{"id":24250,"date":"2020-12-21T22:55:36","date_gmt":"2020-12-21T22:55:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24250"},"modified":"2020-12-21T22:56:48","modified_gmt":"2020-12-21T22:56:48","slug":"marvin-perry-intelektualna-istorija-evrope-ii-izdanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24250","title":{"rendered":"Marvin Perry, \u201cIntelektualna istorija Evrope\u201d (II izdanje)"},"content":{"rendered":"\n<p>Preveo sa engleskog \u0110or\u0111e Krivokapi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Kapitalno delo koje nudi celovit uvid u pravce kojima se ide ka savremenoj evropskoj intelektualnoj istoriji i omogu\u0107ava izu\u010davaocima da uo\u010de klju\u010dne odnose unutar te istorije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tokom vekova mislioci Zapada raspravljali su o su\u0161tinskim pitanjima ljudskog postojanja. U tom procesu oni su stvarali i instrumente racionalnog mi\u0161ljenja omogu\u0107iv\u0161i sistematsko istra\u017eivanje fizi\u010dke prirode i ljudske kulture. Za\u010deli su ideju politi\u010dke slobode i priznali unutra\u0161nju vrednost pojedinca. <strong>Intelektualna istorija Evrope<\/strong>, iz pera Marvina Perija, napisana je sa uverenjem da intelektualna tradicija Zapada ima ne\u0161to vredno da saop\u0161ti izu\u010davaocima. Bez razumevanja istorijske evolucije ovih su\u0161tinskih ideala zapadnog sveta, kao i na\u010dina na koji su bili skovani, tuma\u010deni, primenjivani, kako im se suprotstavljalo, kako su bili naru\u0161avani i branjeni, bila bi smanjena na\u0161a mogu\u0107nost da ih istinski prihvatimo.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Intelektualna istorija Evrope<\/strong> donosi dva uvodna poglavlja koja govore o temeljima i razvoju zapadne misli u anti\u010dkom svetu, u srednjem veku, kao i na po\u010detku savremenog doba. Me\u0111utim, sve klju\u010dne ideje Zapada ne proisti\u010du iz strogo razumskih sagledavanja osnovnih, pa i najve\u0107ih pitanja postojanja. Stoga ova knjiga posve\u0107uje zna\u010dajnu pa\u017enju i temi pojave iracionalnog u evropskom mi\u0161ljenju, budu\u0107i da su mnoge ideje, koje se slobodno mogu okarakterisati kao iracionalne, u velikoj meri uticale na svest savremene Evrope. Brojni evropski mislioci veli\u010dali su iracionalno, a drugi su pak poku\u0161avali da shvate njegov odraz u umetnosti, u kulturi, ali i politi\u010dkom mi\u0161ljenju. Jer, prema Perijevom mi\u0161ljenju, iracionalno se javljalo i kao izraz ekstremnog nacionalizma, fa\u0161izma, pa i rasizma.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Intelektualna istorija Evrope<\/strong>, mo\u017ee da bude korisna knjiga za \u0161iroki auditorijum ali posebno za studente, jer Peri u uvodima pojedinih poglavlja daje pregled najva\u017enijih problema, komplikovane ideje jednostavno i jasno obja\u0161njava, a i za ideje i za mislioce\u00a0ponudio je neophodan istorijski kontekst.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Sadr\u017eaj<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Predgovor<br>Uvod<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Temelji intelektualne tradicije Zapada<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>1. Judeo-hri\u0161\u0107anska i gr\u010dko-rimska tradicija<br>2. Srednji vek i pojava modernosti<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Uobli\u010davanje modernog duha<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>3. Nau\u010dna revolucija: nova kosmologija i metodologija<br>4. Revolucija u politi\u010dkoj misli: Makijaveli, Hobs, Lok<br>5. Doba prosvetiteljstva: afirmacija razuma i slobode<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O\u010duvana, pro\u0161irena i osporavana tradicija prosvetiteljstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>6. Romantizam i nema\u010dki idealizam<br>7. Pojava ideologija<br>8. Misao i kultura u doba nauke i industrijalizacije<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kriza evropskog uma<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>9. Moderna svest: Novi pogledi na prirodu, ljudsku prirodu i umetnost<br>10. Iracionalizam u politi\u010dkom razmi\u0161ljanju<br>11. Misao i kultura u doba svetskih ratova i totalitarizma<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Savremeno doba<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>12. Od moderne do postmoderne<\/p>\n\n\n\n<p>Indeks<\/p>\n\n\n\n<p>Nikola Milo\u0161evi\u0107:\u00a0<strong>Intelektualna fizionomija Evrope<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Marvin Peri:<\/p>\n\n\n\n<p>Zaokru\u017eiti temu o tome koliko je stari kontinent stvorio tokom proteklih vekova i nazna\u010diti precizno klju\u010dne ta\u010dke te istorije ideja nije nimalo lako. Retki su istori\u010dari koji odlu\u010duju da se late takvog poduhvata; u njih nesumnjivo spada Marvin Peri.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor je vi\u0161e va\u017enih&nbsp;izdanja&nbsp;od kojih isti\u010demo: <em>Western civilization &#8211; Ideas, Politics and Society,<\/em>&nbsp;<em>Western Civilization &#8211; A Brief History,<\/em>&nbsp;<em>Sources of the Western Tradition<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e&#8230;Ova je knjiga sinteza, ne mora se \u010ditati od po\u010detka do kraja, ve\u0107 kao enciklopedija, po potrebi i \u017eelji\u201c, ka\u017ee \u00d0orde Krivokapi\u0107, prevodilac kapitalnog dela o istoriji ideja Marvina Perija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: <strong>2020<\/strong><br>Broj strana: <strong>629<\/strong><br>Pismo: <strong>latinica<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj knjigu:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/clio.rs\/INTELEKTUALNA-ISTORIJA-EVROPE-II-izdanje-tvrdi-povez_Knjiga_167528\">http:\/\/clio.rs\/INTELEKTUALNA-ISTORIJA-EVROPE-II-izdanje-tvrdi-povez_Knjiga_167528<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/clio.rs\/INTELEKTUALNA-ISTORIJA-EVROPE-II-izdanje-meki-povez_Knjiga_187384\">http:\/\/clio.rs\/INTELEKTUALNA-ISTORIJA-EVROPE-II-izdanje-meki-povez_Knjiga_187384<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24251,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24250","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/INTELEKTUALNA-ISTORIJA-EVROPE-scaled.jpg?fit=1830%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":24250,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55028","url_meta":{"origin":24250,"position":1},"title":"Drago Roksandi\u0107\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107,\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nedavno je predstavljena knjiga Drage Roksandi\u0107a\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107a\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c o Hvarskoj konferenciji kulturnih radnika Dalmacije 18. i 19. prosinca 1943. godine, objavljena u izdanju Biblioteke VeDRA u Splitu. Op\u0161irnije: https:\/\/dalmatinskiportal.hr\/cetvrtak-predstavlja-se-knjiga-kulturni-front-na-hvaru-1943 https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/split-i-zupanija\/split\/bila-je-to-intelektualna-reprezentacija-dalmacije-u-splitu-predstavljena-knjiga-o-hvarskoj-konferenciji-iz-1943-1563178 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/u-kojoj-biste-politickoj-stranci-danas-nasli-ljude-koji-bi-zivot-bili-spremni-dati-za-svoja-uvjerenja-1973514","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 3x"},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":24250,"position":2},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":24250,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":24250,"position":4},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":24250,"position":5},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24250"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24250\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24254,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24250\/revisions\/24254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24251"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}