{"id":2423,"date":"2016-09-12T22:00:05","date_gmt":"2016-09-12T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2423"},"modified":"2016-09-12T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-12T22:00:05","slug":"boris-buden-i-sandro-mezzadra-sjeti-se-gastarbajtera-da-ne-zaboravis-stvarnost-u-kojoj-zivis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2423","title":{"rendered":"Boris Buden i Sandro Mezzadra “Sjeti se gastarbajtera! \u2013 da ne zaboravi\u0161 stvarnost u kojoj \u017eivi\u0161”"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Protiv zaborava<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Boris Buden i Sandro Mezzadra u razgovoru Sjeti se gastarbajtera! \u2013 da ne zaboravi\u0161 stvarnost u kojoj \u017eivi\u0161<\/i> istra\u017eit \u0107e zaboravljenu figuru gastarbajtera.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

14.09.2016, Zagreb – Galerija Nova  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Razgovor Borisa Budena i Sandra Mezzadre Sjeti se gastarbajtera! \u2013 da ne zaboravi\u0161 stvarnost <\/b>odr\u017eava se u srijedu, 14. rujna u 19 sati.  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

“Lik gastarbajtera postoji danas u dva oblika zaborava, antikomunisti\u010dkom i kulturolo\u0161kom. U prvom slu\u010daju nacija ga komemorira kao jednu od \u017ertava komunisti\u010dkog totalitarizma, u drugom, kao kuriozni element svoje kulturne ba\u0161tine. U oba slu\u010daja rije\u010d je o zaboravu, ne pro\u0161losti, nego aktualne stvarnosti, zaboravu koji je posljedica dehistorizacije dru\u0161tvenih odnosa koji tu stvarnost sa\u010dinjavaju. Historizirati tu stvarnost danas zna\u010di samo jedno, sagledati je u genealogiji globalnog kapitalizma. Praksa mobilnog rada, otjelovljena u figuri gastarbajtera, daje nam neposredan uvid u kontinuitete i diskontinuitete suvremene kapitalisti\u010dke transformacije. Za\u0161to je danas u razdoblju globalne multiplikacije rada historijsko iskustvo gastarbajtera neponovljivo? \u0160to se promijenilo u formi i funkciji migracije rada? U kom smislu se razlikuju granice koje je gastarbajter prelazio u razdoblju industrijske moderne od ovih koje danas prelaze njegovi historijski sljednici? \u0160to je lokalno zna\u010dilo onda, a \u0161to danas? \u0160to je razli\u010dito u uvjetima odnosno formama borbe protiv eksploatacije nekad i sad? I napokon, govori li nam historijska praksa mobilnog rada i\u0161ta o takozvanoj migrantskoj krizi koja danas potresa same temelje Evropske Unije? O tome i jos koje\u010demu u razgovoru sa Sandrom Mezzadrom”, pi\u0161e Buden u najavi razgovara. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sandro Mezzadra predaje politi\u010dku teoriju na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni i pridru\u017eeni je znanstveni suradnik Instituta za kulturu i dru\u0161tvo pri Sveu\u010dili\u0161tu Western Sydney. U posljednjih deset godina njegov se rad uglavnom fokusirao na odnose izme\u0111u globalizacije, migracija i politi\u010dkih procesa, kao i na postkolonijalnu teoriju i kritiku. Aktivan je sudionik u raspravama s tematikom post-operaizma i jedan je od osniva\u010da internetske stranice Euronomade. Trenutno je gostuju\u0107i znanstvenik na Humboldtovom sveu\u010dili\u0161tu u Berlinu (BIM – Berliner Institut f\u00fcr empirische Migrations und Integrationsforschung). Mezzadra je bio gostuju\u0107i profesor i znanstvenik na vi\u0161e mjesta, uklju\u010duju\u0107i Sveu\u010dili\u0161te Duke, Fondation Maison des sciences de l\u2019homme (Pariz), Sveu\u010dili\u0161te u Ljubljani, FLACSO u Ekvadoru i UNSAM u Buenos Airesu. Neke od njegovih knjiga su: Pravo na bijeg: migracije, dr\u017eavljanstvo, globalizacija, ombre corte, 2006., Postkolonijalno stanje: povijest i politika globalne sada\u0161njosti, ombre corte, 2008. i U Marxovoj radionici. Subjekt i njegova produkcija, Manifestolibri, 2014. Zajedno s Brettom Neilsonom autor je knjige Granica kao metoda, ili, multiplikacija rada, Duke University Press, 2013.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Boris Buden je devedesetih bio kolumnist i urednik u magazinu Arkzin. Objavljivao u novinama, magazinima i \u010dasopisima u biv\u0161oj Jugoslaviji i svijetu. Knjige (izbor na hrv\/srp.): Barikade Zagreb, 1996\/1997., Kaptolski Kolodvor, Beograd 2001., Vavilonska jama, Beograd 2007, (prijevod s njema\u010dkog), Uvod u pro\u0161lost, Novi Sad, 2013, (zajedno sa \u017delimirom \u017dilnikom). Buden predaje kulturalnu teoriju na Bauhaus Univerzitetu u Weimaru.