{"id":24260,"date":"2020-12-22T14:29:03","date_gmt":"2020-12-22T14:29:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24260"},"modified":"2020-12-22T14:29:03","modified_gmt":"2020-12-22T14:29:03","slug":"costica-bradatan-umrijeti-za-ideje-filozofija-kao-opasan-poziv","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24260","title":{"rendered":"Costica Bradatan, \u201cUmrijeti za ideje. Filozofija kao opasan poziv\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>\u0160to je zajedni\u010dko Sokratu, Hipatiji, Giordanu Brunu, Thomasu Moreu i Janu Pato\u010dki? Prvo, u nekom su trenutku ti filozofi morali donijeti odluku: ostati vjerni svojoj filozofiji i umrijeti ili je se odre\u0107i i pre\u017eivjeti. Drugo, svi su izabrali umrijeti. Njihove tragi\u010dne smrti postale su ne samo va\u017enim dijelom njihovih \u017eivotopisa ve\u0107 i neodvojivim dijelom njihova djelovanja. \u201eSmrt za ideje\u201c zaslu\u017eeno i jest filozofsko djelo; Sokrat mo\u017eda nije napisao ni retka, ali njegova je smrt ispisala stranice mnogih filozofskih knjiga.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Umrijeti za ideje<\/em> istra\u017euje grani\u010dnu situaciju u kojoj se nalaze filozofi kada su njihova umiru\u0107a tijela jedino sredstvo uvjeravanja koje mogu koristiti. Ova knjiga govori o susretu filozofa i smrti promatranom s razli\u010ditih gledi\u0161ta: tradicije filozofije kao umjetnosti \u017eivljenja; tijela kao oru\u0111a samotranscendencije; smrti kao klasi\u010dne filozofske teme; pripitomljavanja smrti i samooblikovanja; te kona\u010dno, \u017ertvovanja filozofa i mu\u010deni\u010dke smrti, pra\u0107ene apoteozom i nestankom u mitu.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Iako temeljena na povijesti filozofije, knjiga <em>Umrijeti za ideje<\/em> vje\u017eba je u ru\u0161enju granica jedne discipline. Autor je nadahnuto i na nov na\u010din ispri\u010dao pri\u010du o Sokratu, Heideggeru, Montaigneu, Gandhiju, Janu Palachu i Simone Weil te o svemu onome \u0161to ih je u\u010dinilo besmrtnima.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eLjudi su zasigurno, otkad je \u010dovje\u010danstva, \u201eumirali za vi\u0161i cilj\u201c. Umirali su za boga i sunarod\u00adnjake, za ideje i ideale, zbog stvarnih, ali i izmi\u0161ljenih razloga, onih opravdanih i utopijskih. Od svih mogu\u0107ih dobrovoljnih smrti, knji\u00adga Umrijeti za ideje govori o filozofima koji su umrli za svoje filozofije, a takvoj smrti ne nedostaje ironije.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Me\u0111utim smisao ove knjige nije u rasprav\u00adljanju. U njezinoj sr\u017ei le\u017ei uvjerenje da svrha prave filozofije nije \u010dak ni pisanje knjiga. Naravno da filozofiji treba pisa\u00adnje, a dobro pisanje joj mo\u017ee i\u0107i u prilog. Ipak, s obzirom na to \u0161to filozofija na kraju jest, pisanje mora ostati ne\u0161to preliminarno. Jer bez obzira na to koliko su filozofi vrsni pisci, njihova filozofija ne nalazi se u njihovim spisima, ve\u0107 drugdje. U odre\u0111enom smislu, filozofija po\u010dinje gdje pisanje zavr\u0161ava. Pisanje je proba, u najbo\u00adljem slu\u010daju generalna proba, no ne i izvedba. Filozofija je izvedba.\u201c<br><br>Costica Bradatan<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p>Costica Bradatan profesor je humanisti\u010dkih znanosti na Honors Collegeu Sveu\u010dili\u0161ta Texas Tech u SAD-u i po\u010dasni profesor filozofije na Sveu\u010dili\u0161tu Queensland u Australiji. Napisao je i uredio nekoliko knjiga te redovito pi\u0161e za New York Times, Times Literary Supplement, Aeon, Dissent i The New Statesman. Knjiga <em>Umrijeti za ideje <\/em>prevedena je na dvadesetak jezika.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-86-5<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 136&#215;210 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 308<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Dying for Ideas. The Dangerous Lives of the Philosophers<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> engleski<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Dijana Bahtijari i Hrvoje Gra\u010danin<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Prelistaj izdanje:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/umrijeti-za-ideje\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/umrijeti-za-ideje\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24261,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/umrijeti_za_ideje.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":24260,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":24260,"position":1},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":24260,"position":2},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":24260,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":24260,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":24260,"position":5},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24260"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24260\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24262,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24260\/revisions\/24262"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24261"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}