{"id":24301,"date":"2020-12-23T23:03:48","date_gmt":"2020-12-23T23:03:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24301"},"modified":"2020-12-23T23:04:55","modified_gmt":"2020-12-23T23:04:55","slug":"izlozba-stadion-maksimir-sportska-arhitektura-vladimira-turine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24301","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cStadion Maksimir\u201d [sportska arhitektura Vladimira Turine]"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Izlo\u017ebu mo\u017eete pogledati od 24. prosinca 2020. do 28. o\u017eujka 2021.<br><\/strong><br><strong>Autorica izlo\u017ebe: <\/strong>dr. sc. Hela Vukadin Doronjga, muzejska savjetnica<br><strong>Organizator: <\/strong>Muzej grada Zagreba<br><br>Uklapanjem u situaciju razmjerno sku\u010dene parcele uz Maksimirsku cestu, otvaranjem izvanredne vizure na maksimirsku \u0161umu i Medvednicu u daljini te visokom razinom oblikovanja cjeline i detalja \u2013 Stadion Maksimir iznimno je djelo sportske arhitekture. Arhitektonska ostav\u0161tina jednog od najutjecajnijih hrvatskih arhitekata Vladimira Turine, autora Stadiona Maksimir (1946. \u2013 1964.), koji je i danas oslonac i inspiracija jer je njegov jezik arhitekture razumljiv, istinit, jednostavan, emocionalan i sna\u017ean, dio je fundusa Muzeja grada Zagreba. Profesor Turina arhitekturu je gledao desetlje\u0107ima unaprijed. Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata intenzivno se posve\u0107uje temi sportske arhitekture, posebice projektiranju stadiona i plivali\u0161ta. Zadobiv\u0161i svjetsku reputaciju, prepoznat je i pozvan kao ekspert na tom podru\u010dju za izradu idejnog projekta Olimpijskog stadiona u Teheranu za 120.000 gledatelja (1967. \u2013 1968.), a njegovi klju\u010dni projekti (sa Stadionom Maksimir) prezentirani su i objavljivani u hrvatskim i stranim stru\u010dnim \u010dasopisima, kao autorske samostalne publikacije te u katalozima olimpijskih i me\u0111unarodnih izlo\u017ebi sportske arhitekture. K tome, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja na ovome podru\u010dju u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao profesor arhitektonskog projektiranja podigao je generacije studenata zagreba\u010dkog, tada jedinog hrvatskoga Arhitektonskog fakulteta.<br><br>Cilj izlo\u017ebe je dati povijesni presjek, kontekstualizirati i naglasiti va\u017enost Stadiona i okolnog prostora kao inspirativnog okru\u017eenja, afirmirati taj prostor kao izvori\u0161nu to\u010dku zagreba\u010dkog sporta, njegovu arhitekturu i urbanizam, povezanost s klubom, navija\u010dima, \u010dovjekom, s gradom i \u0161umom-parkom Maksimirom [tako naprimjer Uprava kluba F. C. Barcelona isti\u010de: \u201eono \u0161to je vrijednost i unikatnost Barcininih nekretnina jest upravo lokacija\u201c, Stadion CampNou].<br><br>Stadioni i njihova \u201eprostorna ogromnost\u201c sadr\u017ee okuplja\u010dki, urbani identitet, emocionalne \u010dimbenike \u2013 mitski Maksimir (memorija mjesta \u2013 duhovnost fenomena). GNK Dinamo je sportski simbol Zagreba, ali i puno vi\u0161e od toga, jer je nogomet u svijetu danas univerzalna vrijednost. Dinamo je rekorder u povijesti finala svjetskih prvenstava po broju svojih biv\u0161ih i aktivnih igra\u010da.<br><br>Izlo\u017eba je rezultat dugogodi\u0161njega znanstvenog istra\u017eivanja (temelji se na doktorskoj disertaciji autorice, uva\u017eavaju\u0107i znanstvene doprinose suradnika i kolega na polju sportske arhitekture, i \u0161ire), a njen sadr\u017eaj postupno je stvarao kona\u010dan izgled i atmosferu. Budu\u0107i da Stadion Maksimir nije samo arhitektonski sklop, nego i dinami\u010dan prostor za rad, nadmetanje u sportu, navijanje, dru\u017eenje, glazbene spektakle \u2013 gra\u0111a za izlo\u017ebu je sadr\u017eajno i produkcijski \u0161ireg obuhvata, znanstveno interpretirana, a istodobno ne \u017eeli biti pravolinijska, nego dinami\u010dna i zabavna.<br><br>Kao \u0161to je iz samog naslova izlo\u017ebe razvidno, usko su povezane dvije glavne teme: Stadion Maksimir kroz povijest i danas, s naglaskom na projekte arhitekta Vladimira Turine, i posebno njegove projekte sportske arhitekture. Kroz nekoliko podtema kontekstualizirane su u prostoru i vremenu pojedine dionice dviju glavnih tema.