{"id":24284,"date":"2020-12-23T22:39:56","date_gmt":"2020-12-23T22:39:56","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24284"},"modified":"2020-12-23T22:39:56","modified_gmt":"2020-12-23T22:39:56","slug":"poziv-na-sudjelovanje-peti-medunarodni-znanstveni-skup-socijalizam-na-klupi-antifasizam-pula-30-rujna-2-listopada-2021-5th-international-conference-socia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24284","title":{"rendered":"Poziv na sudjelovanje \u2013 Peti me\u0111unarodni znanstveni skup \u201cSocijalizam na klupi\u201d: ANTIFA\u0160IZAM (Pula, 30. rujna \u2013 2. listopada 2021.) \/ 5th International Conference Socialism on the Bench: ANTIFASCISM (Pula, September 30 \u2013 October 2, 2021)"},"content":{"rendered":"\n<p>Povijest antifa\u0161izma se\u017ee u 1921. godinu kada je talijanski fa\u0161isti\u010dki teror u Istri doveo do pobune rudara koji su proglasili Labinsku republiku te seljaka koji su u selima isto\u010dno od Pule podigli Pro\u0161tinsku bunu. Stogodi\u0161njica ovih doga\u0111aja, kao i osamdeset godina od po\u010detka Narodnooslobodila\u010dke borbe u okupiranoj Jugoslaviji, bili su povod za temu sljede\u0107ega Socijalizma na klupi. Fokus skupa bit \u0107e dvojak: usmjeren prema povijesnim doga\u0111ajima i njihovim kasnijim odrazima, ali i prema antifa\u0161izmu u suvremenom dru\u0161tvu. Povijesna nit obuhva\u0107a reakciju na talijanski fa\u0161izam, njema\u010dki nacizam i njihove saveznike prije i tijekom Drugog svjetskog rata, sve do pobjede Antifa\u0161isti\u010dke koalicije 1945. godine. Na podru\u010dju Jugoslavije uklju\u010duje partizanski pokret pod komunisti\u010dkim vodstvom i njegovu pobjedu nad stranim i doma\u0107im fa\u0161isti\u010dkim snagama. Ta povijesna nit u temi skupa svoje je posljedice imala u politici i kulturi sje\u0107anja \u2013 u proslavama, komemoracijama, spomenicima, istra\u017eivanju, obrazovanju i umjetnosti. Na nju se nadovezuju reinterpretacije i politi\u010dki revizionizam 1990-ih i kasnije, rasprave o odnosu antifa\u0161izma i komunizma, kao i ideja o dva totalitarizma. To povijesnu nit dovodi do drugoga dijela fokusa, do suvremene tematske niti. Skup tako pozornost \u017eeli posvetiti i antifa\u0161izmu u suvremenim dru\u0161tvima i u politikama koje ih oblikuju, zna\u010denju antifa\u0161izma za politi\u010dku ljevicu, potom antifa\u0161isti\u010dkom aktivizmu i akcijama protiv desnog ekstremizma, rasizma, antisemitizma, ksenofobije, homofobije te raznih kr\u0161enja manjinskih i ljudskih prava. Na\u017ealost, dru\u0161tvena jednakost i emancipacija obespravljenih skupina postoji kao problem i stotinu godina poslije prvih antifa\u0161isti\u010dkih pobuna.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.unipu.hr\/images\/50031998\/Socijalizam%20na%20klupi%202021%20POZIV.pdf\">POZIV NA SUDJELOVANJE (pdf)<\/a><br><a href=\"https:\/\/www.unipu.hr\/images\/50031998\/Socijalizam%20na%20klupi%202021%20PRIJAVA-APPLICATION.docx\">Prijavni obrazac (docx)<\/a><br>Rok: 1. travnja 2021.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pozvani predava\u010di<\/strong><br>Darko Dukovski (Rijeka), Ivo Goldstein (Zagreb), Rastko Mo\u010dnik (Ljubljana)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Programski odbor<\/strong><br>Chiara Bonfiglioli (Cork), Ulf Brunnbauer (Regensburg), Anita Buhin (Pula), Igor Duda (Pula), Lada Durakovi\u0107 (Pula), Boris Koroman (Pula), Andrea Mato\u0161evi\u0107 (Pula), Tanja Petrovi\u0107 (Ljubljana)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Organizacijski odbor<\/strong><br>Anita Buhin, Igor Duda, Lada Durakovi\u0107, Tina Filipovi\u0107, Boris Koroman, Andrea Mato\u0161evi\u0107, Sara \u017deri\u0107<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Organizator<\/strong><br>Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli<br>Centar za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kontakt<\/strong><br>ckpis.conf@gmail.com<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mjesto odr\u017eavanja skupa<\/strong><br>Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet<br>Ivana Mateti\u0107a Ronjgova 1, Pula<\/p>\n\n\n\n<p>Prilago\u0111avat \u0107emo se epidemiolo\u0161kim okolnostima te u slu\u010daju potrebe skup djelomi\u010dno ili u cijelosti odr\u017eati na daljinu, u virtualnim dvoranama. Sudionici kojima \u0107e biti ote\u017eano putovanje do Pule, mo\u0107i \u0107e izlagati putem interneta u stvarnom vremenu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zahvaljujemo na potpori<\/strong><br>Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/socijalizam_na_klupi\/2021\">https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/socijalizam_na_klupi\/2021<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p>Socialism on the Bench 2021<\/p>\n\n\n\n<p><strong>5th International Conference Socialism on the Bench<br>ANTIFASCISM<\/strong><br>Pula, September 30 \u2013 October 2, 2021<\/p>\n\n\n\n<p>The history of antifascism dates back to 1921, when the Italian fascist terror in Istria caused a revolt of miners who proclaimed the Labin Republic (Labinska republika) and peasants who raised the Pro\u0161tina Rebellion (Pro\u0161tinska buna) in the villages east of Pula. The centenary of these events, as well as the eighty years since the beginning of the National Liberation Struggle in occupied Yugoslavia, are the motivation behind the theme of the next Socialism on the Bench. The focus of the conference will be twofold: directed towards historical events and their later reflections, but also towards antifascism in modern society. The historical thread encompasses the reaction to Italian Fascism, German Nazism and their allies before and during World War II, until the victory of the Allies in 1945. In Yugoslavia, it includes the communist-led partisan movement and its victory over foreign and domestic fascist forces. This historical thread in the conference theme also leads us to the politics and culture of remembrance &#8211; in celebrations, commemorations, monuments, research, education and art. It is connected to the historiographical reinterpretations and the political revisionism of the 1990s and after, to discussions of the relationship between antifascism and communism, as well as to the idea of two totalitarianisms. This brings us to the second part of the conference focus, to the contemporary thematic thread. The conference wants to pay attention to antifascism in contemporary societies and the policies that shape them, the meaning of antifascism for the political left, as well as antifascist activism and actions against right-wing extremism, racism, anti-Semitism, xenophobia, homophobia and various violations of minority and human rights. Unfortunately, the emancipation of oppressed groups remains an issue even a hundred years after the first antifascist uprisings.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.unipu.hr\/images\/50032001\/Socialism%20on%20the%20Bench%202021%20CALL.pdf\">CALL FOR PAPERS (pdf)<\/a><br><a href=\"https:\/\/www.unipu.hr\/images\/50032001\/Socijalizam%20na%20klupi%202021%20PRIJAVA-APPLICATION.docx\">Application form (docx)<\/a><br>Deadline: April 1, 2021<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Keynote speakers<\/strong><br>Darko Dukovski (Rijeka), Ivo Goldstein (Zagreb), Rastko Mo\u010dnik (Ljubljana)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Programme Committee<\/strong><br>Chiara Bonfiglioli (Cork), Ulf Brunnbauer (Regensburg), Anita Buhin (Pula), Igor Duda (Pula), Lada Durakovi\u0107 (Pula), Boris Koroman (Pula), Andrea Mato\u0161evi\u0107 (Pula), Tanja Petrovi\u0107 (Ljubljana)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Organizing Committee<\/strong><br>Anita Buhin, Igor Duda, Lada Durakovi\u0107, Tina Filipovi\u0107, Boris Koroman, Andrea Mato\u0161evi\u0107, Sara \u017deri\u0107<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Organizer<\/strong><br>Juraj Dobrila University of Pula<br>Centre for Cultural and Historical Research of Socialism<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Contact<\/strong><br>ckpis.conf@gmail.com<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Conference venue<\/strong><br>Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli \/&nbsp;Juraj Dobrila University of Pula<br>Filozofski fakultet \/ Faculty of Humanities<br>Ivana Mateti\u0107a Ronjgova 1, Pula<\/p>\n\n\n\n<p>We will adapt to the epidemiological situation, and if necessary, the conference will be held partly or completely online, in virtual rooms. Participants who will find it difficult to travel to Pula will be able to participate online in real time.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>We thank for the support<\/strong><br>Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/en\/socialism_on_the_bench\/2021\">https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/en\/socialism_on_the_bench\/2021<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24285,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-24284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/5SnK-najava.png?fit=960%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":24284,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":24284,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":24284,"position":2},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":24284,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":24284,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":24284,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24284"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24284\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24286,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24284\/revisions\/24286"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}