{"id":2421,"date":"2016-09-12T22:00:05","date_gmt":"2016-09-12T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2421"},"modified":"2016-09-12T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-12T22:00:05","slug":"mali-ratnik-tihomira-horvata-najbolji-rukopis-s-temom-sigetske-bitke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2421","title":{"rendered":"&#8216;Mali ratnik&#8217; Tihomira Horvata najbolji rukopis s temom Sigetske bitke"},"content":{"rendered":"<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika<\/font><\/b><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">Rukopis Tihomira Horvata &#8216;Mali ratnik &#8211; Roman za mlade&#8217; progla\u0161en je u ponedjeljak u Dru\u0161tvu hrvatskih knji\u017eevnika (DHK) najboljim rukopisom pristiglim na natje\u010daj za povijesni roman s temom Sigetske bitke. <\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Prosudbeno povjerenstvo ocijenilo je kako je Horvatov roman istodobno vi\u0161eslojno i vrlo \u010ditljivo djelo uvjerljivih dijaloga i unutra\u0161njih monologa. &#8220;Rukopis se oslanja na povijesne podatke potkrijepljene planom Sigeta iz 1566. godine, zapise komornika Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog Franje \u010crnka koji je pre\u017eivio bitku i mno\u0161tvo zanimljivih detalja iz \u017eivota branitelja u opkoljenom gradu&#8221;, istaknulo je povjerenstvo dodav\u0161i kako uz dramati\u010dne trenutke bitke, roman donosi vi\u0161e drugih, suvremenih paralelnih radnji koje rasvjetljavaju va\u017ene trenutke u \u017eivotu nekolicine mladih ljudi koji se stjecajem okolnosti upoznaju.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Horvat je, smatra povjerenstvo, povezao njihove sudbine, ispri\u010dao kako se sa smr\u0107u juna\u010dki suo\u010davaju bolesnik na onkolo\u0161kom odjelu i djevojka koja je u njega zaljubljena, kao i mladi\u0107 s traumom zlostavljanja iz djetinjstva koji uspijeva pobijediti svoj strah.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Mladi zajedno rade na obilje\u017eavanju godi\u0161njice Sigetske bitke tako \u0161to sudjeluju u snimanju 3D virtualnog filma i na razli\u010dite na\u010dine kreativno doprinose ovome poslu, podsje\u0107a povjerenstvo i dodaje kako se jedna od paralelnih radnji koja objedinjuje sve ostale bavi fantasti\u010dnim mogu\u0107nostima literature i suvremene tehnologije da o\u017eivi davno vrijeme i poku\u0161a, barem kroz ljudski um, u ve\u0107 odigranom povijesnom doga\u0111aju ne\u0161to izmijeniti, razumjeti ga ljudskije.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Po ocjeni povjerenstva u romanu postaje jasno da je juna\u0161tvo i prije 450 godina i danas slo\u017eeni pojam, da nije izumrlo ve\u0107 da kroz povijest krije razli\u010dita lica i mnogo humanosti.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Pobjedni\u010dki rukopis bit \u0107e tiskan kao izdanje DHK, a autoru pripada i nagrada od 20 tisu\u0107a kuna.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Preporuku za objavu dobili su i rukopis Tomislava Ba\u0161i\u0107a &#8220;Otok&#8221; te Zvonimira Obradovi\u0107a &#8220;Sloboda, \u010dast, domovina&#8221;.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Ba\u0161i\u0107ev &#8220;Otok&#8221; je, smatra prosudbeno povjerenstvo zanimljiv povijesni roman nadahnut dvjema obljetnicama: 450. obljetnicom Sigetske bitke i 950. obljetnicom grada \u0160ibenika. Autor je, kako je istaknulo povjerenstvo, vje\u0161to glavnim junakom povezao dvije vrlo udaljene lokacije, ponudiv\u0161i uvjerljiv dokument vremena kroz neplaniranu \u017eivotnu pustolovinu glavnoga junaka.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Obradovi\u0107eva &#8220;Sloboda, \u010dast, domovina&#8221;, inspiriran je \u010duvenom Sigetskom bitkom, ali autor u njemu prikazuje i politi\u010dki, vojni, kulturni i dru\u0161tveni \u017eivot u Kraljevini Hrvatskoj i na be\u010dkom dvoru sredinom \u0161esnaestog stolje\u0107a.Roman je, tvrdi povjerenstvo, ponajvi\u0161e zanimljiv zbog psiholo\u0161ke karakterizacije likova, napose se to odnosi na lik bana Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>U sklopu obilje\u017eavanja 450. obljetnice Sigetske bitke DHK je raspisalo natje\u010daj za povijesni roman posve\u0107en spomenutoj bitci i Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom, a namijenjen djeci i mlade\u017ei. Na natje\u010daj je pristigao 21 rukopis, od kojih je povjerenstvo izabralo \u0161est, me\u0111u kojima su uz dobitnike bili i rukopisi Hrvoja Hitreca, Stelle Lu\u010di\u0107, Marina Pelai\u0107a.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp; <\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Hina<\/font><\/font><\/b><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\"><a href=\"http:\/\/www.culturenet.hr\/\">http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\"><br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\"><br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2421","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2421,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2421,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2421,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2421,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2421,"position":4},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2421,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2421"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2421\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}