{"id":2432,"date":"2016-09-15T22:00:05","date_gmt":"2016-09-15T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2432"},"modified":"2016-09-15T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-15T22:00:05","slug":"izlozba-dva-desetljeca-1997-2016-arheoloskih-istrazivanja-rimskoga-legijskog-logora-tilurija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2432","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cDva desetlje\u0107a (1997. \u2013 2016.) arheolo\u0161kih istra\u017eivanja rimskoga legijskog logora Tilurija\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Muzej triljskog kraja<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Don Ante Bu\u0107ana 3, Trilj<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

19.09.2016. \/ 30.04.2017.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Rimski vojni logor Tilurij (Tilurium) smje\u0161ten je na prostoru dana\u0161njega Garduna, sela koje administrativno pripada Gradu Trilju. Od Salone, glavnoga i najmo\u0107nijega grada provincije Dalmacije, Tilurij je bio udaljen oko 30 km. Na lokalitetu Vojni\u0107 – Samole\u010d sa\u010duvani su dijelovi anti\u010dke, rimske ceste koja je od Salone vodila prema rudonosnoj oblasti Argentarium u dana\u0161njoj Bosni, odnosno trgova\u010dkoj koloniji Naroni na jugoistoku. Ta je prometnica u jednom trenutku prolazila uz Tilurij, odakle se spu\u0161tala prema rije\u010dnom prijelazu. Sjeverno i zapadno od Tilurija prostire se Sinjsko polje, oplemenjeno mirnim tokom rijeke Cetine (Hyppus), koja je u cijeloj duljini svoga toka od 105 kilometara vjekovima bila okosnica \u017eivota, ali i prirodna zapreka putnim pravcima prema istoku i sjeveroistoku. Rijeka u svojem gornjem toku protje\u010de kroz ravni\u010darski prostor, a potom nizvodno od Trilja prolazi kroz stjenoviti klanac. Upravo na dijelu gdje rije\u010dni tok prelazi iz ravni\u010darskog u kanjonski, smje\u0161ten je legijski logor. Strate\u0161ka va\u017enost tog polo\u017eaja zamije\u0107ena je u najdavnijim vremenima pa su se i Rimljani njime koristili brinu\u0107i se o komunikaciji preko Cetine, koja je bila zna\u010dajna kako za promet roba tako i za protok ljudi.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Plinije (Nat. 3, 142) Tilurium spominje kao delmatski castellum, dok je u itinerarima (Tab. Peut. 6,3; Itin. Anton. 337,5; Geogr. Rav. IV,16) zabilje\u017een kao utvrda i prijelaz preko rijeke. O Tiluriju, odnosno o njegovoj posadi najvi\u0161e se doznalo zahvaljuju\u0107i sustavnim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima, koja su iznjedrila brojne pokretne nalaze kao i dijelove logorske arhitekture. Zahvaljuju\u0107i epigrafskim izvorima, o Tiluriju se dosta pisalo, pri \u010demu je istra\u017eiva\u010de manje zanimao sam arheolo\u0161ki lokalitet, a vi\u0161e vrijeme njegova po\u010detka i njegova zamiranja.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sustavno arheolo\u0161ko istra\u017eivanje Tilurija zapo\u010deto je 1997. godine pod vodstvom dr. sc. Mirjane Sanader s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U razdoblju od dvadeset godina arheolo\u0161kih istra\u017eivanja Tilurija otkriveni su ne samo dijelovi logorskog bedema nego i dijelovi konstrukcije velike gra\u0111evine smje\u0161tene u sjeverozapadnom dijelu logora. Otkriven je i istra\u017een sredi\u0161nji gra\u0111evinski sklop logora \u010diji je pod bio ukra\u0161en mozaikom. Osim toga, potpuno je istra\u017eena zapadna cisterna. Zavr\u0161eno je istra\u017eivanje, konzervacija, rekonstrukcija i prezentacija sklopa od \u0161est centurija smje\u0161tenih u jugoisto\u010dnom kutu logora.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Brojni pokretni nalazi svjedo\u010de da je Tilurij najintenzivnije bio naseljen tijekom 1. st., kada je ondje boravila VII. rimska legija. Rije\u010d je o ulomcima staklenih i kerami\u010dkih posuda, dijelovima vojni\u010dke i konjske opreme, alata, medicinskog i igra\u0107eg pribora, nov\u010di\u0107ima, raznim ukrasnim te drugim svakodnevnim upotrebnim predmetima. Svi se nalazi nakon provedenih istra\u017eivanja, dokumentiranja, konzervacije i objave trajno pohranjuju u Muzeju triljskog kraja, gdje se prezentiraju javnosti putem izlo\u017eaba, muzejskih publikacija, pedago\u0161ke djelatnosti te drugih oblika muzejske komunikacije.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.mdc.hr\/<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2432","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2432"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2432\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}