{"id":24287,"date":"2020-12-23T22:43:15","date_gmt":"2020-12-23T22:43:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24287"},"modified":"2020-12-23T22:46:01","modified_gmt":"2020-12-23T22:46:01","slug":"mestiere-di-storico-e-impegno-civile-claudio-pavone-e-la-storia-contemporanea-in-italia-a-cura-di-marcello-flores","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24287","title":{"rendered":"Mestiere di storico e impegno civile. Claudio Pavone e la storia contemporanea in Italia (a cura di Marcello Flores)"},"content":{"rendered":"\n<p>Upu\u0107ujemo u nastavku na zbornik iz 2019. o istaknutom talijanskom povjesni\u010daru Claudiju Pavoneu (1920-2016) poznatom po knjizi \u201cUna guerra civile: saggio storico sulla moralit\u00e0 nella Resistenza\u201d (1991) \u2013 koja je izazvala velike rasprave \u2013 dostupnoj i u prijevodu na engleski jezik \u201cA Civil War: A History of the Italian Resistance\u201d (<a href=\"https:\/\/www.versobooks.com\/books\/1733-a-civil-war\">Verso<\/a>, 2014). O raspravama je pisano i u &#8220;Diskrepanciji&#8221;, na \u0161to tako\u0111er upu\u0107ujemo na kraju priloga.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sinossi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Oltre agli studi dedicati all\u2019amministrazione dello Stato e al tema della continuit\u00e0 delle istituzioni fra fascismo e Repubblica, l\u2019opera di Claudio Pavone rappresenta una pietra miliare nella storiografia sulla Resistenza, per la sua capacit\u00e0 di innovare, con uno sguardo originale, profondo e documentato, l\u2019analisi della guerra di liberazione, dei programmi politici che si confrontarono allora, delle spinte ideali e morali che condussero migliaia di giovani a scegliere di partecipare alla battaglia per liberare l\u2019Italia dall\u2019occupazione nazista e dalla violenza repressiva della Repubblica sociale.<\/p>\n\n\n\n<p>L\u2019Istituto nazionale Ferruccio Parri e l\u2019Istituto romano per la storia d\u2019Italia dal fascismo alla Resistenza, cui Pavone ha dedicato molte delle sue energie di studioso e organizzatore culturale, hanno voluto ricordare la sua figura di intellettuale in un convegno che si \u00e8 tenuto a Milano nel maggio 2017. Dagli archivi all\u2019insegnamento universitario e alla formazione di nuove generazioni di studiosi, dalle riviste agli istituti culturali, all\u2019impegno nell\u2019Istituto nazionale della Resistenza e in quello romano, Claudio Pavone ha sempre coniugato impegno intellettuale e impegno civile, il rigore del \u201cmestiere di storico\u201d con la riflessione sul \u201cmestiere di cittadino\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Indice<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Marcello Flores<\/strong>, Prefazione<\/li><li><strong>Guido Crainz<\/strong>, Introduzione<\/li><li>Lo storico, l\u2019intellettuale, l\u2019archivista<ul><li><strong>Raffaele Romanelli<\/strong>, Claudio Pavone. Storia e diritto<\/li><li><strong>Vinzia Fiorino<\/strong>, Esercizi di libert\u00e0. Claudio Pavone docente e maestro di storia<\/li><li><strong>Agostino Bistarelli<\/strong>, Su alcune ricerche da sviluppare: Pavone maestro e docente<\/li><li><strong>Mariuccia Salvati<\/strong>, Claudio Pavone: l\u2019intellettuale, l\u2019organizzatore di cultura, lo storico<\/li><li><strong>Marcello Flores<\/strong>, Claudio Pavone e la continuit\u00e0 dello Stato<\/li><li><strong>Paola Carucci<\/strong>, Pavone e gli archivi<\/li><li><strong>Mirco Carrattieri<\/strong>, Un\u2019opera che \u00abesce ma anche fuoriesce dagli Istituti\u00bb. Claudio Pavone e l\u2019Insmli<\/li><\/ul><\/li><li>Claudio Pavone e la Resistenza<ul><li><strong>Gabriele Ranzato<\/strong>, Le particolarit\u00e0 della guerra civile italiana<\/li><li><strong>Paolo Pezzino<\/strong>, Le riflessioni di Claudio Pavone sulla violenza<\/li><li><strong>Isabella Insolvibile<\/strong>, Resistenza\/Resistenze: la pluralit\u00e0 della Resistenza nell\u2019opera di Pavone<\/li><li><strong>Luigi Ganapini<\/strong>, Le ragioni di una scelta<\/li><li><strong>Nicola Labanca<\/strong>, Una discussione difficle. La ricezione del <em>Saggio sulla moralit\u00e0 nella Resistenza<\/em><\/li><li><strong>Philip Cooke<\/strong>, Claudio Pavone all\u2019estero<\/li><\/ul><\/li><li>Indice dei nomi<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.viella.it\/libro\/9788833131641\">https:\/\/www.viella.it\/libro\/9788833131641<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Diskrepancija: studentski \u010dasopis za dru\u0161tveno-humanisti\u010dke teme<\/strong>, Vol. 1 No. 1, 2000.