertoarom obuhva\u0107eni su hramovi dok Mauzolej obiluje sepulkralnom ikonografskom dekoracijom.<\/p>\n\n\n\n
Brojni skulpturalni i dekorativni dijelovi arhitekture nestali su zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u kasnoanti\u010dki kristijanizirani grad. Tijekom vi\u0161estoljetnoga \u017eivota unutar Pala\u010de njezini stanovnici uklanjali su s izvornoga mjesta stupove, kapitele, klesane kamene blokove i ostali gra\u0111evinski i dekorativni materijal te ih iskoristili za gradnju privatnih i javnih objekata.<\/p>\n\n\n\n
U dvoranama Podrum\u0101 deponirani su fragmenti arhitektonskih i dekorativnih elemenata Pala\u010de koji potje\u010du s arheolo\u0161kih istra\u017eivanja i konzervatorskih radova provedenih od druge polovice 20. stolje\u0107a na raznim lokalitetima unutar i izvan njezinih obodnih zidina kao i podrumskoga dijela prostorija.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba je smje\u0161tena unutar pet pravokutnih dvorana (cubiculae<\/em>) na isto\u010dnom dijelu Podruma Dioklecijanove pala\u010de. U prvoj prostoriji izlo\u017eeni su ulomci plo\u010da kasetiranog stropa i ulomci ukrasnog vijenca periptera Mauzoleja. Tri fragmenta ukrasnoga vijenca trijema Mauzoleja s figuralnim i vegetabilnim ukrasnim motivima na konzolama te \u010detiri ulomka kasetiranog stropa trijema s figuralnim motivima teatarskih maski. Dekorativni motivi vanjskoga trijema s prevladavaju\u0107om sepulkralnom tematikom i simbolikom potvr\u0111uju funkciju zidane monumentalne oktogonalne gra\u0111evine kao mjesta vje\u010dnoga Dioklecijanova po\u010divali\u0161ta. Posjetitelji mogu pobli\u017ee vidjeti arhitektonske i dekorativne elemente vanjskog trijema Mauzoleja na videu koji se projicira na anti\u010dkom zidu prve dvorane. U slijede\u0107oj podrumskoj prostoriji prezentirano je pet anti\u010dkih kapitela i ulomci kamenih obloga koji su izvorno ukra\u0161avali interijere careva stana, ve\u0107i komad porfira kao mogu\u0107i ostatak poklopca Dioklecijanovog sarkofaga te ulomak zidne mramorne oplate Vestibula. Mramorne, porfirne i granitne obloge postavljene su unutar vitrine s legendama koje obja\u0161njavaju vrstu kamena i njihovo porijeklo dok ih sa strana prate anti\u010dki kapiteli ve\u0107inom dopremljenih iz maloazijskih radionica. U tre\u0107oj prostoriji prezentirani su arhitektonski elementi objekata careva stana koji su prona\u0111eni arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima 90-ih godina 20. stolje\u0107a. Radi se o ulomcima korni\u017ea B\u00fcgelkymationom i <\/em> zup\u010dastim ukrasom (denticuli) te ulomci ukrasnog vijenca koji je izvorno krasio portal sredi\u0161nje dvorane. Sredi\u0161nja monumentalna dvorana identificirana je kao dio ceremonijalnoga prolaza kojim je po\u010dasna careva garda vodila uzvanike prema prijamnom sklopu u jugozapadnom dijelu Pala\u010de. Do ulomaka je postavljen prikaz sa\u010duvanog okvira vrata sredi\u0161nje dvorane. Sva navedena kamena gra\u0111a prezentirana je na podu prekrivenim \u0161ljunkom koji daje tzv. arheolo\u0161ku kulisu. U slijede\u0107oj prostoriji postavljena su \u010detiri fragmentirane sfinge, prona\u0111ene arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima podruma. Sfinge u Pala\u010di su najvjerojatnije, kao u Egiptu, imale ulogu \u010duvarica posljednjega po\u010divali\u0161ta vladara. U Pala\u010du su dopremljene zajedno s ostalim arhitektonskim i dekorativnim elementima uzetim s razli\u010ditih hramova i faraonskih grobnica u Egiptu. Egipatske sfinge i granitni stupovi bili su sastavni dio politi\u010dkog programa veli\u010danja kulta carske osobe. U zadnjoj izlo\u017ebenoj prostoriji izlo\u017eeni su mramorni i granitni stupovi te ulomci ati\u010dko-jonskih baza i pijedestali. Trupovi slobodnih stupova, za razliku od njihovih baza i kapitela, izra\u0111eni su isklju\u010divo od mramora, granita i porfira- maloazijske i egipatske provenijencije. O svemu sve mo\u017ee i pro\u010ditati na informativnim panoima smje\u0161tenih u hodniku ispred svake izlo\u017ebene dvorane (cubiculae).<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017ebom Fragmenti pro\u0161losti carske Pala\u010de u Splitu <\/em>prvi put \u0107e, nakon nekoliko desetlje\u0107a, iz tamnih podrumskih prostorija izi\u0107i na svjetlo dana i ispri\u010dati segment o anti\u010dkim arhitektonskim i dekorativnim ulomcima koji su reutilizirani ili odba\u010deni zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u grad Split.<\/p>\n\n\n\n Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n