{"id":2422,"date":"2016-09-12T22:00:05","date_gmt":"2016-09-12T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2422"},"modified":"2016-09-12T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-12T22:00:05","slug":"filmski-program-modernisticke-prakse-socijalisticke-svakodnevice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2422","title":{"rendered":"Filmski program \u201cModernisti\u010dke prakse socijalisti\u010dke svakodnevice\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Nova sezona Kratkog utorka: Modernisti\u010dke prakse socijalisti\u010dke svakodnevice<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U utorak 13. rujna u zagreba\u010dkom kinu Tu\u0161kanac, s po\u010detkom u 21 sat, otvara se nova sezona programa Kratki utorak na kojem \u0107e biti prikazan program pod imenom ‘Modernisti\u010dke prakse socijalisti\u010dke svakodnevice’. Program je sastavljen od \u0161est iznimnih nagra\u0111ivanih dokumentarnih filmova iz Ma\u0111arske i biv\u0161e Jugoslavije, koje je odabrao Sebesty\u00e9n Kodol\u00e1nyi, biv\u0161i ravnatelj arhiva B\u00e9la Bal\u00e1zs Studija u Budimpe\u0161ti.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Zajedni\u010dka karakteristika ovih filmova, koje krase razli\u010diti modernisti\u010dki redateljski pristupi, je \u0161to se svi bave tako\u0111er ‘modernisti\u010dkim’ na\u010dinima na koje su biv\u0161e socijalisti\u010dke dr\u017eave sistemski poticale sudjelovanje u dru\u0161tvenom \u017eivotu.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ili kako to selektor programa Sebesty\u00e9n Kodol\u00e1nyi<\/b>, koji \u0107e i najaviti program, ka\u017ee: “Umjetni\u010dka povijest 20. stolje\u0107a isto\u010dnoeuropske regije bila je u dobrom dijelu formirana modernisti\u010dkim, avangardnim pristupima. Post-socijalisti\u010dki narativi u zadnjih 25 godina gotovo su isklju\u010divo interpretirali progresivne, eksperimentalne umjetni\u010dke inicijative toga doba u kontekstu kulturnog otpora i subverzije. Bilo je puno opravdanog govora o la\u017enim prorocima, ali istovremeno ono \u0161to se ne spominje i \u0161to je ostalo gotovo zaboravljeno je, da su sami re\u017eimi koji su vladali u tim dr\u017eavama temeljili svoje dogme na dru\u0161tveno osjetljivim, kolektivisti\u010dkim, humanisti\u010dkim idejama izvorne ljevice, s ciljem modernizacije dru\u0161tva kroz edukaciju. Takve bazi\u010dne vrijednosti – koje su na\u017ealost iskrivljene i shematizirane od strane politi\u010dkih aparata – uklju\u010divale su aktivnu participaciju u dru\u0161tvenom \u017eivotu, osna\u017eivanje etni\u010dkih manjina, emancipaciju mentalno bolesnih, antifa\u0161izam, radni\u010dko samoupravljanje i brigu za kulturu, u svim zemljama regije, uklju\u010duju\u0107i Ma\u0111arsku i biv\u0161u Jugoslaviju. Sukladno tome, u okviru dr\u017eavno poticane filmske produkcije u tim zemljama nastalo je mnogo radova u kojima nije prevladavao kriti\u010dki stav, ve\u0107 uro\u0111eno pozitivna, odgojna namjera, i \u010diji su re\u017eiseri poku\u0161ali kroz svoj medij poja\u010dati u\u010dinak tog vrijednog dru\u0161tvenog anga\u017emana”.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Program \u0107e otvoriti ma\u0111arski film Metode (M\u00f3dszerek)<\/i> u re\u017eiji Judit Vas<\/b>, koji se bavi bihevioralnim testovima njema\u010dko-ameri\u010dkog psihologa Kurta Lewina, provo\u0111enim nad vrti\u0107kom djecom. U njima se kroz razli\u010dite na\u010dine na koje mlada u\u010diteljica pristupa trima grupama djece koja crtaju (permisivni, autoritativni, prijateljski), prou\u010dava razli\u010ditost njihovih reakcija.