{"id":24307,"date":"2020-12-23T23:08:39","date_gmt":"2020-12-23T23:08:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24307"},"modified":"2020-12-23T23:08:39","modified_gmt":"2020-12-23T23:08:39","slug":"med-hrvati-stanak-moj-zbornik-radova-o-stjepanu-moysesu-1797-1869-uredila-zrinka-stricevic-kovacevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24307","title":{"rendered":"Med Hrvati stanak moj! Zbornik radova o Stjepanu Moysesu (1797\u20131869). Uredila Zrinka Stri\u010devi\u0107-Kova\u010devi\u0107"},"content":{"rendered":"\n<p>Izme\u0111u hrvatskog i slova\u010dkog naroda postoje \u010dvrste i specifi\u010dne veze. Prijateljstvo, naklonost i bliskost podcrtavaju sli\u010dna igra sudbine kroz povijest, zajedni\u010dke osobnosti, hrvatski i slova\u010dki jezik, kao i hrvatska manjina u Slova\u010dkoj i slova\u010dka manjina u Hr\u00advatskoj. Slovake i Hrvate posebno povezuju stoljetna nastojanja za nacionalnim oslobo\u0111enjem. Naime stolje\u0107ima su \u017eivjeli u istim dr\u017eavama \u2013 Ugarskom Kraljevstvu, Habsbur\u0161kom Carstvu i Au\u00adstro-Ugarskoj Monarhiji. Uzajamno su branili svoje domovine od turskih najezdi, te se odupirali germanizaciji i ma\u0111arizaciji. Sli\u010d\u00adne sudbine prolazili su izme\u0111u dva svjetska rata, tijekom Drugog svjetskog rata, kao i nakon njega.<\/p>\n\n\n\n<p>Bogate veze izme\u0111u Hrvata i Slovaka postoje i na podru\u010dju crkvene povijesti. Katoli\u010dka je crkva poticala me\u0111usobnu vjersku i duhovnu, ali i obrazovnu i kulturnu suradnju. Sve\u0107enici, bisku\u00adpi, nadbiskupi i kardinali gradili su mostove prijateljstva izme\u0111u dvaju naroda. Zaslu\u017enim Slovacima u podru\u010dju crkvene povije\u00adsti, \u0161kolstva i kulture pripada neupitno i slova\u010dki biskup Stjepan Moyses (1797\u20131869), koji je 22 godine proveo u Zagrebu. Bio je profesor Kraljevske akademije u Zagrebu (1829\u20131847) te je potpomagao uvo\u0111enje te\u010daja hrvatskog jezika. Kao cenzor hrvat\u00adskih knjiga (1837\u20131843) podr\u017eavao je hrvatska nastojanja te u izvje\u0161\u0107u Be\u010dkom dvoru isticao potrebu tiskanja hrvatskih novi\u00adna. Bio je i kanonik Zagreba\u010dkoga stolnog kaptola (1847), \u010dlan prve hrvatske Jela\u010di\u0107eve vlade u Zagrebu (predsjednik saborskog odbora za kulturu i \u0161kolstvo) i banov izaslanik u Be\u010du, pri \u010demu je uvijek zastupao hrvatske interese. I kasnije je, kao slova\u010dki bi\u00adskup u Banskoj Bystrici i utemeljitelj i prvi predsjednik Matice slova\u010dke (osnovane 1863. godine), nastavio razvijati suradnju i prijateljstvo izme\u0111u slova\u010dkog i hrvatskog naroda.<\/p>\n\n\n\n<p>U povodu 220. obljetnice njegova ro\u0111enja odr\u017ean je u Matici hrvatskoj 2018. znanstveni skup posve\u0107en njegovu \u017eivotu i radu. Interdisciplinarni zbornik radova s toga skupa donosi deset priloga uglednih hrvatskih te slova\u010dkih znanstvenika i kulturnih radnika (\u017dELJKO HOLJEVAC, GJURO DE\u017dELI\u0106, AGNEZA SZABO, STJEPAN SU\u010cI\u0106, ALOJZ JEMBRIH, VLASTA \u0160VOGER, VLADO MIK\u0160I\u0106, MICHAELA \u0160\u00c1TKOV\u00c1 i DUBRAVKA SESAR).<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka<strong> Zbornici i monografije<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161ni urednik Luka Vuku\u0161i\u0107, recenzentiMarijan \u0160abi\u0107, Ivana \u010cagalj, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak <em>Kerschoffset<\/em> (Zagreb). \u2014 Knjiga jeuz 8 c\/b ilustracija opremljena i biobliografijama uz tekst, podno\u017enim bilje\u0161kama i sa\u017eecima na vi\u0161e jezika.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>biblioteka: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/biblioteka\/73\/\"><strong>ZBORNICI I MONOGRAFIJE<\/strong><\/a><\/li><li>cijena: <strong>120,00<\/strong> kn<\/li><li>broj stranica: <strong>219<\/strong><\/li><li>uvez: <strong>uvez bro\u0161iran i pro\u0161iven<\/strong><\/li><li>dimenzije: <strong>14 x 21 cm<\/strong><\/li><li>godina izdanja: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/godina\/2020\/\"><strong>2020.<\/strong><\/a><\/li><li>izdava\u010d: <strong>Matica hrvatska<\/strong><\/li><li>mjesto: <strong>Zagreb<\/strong><\/li><li>ISBN: <strong>978-953-341-149-1<\/strong><\/li><li>podru\u010dje: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/autobiografije%20i%20biografije\"><strong>autobiografije i biografije<\/strong><\/a><strong>, <\/strong><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/filologija\"><strong>filologija<\/strong><\/a><strong>, <\/strong><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/hrvatska%20povijest\"><strong>hrvatska povijest<\/strong><\/a><strong>, <\/strong><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/kroatistika\"><strong>kroatistika<\/strong><\/a><strong>, <\/strong><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/zbornici\"><strong>zbornici<\/strong><\/a><strong><\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">PDF-ovi<\/h4>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Sadr\u017eaj <\/li><li>Sa\u017eeci \/ Summaries <\/li><li>Stjepan Su\u010di\u0107: Stjepan Moyses i Matica hrvatska. <\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/med-hrvati-stanak-moj-1329\/\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/med-hrvati-stanak-moj-1329\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24308,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/med-hrvati-stanak-moj.jpg?fit=300%2C453&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":24307,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":24307,"position":1},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu &#8220;Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":24307,"position":2},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":24307,"position":3},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":24307,"position":4},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":24307,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24307"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24309,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24307\/revisions\/24309"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}