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Razgovor je realiziran u sklopu platforme Upgrade i kampanje Zagreb: otvoreni grad?<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Program je dio suradni\u010dkog projekta Oni su bili kakvo-takvo rje\u0161enje koji u sklopu programa Kreativna Europa kustoski kolektiv \u0160to, kako i za koga\/WHW realizira u suradnji s Centrom za mirovne studije iz Zagreba, European Institute for Progressive Cultural Policies\/EIPCP iz Be\u010da i Tensta Konsthall iz Stockholma.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/protiv-zaborava-3<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2423","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":2423,"position":0},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":2423,"position":1},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55958,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55958","url_meta":{"origin":2423,"position":2},"title":"Promocija knjige “100 znamenitih Srba u Hrvatskoj”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija \u0107e se odr\u017eati u utorak, 27. 10. 2026. u 19 h u Zagrebu, u hotelu Westin na 17. katu u dvorani Panorama. Uz izdava\u010da, knjigu \u0107e predstaviti i autori pojedinih dijelova. \u201cOd osamostaljenja Hrvatske Srbi gotovo sasvim nestaju iz ud\u017ebenika, studijskih priru\u010dnika, historiografskih, knji\u017eevnih, znanstvenih, umjetni\u010dkih, nau\u010dnih, tehni\u010dkih, sportskih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55304,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55304","url_meta":{"origin":2423,"position":3},"title":"Javno savjetovanje o osnivanju Muzeja antifa\u0161izma u Puli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 17. rujna 2026., od 19 do 20.30 sati, u Domu antifa\u0161ista u Puli (Emova 1) odr\u017eat \u0107e se javno savjetovanje o planovima za osnivanje Muzeja AMICA \u2013 Antifa\u0161isti\u010dkog muzeja, interpretacijskog centra i arhiva. Savjetovanje organiziraju Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, Istarsko povijesno dru\u0161tvo \u2013 Societ\u00e0 Storica\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/AMIC.png?fit=937%2C527&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/AMIC.png?fit=937%2C527&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/AMIC.png?fit=937%2C527&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/AMIC.png?fit=937%2C527&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54245,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54245","url_meta":{"origin":2423,"position":4},"title":"Izlo\u017eba i tribina \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Europskom parlamentu u Strasbourgu u organizaciji SDP-ova zastupnika Marka Ve\u0161ligaja otvorena je izlo\u017eba \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d autorice Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107 i odr\u017eana tribina na kojoj su sudjelovali Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasi\u0107 i Xavier Bougarel, uz moderiranje Maru\u0161e Stama\u0107. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/eu\/vesligaj-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-antifasistickom-pokretu-12770277 https:\/\/www.sdp.hr\/vijesti\/u-ep-u-otvorena-izlozba-antifasizam-danas-od-otpora-do-prava https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12394532 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/sdpovac-u-eu-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-jedan-od-temelja-drzavnosti\/2803611.aspx https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/dan-hrvatskog-antifasizma-ipak-se-slavi-u-strasbourgu-bili-smo-na-izlozbi-na-kojoj-su-rame-uz-rame-tudman-i-tito-1563573 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/sdp-ovac-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-na-njoj-i-fotografija-tudmana-1969576 https:\/\/direktno.hr\/direkt\/sokol-o-izlozbi-sdp-ovca-dio-ljevice-primjenjuje-dvostruke-kriterije-prema-totalitarizmu-398678\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":2423,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2423"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2423\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}