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Slijedi film Bojane Marijan<\/b>, poznatije kao \u017eivotne suputnice, producentice i asistentice slavnog Du\u0161ana Makavejeva<\/b>. Jedino profesionalno djelo koje je re\u017eirala, i to u jeku crnog vala, Vesela klasa<\/i> je dokumentarac o na\u010dinima provo\u0111enja slobodnog vremena radnica u jednoj tvornici. Iako je o\u010dit autori\u010din politi\u010dki anga\u017eman, naglasak je stavljen na pjesmu i vino.       <\/span><\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Na programu je klasik Krste Papi\u0107a<\/b> Nek se \u010duje i na\u0161 glas<\/i>, dokumentarac o navali piratskih radio-stanica diljem ruralnih podru\u010dja sjeverne Hrvatske na prijelazu 60-ih u 70-te, koje su ilegalno osnivali seljaci \u017eeljni prezentiranja svojih gluma\u010dkih, pjeva\u010dkih ili politi\u010dkih talenata. Film je nagra\u0111en na festivalu u Oberhausenu.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Tu je i ma\u0111arski animirano-dokumentarni film Mislim da je \u017eivot jako zabavan<\/i> (Nekem az \u00e9let teccik nagyon<\/i>) u re\u017eiji Katalin Macsk\u00e1ssy<\/b>, u kojem romska djeca prikazuju \u017eivot za vrijeme progresivne vladavine socijalisti\u010dkog reformiste J\u00e1nosa K\u00e1d\u00e1ra, crtaju\u0107i doga\u0111aje iz svoje svakodnevnice. Posljednji je film legende slovenskog dokumentarizma Jo\u017ee Poga\u010dnika<\/b>, dobitnika berlinskog Srebrnog medvjeda i Zlatne Arene za najbolju re\u017eiju u Puli, koji se ve\u0107im dijelom svoje karijere bavio socijalnim temama. U filmu Kad sam bio mali, bio sam zdrav i veseo<\/i> on prati \u017eivot du\u0161evnih bolesnika koji crtaju\u0107i boje i oblike otkrivaju na\u010dine funkcioniranja vlastite psihe, kao i svoj do\u017eivljaj svijeta. Film je nagra\u0111en posebnom diplomom na festivalu u Beogradu 1970. godine. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Program se odr\u017eava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza te je podr\u017ean sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Raspored filmova:<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2022Metode (M\u00f3dszerek), Judit Vas, Ma\u0111arska, 1968., 21 min, HD<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2022Vesela klasa, Bojana Marijan, Jugoslavija, 1969., 13 min, 35mm<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2022Pokrovitelji (Mec\u00e9n\u00e1sok), L\u00e1szl\u00f3 Vit\u00e9zy, Ma\u0111arska, 1976., 24 min, HD<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2022Nek se \u010duje i na\u0161 glas, Krsto Papi\u0107, Jugoslavija, 1971., 16 min, HD<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2022Mislim da je \u017eivot jako zabavan (Nekem az \u00e9let teccik nagyon), Katalin Macsk\u00e1ssy, Ma\u0111arska, 1975., 9 min, HD<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2022Kad sam bio mali, bio sam zdrav i veseo (Ko sem majhen bil, sem bil zdrav, vesel), Jo\u017ee Poga\u010dnik, Jugoslavija, 1969., 11 min, 35mm<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.havc.hr\/infocentar\/novosti\/nova-sezona-kratkog-utorka-modernisticke-prakse-socijalisticke-svakodnevice<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2422","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2422,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2422,"position":1},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":2422,"position":2},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2422,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":2422,"position":4},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":2422,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2422"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2422\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}