{"id":24159,"date":"2020-12-18T17:35:42","date_gmt":"2020-12-18T17:35:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24159"},"modified":"2020-12-18T17:35:42","modified_gmt":"2020-12-18T17:35:42","slug":"julian-nida-rumelin-filozofija-humanog-obrazovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24159","title":{"rendered":"Julian Nida-R\u00fcmelin, &#8220;Filozofija humanog obrazovanja&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Humano bi se obrazovanje trebalo usredoto\u010diti na \u010dovjeka kao cjelinu i po\u0161tovati ga u njegovim estetskim, emocionalnim, eti\u010dkim i kognitivnim dimenzijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ljudska praksa zahtijeva koherenciju kognitivnih, estetskih i eti\u010dkih iskustava i mi\u0161ljenja. Najvi\u0161i je cilj humanog obrazovanja pomo\u0107i razvoju te koherentnosti i tako omogu\u0107iti harmoniju unutarnjeg \u017eivota te pridonijeti tomu da ljudi u razli\u010ditim fazama svojeg \u017eivota budu na\u010distu sami sa sobom.<\/p>\n\n\n\n<p>U obrazovnim reformama ne mo\u017ee se prepoznati nikakva ideja razvoja \u010dovjekove li\u010dnosti, tvrdi ugledni njema\u010dki filozof Julijan Nida-R\u00fcmelin.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor knjige eseja iznosi razo\u010daravaju\u0107e rezultate reforme njema\u010dkoga obrazovnog sustava i zauzima se za obnovu humanizma kao osnove svake obrazovne politike i prakse.<\/p>\n\n\n\n<p>O autoru:<\/p>\n\n\n\n<p>Julian Nida-R\u00fcmelin potje\u010de iz minhenske umjetni\u010dke obitelji. Studirao je fiziku, matematiku, filozofiju i politi\u010dke znanosti. Nakon habilitacije i boravka u SAD-u kao gostuju\u0107i profesor, dobio je poziv na katedru Etika u znanostima na Sveu\u010dili\u0161tu u T\u00fcbingenu. Od 1993. do 2003. bio je pro\u010delnik katedre za filozofiju na Sveu\u010dili\u0161tu u G\u00f6ttingenu. Pet je godina radio u kulturnoj politici (1998. \u2013 2002.), i to najprije kao izvjestitelj za kulturu u M\u00fcnchenu, a onda kao ministar kulture u prvom kabinetu kancelara Schr\u00f6dera. Godine 2004. prihvatio je poziv Instituta za politi\u010dke znanosti Geschwister Scholl te od 2004. do 2007. bio direktor tog instituta. Filozofiji se posve vratio 2009. godine. Nida-R\u00fcmelin bio je predsjednik Njema\u010dkoga filozofskog dru\u0161tva, \u010dlan je Europske akademije znanosti i umjetnosti, a do 2012. bio je predsjedatelj kuratorija za Njema\u010dku studijsku nagradu. Autor je i izdava\u010d mnogobrojnih publikacija o filozofiji, ekonomiji i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 168<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj izdanje:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/filozofija-humanog-obrazovanja.html\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/filozofija-humanog-obrazovanja.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24160,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/obrazovanje.jpg?fit=676%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":24159,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":24159,"position":1},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54328","url_meta":{"origin":24159,"position":2},"title":"Me\u0111unarodna konferencija \u201eArt in Society\u201c, Zagreb, 1. \u2013 4. 7. 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna konferencija \u201eArt in Society\u201c odr\u017eat \u0107e se od 1. do 4. srpnja 2026. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Skup okuplja stru\u010dnjake iz podru\u010dja povijesti umjetnosti, arhitekture, muzeologije i srodnih disciplina iz brojnih zemalja Europe i svijeta. Polaze\u0107i od shva\u0107anja umjetnosti kao aktivne i transformativne sile unutar dru\u0161tvenog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":24159,"position":3},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":24159,"position":4},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54612,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54612","url_meta":{"origin":24159,"position":5},"title":"Kristina Palokaj Perkola, \u201eThe Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Kristina Palokaj Perkola u knjizi The Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020 donosi prvi cjelovit prikaz dru\u0161tvene povijesti glazbe na Kosovu od 1945. do 2020. godine, istra\u017euju\u0107i razvoj glazbenog \u017eivota, institucija i skladateljskog stvarala\u0161tva u njihovu povijesnom i dru\u0161tvenom kontekstu. O knjizi Knjiga Kristine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24159"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24161,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24159\/revisions\/24161"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}