<br><br>Izlo\u017ebu \u010dine dvije grupe predmeta: izvorni nacrti, fotografije i publikacije etapa projektiranja i izgradnje Stadiona Maksimir (1945. &#8211; 1969.) i drugih gra\u0111evina sportske arhitekture Vladimira Turine (1941. &#8211; 1968.), te raznorodni predmeti koji poja\u0161njavaju navedenu gra\u0111u. To su uporabni predmeti koji su pripadali prof. Turini, trofeji GNK Dinamo, plasti\u010dne stolice s tribina, trava, \u201elutke\u201c za slobodne udarce, projekcije mitskih utakmica, plakati i katalozi dvaju velikih koncerata Davida Bowiea i U2&#8230;<br><br>Za izlo\u017ebu su izra\u0111ene makete presjeka zapadne i isto\u010dne tribine te je posu\u0111ena maketa cjeline stadiona s Arhitektonskog fakulteta. Kipi\u0107 Malog Isusa tu je da nas podsjeti na samostan Antunovac u kojem je od 1947. bio smje\u0161ten Zavod za mentalno zaostalu djecu (prvotno siroti\u0161te za \u201enapu\u0161tenu, nezbrinutu djecu, siroma\u0161ne i bolesne\u201c o kojima je brinula Dru\u017eba sestara slu\u017eavki Malog Isusa) tik uz temelje zapadne tribine, dok nije sru\u0161en, a Dru\u017eba sestara preseljena na Novu Ves. Zanimljivo je vidjeti i projekt Centralnog stadiona (1945.\/1946.), zami\u0161ljenog u sredi\u0161njem dijelu cijeloga dana\u0161njega sportskog sklopa na Sveticama, ili kako nje\u017enu liniju tribina Turininog Olimpijskog stadiona Banjica, Beograd (1. nagrada, neizvedeno, 1947.) prepoznajemo na Gradskom stadionu Poljud Borisa Maga\u0161a, Turininog asistenta i suradnika na vi\u0161e projekata, pa i onomu Isto\u010dne tribine Stadiona Maksimir. Projektom postava izlo\u017ebe svakom je izlo\u017ebenom predmetu dan odgovaraju\u0107i prostor i mjesto, a rije\u010di su tako\u0111er gradbeni sloj prostora i ravnopravan segment ostaloj gra\u0111i. Asocijacija na TUNEL za izlaz mom\u010dadi na nogometni teren (ju\u017ena tribina stadiona) uz autenti\u010dnu glazbu iz filma The Warriors (1979., Walter Hill), himnu Dinama, va\u017ean je segment izlo\u017ebe, kojem korespondira i \u201eulazna procesija\u201c na izlo\u017ebu, no spomenimo i murale (grafite), koje tako\u0111er mo\u017eemo vidjeti, koji su dio urbanog dizajna grada, ali i puno vi\u0161e od toga: \u201e\u010cINI\u0160 ME SRETNIM KAD TU\u017dNO JE\u201c (K. Vojnovi\u0107a 28); recentni mural Bad Blue Boysa posve\u0107en VUKOVARU (podvo\u017enjak, \u010culine\u010dka ul., Dubrava)&#8230;<br><br>DANA\u0160NJE STANJE STADIONA MAKSIMIR<br>\/ WELCOME TO MAKSIMIR STADIUM \u2013 HOME OF GNK DINAMO<br><br>Problema u arhitekturi nema (postoji samo problemati\u010dna arhitektura), nema ih ako znamo stvari rije\u0161iti &#8211; a arhitekt Turina to zna. (***, 1957b)<br><br>Posve je prirodno da novo vrijeme postavlja nove standarde i prohtjeve \u2013 funkcionalne, tehnolo\u0161ke, utilitarne. Javljaju se problemi financiranja sportskih prostora jer se mora pove\u0107ati kapacitet stadiona, a ujedno ga treba prilagoditi novim pravilima svjetskih nogometnih organizacija (FIFA, UEFA). Danas se stadioni mijenjaju i zbog nove dinamike igre. Kod projektiranja (novogradnji) ili rekonstrukcije\/revitalizacije sportskih gra\u0111evina po\u010detni kriteriji su financijski interesi (poli\/multifunkcionalni sadr\u017eaji, omogu\u0107iti dinamiku \u017eivota stadiona neovisno od primarne funkcije), sigurnosno stanje (terorizam \u2013 ekrani, koridori za specijalce izme\u0111u gledatelja i igrali\u0161ta, me\u0111uzona, \u010dega prije nije bilo) te brzina i putovi evakuacije (promet) \u2013 standardi koje svaki stadion treba zadovoljiti ako \u017eeli biti mjesto odigravanja me\u0111unarodnih natjecanja.