{"id":2423,"date":"2016-09-12T22:00:05","date_gmt":"2016-09-12T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2423"},"modified":"2016-09-12T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-12T22:00:05","slug":"boris-buden-i-sandro-mezzadra-sjeti-se-gastarbajtera-da-ne-zaboravis-stvarnost-u-kojoj-zivis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2423","title":{"rendered":"Boris Buden i Sandro Mezzadra “Sjeti se gastarbajtera! \u2013 da ne zaboravi\u0161 stvarnost u kojoj \u017eivi\u0161”"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Protiv zaborava<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Boris Buden i Sandro Mezzadra u razgovoru Sjeti se gastarbajtera! \u2013 da ne zaboravi\u0161 stvarnost u kojoj \u017eivi\u0161<\/i> istra\u017eit \u0107e zaboravljenu figuru gastarbajtera.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

14.09.2016, Zagreb – Galerija Nova  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Razgovor Borisa Budena i Sandra Mezzadre Sjeti se gastarbajtera! \u2013 da ne zaboravi\u0161 stvarnost <\/b>odr\u017eava se u srijedu, 14. rujna u 19 sati.  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

“Lik gastarbajtera postoji danas u dva oblika zaborava, antikomunisti\u010dkom i kulturolo\u0161kom. U prvom slu\u010daju nacija ga komemorira kao jednu od \u017ertava komunisti\u010dkog totalitarizma, u drugom, kao kuriozni element svoje kulturne ba\u0161tine. U oba slu\u010daja rije\u010d je o zaboravu, ne pro\u0161losti, nego aktualne stvarnosti, zaboravu koji je posljedica dehistorizacije dru\u0161tvenih odnosa koji tu stvarnost sa\u010dinjavaju. Historizirati tu stvarnost danas zna\u010di samo jedno, sagledati je u genealogiji globalnog kapitalizma. Praksa mobilnog rada, otjelovljena u figuri gastarbajtera, daje nam neposredan uvid u kontinuitete i diskontinuitete suvremene kapitalisti\u010dke transformacije. Za\u0161to je danas u razdoblju globalne multiplikacije rada historijsko iskustvo gastarbajtera neponovljivo? \u0160to se promijenilo u formi i funkciji migracije rada? U kom smislu se razlikuju granice koje je gastarbajter prelazio u razdoblju industrijske moderne od ovih koje danas prelaze njegovi historijski sljednici? \u0160to je lokalno zna\u010dilo onda, a \u0161to danas? \u0160to je razli\u010dito u uvjetima odnosno formama borbe protiv eksploatacije nekad i sad? I napokon, govori li nam historijska praksa mobilnog rada i\u0161ta o takozvanoj migrantskoj krizi koja danas potresa same temelje Evropske Unije? O tome i jos koje\u010demu u razgovoru sa Sandrom Mezzadrom”, pi\u0161e Buden u najavi razgovara. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sandro Mezzadra predaje politi\u010dku teoriju na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni i pridru\u017eeni je znanstveni suradnik Instituta za kulturu i dru\u0161tvo pri Sveu\u010dili\u0161tu Western Sydney. U posljednjih deset godina njegov se rad uglavnom fokusirao na odnose izme\u0111u globalizacije, migracija i politi\u010dkih procesa, kao i na postkolonijalnu teoriju i kritiku. Aktivan je sudionik u raspravama s tematikom post-operaizma i jedan je od osniva\u010da internetske stranice Euronomade. Trenutno je gostuju\u0107i znanstvenik na Humboldtovom sveu\u010dili\u0161tu u Berlinu (BIM – Berliner Institut f\u00fcr empirische Migrations und Integrationsforschung). Mezzadra je bio gostuju\u0107i profesor i znanstvenik na vi\u0161e mjesta, uklju\u010duju\u0107i Sveu\u010dili\u0161te Duke, Fondation Maison des sciences de l\u2019homme (Pariz), Sveu\u010dili\u0161te u Ljubljani, FLACSO u Ekvadoru i UNSAM u Buenos Airesu. Neke od njegovih knjiga su: Pravo na bijeg: migracije, dr\u017eavljanstvo, globalizacija, ombre corte, 2006., Postkolonijalno stanje: povijest i politika globalne sada\u0161njosti, ombre corte, 2008. i U Marxovoj radionici. Subjekt i njegova produkcija, Manifestolibri, 2014. Zajedno s Brettom Neilsonom autor je knjige Granica kao metoda, ili, multiplikacija rada, Duke University Press, 2013.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Boris Buden je devedesetih bio kolumnist i urednik u magazinu Arkzin. Objavljivao u novinama, magazinima i \u010dasopisima u biv\u0161oj Jugoslaviji i svijetu. Knjige (izbor na hrv\/srp.): Barikade Zagreb, 1996\/1997., Kaptolski Kolodvor, Beograd 2001., Vavilonska jama, Beograd 2007, (prijevod s njema\u010dkog), Uvod u pro\u0161lost, Novi Sad, 2013, (zajedno sa \u017delimirom \u017dilnikom). Buden predaje kulturalnu teoriju na Bauhaus Univerzitetu u Weimaru.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Razgovor je realiziran u sklopu platforme Upgrade i kampanje Zagreb: otvoreni grad?<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Program je dio suradni\u010dkog projekta Oni su bili kakvo-takvo rje\u0161enje koji u sklopu programa Kreativna Europa kustoski kolektiv \u0160to, kako i za koga\/WHW realizira u suradnji s Centrom za mirovne studije iz Zagreba, European Institute for Progressive Cultural Policies\/EIPCP iz Be\u010da i Tensta Konsthall iz Stockholma.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/protiv-zaborava-3<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2423","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":2423,"position":0},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54245,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54245","url_meta":{"origin":2423,"position":1},"title":"Izlo\u017eba i tribina \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Europskom parlamentu u Strasbourgu u organizaciji SDP-ova zastupnika Marka Ve\u0161ligaja otvorena je izlo\u017eba \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d autorice Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107 i odr\u017eana tribina na kojoj su sudjelovali Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasi\u0107 i Xavier Bougarel, uz moderiranje Maru\u0161e Stama\u0107. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/eu\/vesligaj-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-antifasistickom-pokretu-12770277 https:\/\/www.sdp.hr\/vijesti\/u-ep-u-otvorena-izlozba-antifasizam-danas-od-otpora-do-prava https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12394532 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/sdpovac-u-eu-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-jedan-od-temelja-drzavnosti\/2803611.aspx https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/dan-hrvatskog-antifasizma-ipak-se-slavi-u-strasbourgu-bili-smo-na-izlozbi-na-kojoj-su-rame-uz-rame-tudman-i-tito-1563573 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/sdp-ovac-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-na-njoj-i-fotografija-tudmana-1969576 https:\/\/direktno.hr\/direkt\/sokol-o-izlozbi-sdp-ovca-dio-ljevice-primjenjuje-dvostruke-kriterije-prema-totalitarizmu-398678\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":2423,"position":2},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":2423,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54098","url_meta":{"origin":2423,"position":4},"title":"Filip Triska: Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije \u201eIgraju\u0107i nogomet ne branimo na\u0161e granice, domovinu ili zastavu. S nacionalnim timom ni\u0161ta patriotski su\u0161tinski ne umire niti se spa\u0161ava.\u201c C\u00e9sar Luis Menotti[1] Uvod U nedjeljno popodne, 12. lipnja 1938. godine, travnjak stadiona Olympique de Colombes u predgra\u0111u Pariza\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":2423,"position":5},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2423"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2423\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}