<\/p>\n\n\n\n<p>Esej<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pokret otpora: gra\u0111anski rat?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Norberto Bobbio<\/p>\n\n\n\n<p>Preveo: Franko Dota<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNije brojna literatura iz povijesti ili politike koja je u posljednjih nekoliko godina izazvala tako \u0161iroku i usijanu raspravu kakva je ona izazvana objavljivanjem <em>Gra\u0111anskog rata <\/em>(<em>Una guerra civile<\/em>) Claudia Pavonea. Unato\u010d obujmu (oko \u0161esto stranica teksta i dvjestotinjak stranica bilje\u017eaka) i gusto\u0107i sadr\u017eaja, koji zahtijeva strpljivo i pomno \u010ditanje, brojne su bile recenzije u novinama i tjednicima. Ako je to uop\u0107e potrebno, treba primjetiti kako se rasprava prete\u017eno usmjerila i usredoto\u010dila, bar zasad, na ve\u0107u ili manju prikladnost i legitimnost definicije \u201cgra\u0111anskog rata\u201d, kojom je nazvan rat nacionalnog oslobo\u0111enja, vo\u0111en u Italiji od 8. rujna 1943. do 25. travnja 1945, a ne na stvarni sadr\u017eaj djela, koji je sa\u017eeto nazna\u010den u podnaslovu: <em>Povijesni esej o moralnosti u Pokretu otpora.<\/em>\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/20563\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/20563<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24288,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/Pavone.jpg?fit=240%2C331&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":51853,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51853","url_meta":{"origin":24287,"position":0},"title":"USC Shoah Foundation: Svjedo\u010denje povjesni\u010darke Mirjane Gross","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Upu\u0107ujemo na audio-vizualni intervju (na hrvatskom jeziku) s povjesni\u010darkom Mirjanom Gross (1922-2012) koji je u Zagrebu 7. kolovoza 1995. godine vodila Jasminka Doma\u0161. U tom svjedo\u010denju Mirjana (Mirjam) Gross govori o svojoj obiteljskoj povijesti, \u017eidovskom identitetu i traumati\u010dnom logorskom iskustvu. Mirjam Gross https:\/\/vha.usc.edu\/testimony\/4016","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53454,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53454","url_meta":{"origin":24287,"position":1},"title":"NOVI BROJEVI \u201e\u010cASOPISA ZA SUVREMENU POVIJEST\u201c (2025.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao i dosad, u 2025. godini objavljena su tri broja \u201e\u010casopisa za suvremenu povijest\u201c u cijelosti dostupna na Portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa \u2013 Hr\u010dak, a mi upu\u0107ujemo na brojeve 2 i 3 koje jo\u0161 nismo oglasili. \u010casopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26387 \u010casopis za\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CSP-3-2025.jpg?fit=918%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CSP-3-2025.jpg?fit=918%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CSP-3-2025.jpg?fit=918%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CSP-3-2025.jpg?fit=918%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51471,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51471","url_meta":{"origin":24287,"position":2},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (1)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. velja\u010de 2026.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemi\u010dke reakcije na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa. \u017deljko Su\u0161ek \u201eBo\u017ee, samo da ne bude Nadila\u017eenje nacionalne paradigme: nova knjiga podnaslova: od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, urednici Branimir Jankovi\u0107 i Nikola Toma\u0161egovi\u0107, nastavnici na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":24287,"position":3},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":24287,"position":4},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54383,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","url_meta":{"origin":24287,"position":5},"title":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u. Popis obuhva\u0107a 1775 osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je: \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24287"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24290,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24287\/revisions\/24290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24288"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}