<br><br>Tridesetak godina nakon izgradnje ju\u017ene tribine, krajem 1990-ih, svoje je prijedloge o mogu\u0107oj rekonstrukciji Stadiona Maksimir, na poziv gradskog poglavarstva i kluba, ponudilo nekoliko arhitekata. Prihva\u0107en je prijedlog arhitekata Branka Kincla i Nikole Filipovi\u0107a koji su 1998. godine izradili idejni projekt cjelokupnog stadiona i projektnu dokumentaciju za sjevernu tribinu s poslovno-trgova\u010dkim sadr\u017eajima. Zapo\u010dinje rekonstrukcija Stadiona Maksimir u nogometni stadion pod vodstvom arhitekta Branka Kincla kao glavnog projektanta. Stadion je zami\u0161ljen kao vi\u0161efunkcionalna gra\u0111evina sportsko-poslovno-trgova\u010dke namjene koja \u0107e kroz svoju polivaletnost biti neprekidno u funkciji. Rekonstrukcija stadiona podijeljena je u \u0161est faza iz financijskih, gra\u0111evinskih i organizacijskih razloga. Predvi\u0111eno je natkrivanje stadiona sustavom krovnih ploha iznad tribina i dvodijelnim pomi\u010dnim krovom iznad igrali\u0161ta.<br><br>U odnosu na izvornu visoko estetiziranu koncepciju stadiona (na tragu svjetskih zbivanja), koji je u vrijeme izgradnje zadovoljavao kriterije tada suvremenoga sportskog objekta, danas je situacija bitno druga\u010dija. Od kraja 20. stolje\u0107a ra\u0111ene su brojne studije rekonstrukcije stadiona, za sada samo djelomi\u010dno izvedene. Unato\u010d gra\u0111evinskim intervencijama, Turinin pristup \u201eotvorene pejza\u017ene arene\u201c nije u potpunosti kompromitiran. Nakon strate\u0161ke detaljne analize postoje\u0107eg stanja i opsega investicije, prilikom saniranja posljedica potresa i u daljnjim radovima na revitalizaciji stadiona trebalo bi konzervirati izvorne tribine na zapadu i istoku koje su integralni dio cjeline kako bi se stadion u budu\u0107nosti sa\u010duvao od daljnjih degradacija s ciljem valorizacije izvornih kvaliteta vrijednoga kulturnog naslije\u0111a. Ne imaju\u0107i imperativan pristup, va\u017eno je istaknuti da stadion koji je funkcionalan, u koji su ulo\u017eena do sada velika financijska sredstva, i nema smisla ru\u0161iti, no, i kada bi se djelomice i\u0161lo na radikalniji zahvat, bilo bi va\u017eno sa\u010duvati segmente izvornog stanja. Jasno, takvim odlukama trebala bi prethoditi kompleksna dru\u0161tveno-ekonomska analiza (\u201ecost benefit\u201c) mogu\u0107nosti dugoro\u010dne samoodr\u017eivosti, koja uz primarne faktore (ekonomske) uklju\u010duje i sekundarne: memoriju lokacije i \u0161to je za nju najbolje rje\u0161enje, uzev\u0161i u obzir produkt odnosa okoline, kako \u0107e djelovati na ljude, dobrobit za grad, tro\u0161kove zavr\u0161etka rekonstrukcije\/dogradnje, nove gra\u0111evine\/ru\u0161enja, mogu\u0107nost prenamjene objekta i drugo. Stadion Maksimir zaslu\u017euje da se o tome odgovorno i ozbiljno razmisli.<br><br>Dana\u0161nji stadioni trebaju postati (poput zra\u010dnih luka) mjesta kolektivnoga do\u017eivljaja u kojima \u0107e se na\u0107i svi aspekti \u017eivota na jednom mjestu, dodajmo tome i turisti\u010dke prihode, kulturne sadr\u017eaje kao \u0161to je Muzej GNK \u201eDinamo\u201c, prostori za povremene izlo\u017ebe, kina, glazbeni spektakli, ne izgubiv\u0161i pritom \u201ePRIMARAN ODNOS PROSTOR \u2013 \u010cOVJEK. STARI AMBIJENTI. SPONTANO, HARMONI\u010cNO, LJUDSKO\u201c. (V. Turina, 1963c)<br><br>Stadion Maksimir u suodnosu s prostorom Sportsko-rekreacijskog centra Svetice, \u0161umom, kao i dijelovima ni\u010dega \u2013 praznine, s novim velikim pliva\u010dkim bazenom koji je staklenom ovojnicom direktno povezan sa stadionom, uz sve emocionalne \u010dimbenike vezane uz klub i lokaciju zadr\u017eao je sugestivnost i snagu prostora.<\/p>\n\n\n\n<p>dr. sc. Hela Vukadin Doronjga<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.mgz.hr\/hr\/izlozbe\/STADION%20MAKSIMIR%20%5bsportska%20Arhitektura%20Vladimira%20Turine%5d,1589.html\">http:\/\/www.mgz.hr\/hr\/izlozbe\/STADION%20MAKSIMIR%20[sportska%20Arhitektura%20Vladimira%20Turine],1589.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24302,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-24301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/maksimir-izlozba.jpg?fit=1793%2C1890&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24301"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24301\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24304,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24301\/revisions\/24304"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}