{"id":2421,"date":"2016-09-12T22:00:05","date_gmt":"2016-09-12T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2421"},"modified":"2016-09-12T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-12T22:00:05","slug":"mali-ratnik-tihomira-horvata-najbolji-rukopis-s-temom-sigetske-bitke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2421","title":{"rendered":"‘Mali ratnik’ Tihomira Horvata najbolji rukopis s temom Sigetske bitke"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Rukopis Tihomira Horvata ‘Mali ratnik – Roman za mlade’ progla\u0161en je u ponedjeljak u Dru\u0161tvu hrvatskih knji\u017eevnika (DHK) najboljim rukopisom pristiglim na natje\u010daj za povijesni roman s temom Sigetske bitke. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Prosudbeno povjerenstvo ocijenilo je kako je Horvatov roman istodobno vi\u0161eslojno i vrlo \u010ditljivo djelo uvjerljivih dijaloga i unutra\u0161njih monologa. “Rukopis se oslanja na povijesne podatke potkrijepljene planom Sigeta iz 1566. godine, zapise komornika Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog Franje \u010crnka koji je pre\u017eivio bitku i mno\u0161tvo zanimljivih detalja iz \u017eivota branitelja u opkoljenom gradu”, istaknulo je povjerenstvo dodav\u0161i kako uz dramati\u010dne trenutke bitke, roman donosi vi\u0161e drugih, suvremenih paralelnih radnji koje rasvjetljavaju va\u017ene trenutke u \u017eivotu nekolicine mladih ljudi koji se stjecajem okolnosti upoznaju.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Horvat je, smatra povjerenstvo, povezao njihove sudbine, ispri\u010dao kako se sa smr\u0107u juna\u010dki suo\u010davaju bolesnik na onkolo\u0161kom odjelu i djevojka koja je u njega zaljubljena, kao i mladi\u0107 s traumom zlostavljanja iz djetinjstva koji uspijeva pobijediti svoj strah.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Mladi zajedno rade na obilje\u017eavanju godi\u0161njice Sigetske bitke tako \u0161to sudjeluju u snimanju 3D virtualnog filma i na razli\u010dite na\u010dine kreativno doprinose ovome poslu, podsje\u0107a povjerenstvo i dodaje kako se jedna od paralelnih radnji koja objedinjuje sve ostale bavi fantasti\u010dnim mogu\u0107nostima literature i suvremene tehnologije da o\u017eivi davno vrijeme i poku\u0161a, barem kroz ljudski um, u ve\u0107 odigranom povijesnom doga\u0111aju ne\u0161to izmijeniti, razumjeti ga ljudskije.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Po ocjeni povjerenstva u romanu postaje jasno da je juna\u0161tvo i prije 450 godina i danas slo\u017eeni pojam, da nije izumrlo ve\u0107 da kroz povijest krije razli\u010dita lica i mnogo humanosti.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Pobjedni\u010dki rukopis bit \u0107e tiskan kao izdanje DHK, a autoru pripada i nagrada od 20 tisu\u0107a kuna.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Preporuku za objavu dobili su i rukopis Tomislava Ba\u0161i\u0107a “Otok” te Zvonimira Obradovi\u0107a “Sloboda, \u010dast, domovina”.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Ba\u0161i\u0107ev “Otok” je, smatra prosudbeno povjerenstvo zanimljiv povijesni roman nadahnut dvjema obljetnicama: 450. obljetnicom Sigetske bitke i 950. obljetnicom grada \u0160ibenika. Autor je, kako je istaknulo povjerenstvo, vje\u0161to glavnim junakom povezao dvije vrlo udaljene lokacije, ponudiv\u0161i uvjerljiv dokument vremena kroz neplaniranu \u017eivotnu pustolovinu glavnoga junaka.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Obradovi\u0107eva “Sloboda, \u010dast, domovina”, inspiriran je \u010duvenom Sigetskom bitkom, ali autor u njemu prikazuje i politi\u010dki, vojni, kulturni i dru\u0161tveni \u017eivot u Kraljevini Hrvatskoj i na be\u010dkom dvoru sredinom \u0161esnaestog stolje\u0107a.Roman je, tvrdi povjerenstvo, ponajvi\u0161e zanimljiv zbog psiholo\u0161ke karakterizacije likova, napose se to odnosi na lik bana Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U sklopu obilje\u017eavanja 450. obljetnice Sigetske bitke DHK je raspisalo natje\u010daj za povijesni roman posve\u0107en spomenutoj bitci i Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom, a namijenjen djeci i mlade\u017ei. Na natje\u010daj je pristigao 21 rukopis, od kojih je povjerenstvo izabralo \u0161est, me\u0111u kojima su uz dobitnike bili i rukopisi Hrvoja Hitreca, Stelle Lu\u010di\u0107, Marina Pelai\u0107a.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Hina<\/font><\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2421","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53118,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53118","url_meta":{"origin":2421,"position":0},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eEkonomska i ekohistorija\u201c (21\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine objavljen je 21. broj \u010dasopisa \u201eEkonomska i ekohistorija: \u010dasopis za gospodarsku povijest i povijest okoli\u0161a\u201c s temom broja Povijesti okoli\u0161a ju\u017enog dijela Srednje Europe: pregledi stanja istra\u017eivanja (Ma\u0111arska, Hrvatska i Slovenija), u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26787","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ekonomska-i-ekohistorija-21.webp?fit=630%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ekonomska-i-ekohistorija-21.webp?fit=630%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ekonomska-i-ekohistorija-21.webp?fit=630%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55654","url_meta":{"origin":2421,"position":1},"title":"Vlatko Smiljani\u0107, “Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zajedni\u010dkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljani\u0107a Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme. Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kriti\u010dku biografiju Mirka Danijela Bogdani\u0107a, hrvatskoga matemati\u010dara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesni\u010dara i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Bogdanic.png?fit=413%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":2421,"position":2},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":2421,"position":3},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55389,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55389","url_meta":{"origin":2421,"position":4},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Petra Seletkovi\u0107a: \u201ePodru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije od Moha\u010dke bitke do osmanskog osvajanja 1536. godine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Javno predavanje, organizirano u sklopu obilje\u017eavanja 30 godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, odr\u017eat \u0107e se u Gradskoj knji\u017enici Slavonski Brod 25. rujna 2026. (petak) u 11:00 sati. Nakon Moha\u010dke bitke 1526. godine, podru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije \u2013 odnosno ve\u0107i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":2421,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2421"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2421\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}