{"id":2408,"date":"2016-09-08T22:00:05","date_gmt":"2016-09-08T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2408"},"modified":"2016-09-08T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-08T22:00:05","slug":"izlozba-sanje-ivekovic-biseri-revolucije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2408","title":{"rendered":"Izlo\u017eba Sanje Ivekovi\u0107 \u201cBiseri revolucije\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Samostalna izlo\u017eba SANJE IVEKOVI\u0106 \u2013 BISERI REVOLUCIJE<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>2.9. \u2013  <\/span>10.10.2016.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Galerije Luka, MUL i Anex, Istarska 30, Pula <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Otvorenje izlo\u017ebe: u petak 2.9.2016. u 20 sati<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kustosice: Sanja Ivekovi\u0107 i Dorina Vlakan\u010di\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

BISERI REVOLUCIJE je svojevrsna mini retrospektiva Sanje Ivekovi\u0107 koja je nastajala i razvijala se tijekom posljednje dvije godine. Od inicijalne zamisli po svemu ograni\u010dene na prednji prostor Galerije Luka,  <\/span>razvio se uzbudljiv projekt koji zauzima sva tri galerijska prostora u Istarskoj 30 i koji obuhva\u0107a Sanjine radove u rasponu od 1974. do 2010. godine.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba objedinjuje povijesno zna\u010dajnu grupu jednokanalnih video radova  <\/span>uklju\u010duju\u0107i izme\u0111u ostalog  <\/span>Slatko nasilje (1974) i Gledanje (1974), Osobne rezove (1982) i Svjetionik (1987-2001), instalaciju Nada Dimi\u0107 File (2000) i Rohrbach Living Memorial (2005), te seriju konceptualnih fotomonta\u017ea GENXX (1997\u20131998) i Nevidljive \u017eene Solidarnosti (2009).<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Rad Ona prava.Biseri revolucije<\/i> premijerno \u0107e biti prikazan hrvatskoj publici, kao i Nevidljive \u017eene Solidarnosti<\/i> (6 od 5 milijuna)<\/i>, a tako\u0111er po prvi puta \u0107e na ovim prostorima biti mogu\u0107e do\u017eivjeti rad Rochbach Living Memorial<\/i>.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kako isti\u010de povjesni\u010darka umjetnosti Vesna Vukovi\u0107, \u02ddSanja Ivekovi\u0107 od svojih prvih radova, iz ranih 1970-ih, propituje i provocira dihotomiju javnog i privatnog (koncepti koji jo\u0161 od anti\u010dke Gr\u010dke vezuju privatno uz nu\u017enost, i \u2013 ne treba naglasiti \u2013 prostor koji nastanjuju \u017eene, djeca i robovi, a javno kao sferu koja po\u010dinje upravo tamo gdje svaka nu\u017enost prestaje i u kojoj gra\u0111ani raspravljaju o stvarima mimo i s onu stranu pukog \u017eivota, stvarima li\u0161enima osobnih ili privatnih interesa), i sve svoje radove konstruira na razvalinama ovog mita.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

(..) Obrat koji u formatu Sanjinih radova nastupa nakon sredine 1990-ih, vremena kad ona sve vi\u0161e istupa u javni prostor (onako kako se on konvencionalno shva\u0107a, dakle kao demokratska, postojana sfera u kojoj gra\u0111ani ravnopravno sudjeluju u racionalnoj diskusiji, kao sfera op\u0107e inkluzivnosti i dostupnosti), \u010dini se odlu\u010duju\u0107im za njezinu umjetni\u010dku proceduru. Va\u017enost ovog obrata ne le\u017ei u \u010dinjenici da se njezin rad tada \u00abpremje\u0161ta\u00bb u javnu sferu, nego u \u010dinjenici da se njezini radovi od tada bave jugoslavenskom antifa\u0161isti\u010dkom povije\u0161\u0107u koja je u konstrukciji novog nacionalnog identiteta potisnuta poput traume, protjerana iz javnog diskursa, javnog prostora, \u0161kolskih ud\u017ebenika\u2026 sve u nacionalnoj euforiji u kojoj je povijest po\u010dela iznova. Upravo ovu protjeranu pro\u0161lost, potisnute politi\u010dke borbe, Sanja Ivekovi\u0107 uporno izla\u017ee: \u00abGEN XX je uistinu \u2018site-specific\u2019 javni doga\u0111aj (Hrvatska, kasne 1990-te), no on je i \u2018time-specific\u2019 poku\u0161aj da se razotkriju procesi koji su se dogodili u svim drugim postkomunisti\u010dkim \u2018demokracijama\u2019 koje su bez iznimke te\u017eile brisanju svake mogu\u0107e veze s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Analize bi se mogle nastaviti i pro\u0161iriti na \u010ditav opus Sanje Ivekovi\u0107 posve\u0107en temama roda, identiteta i memorije u kojem se one umjetni\u010dkom procedurom \u00abosobnih rezova\u00bb dekonstruiraju i nanovo montiraju, sve kako bi se p(r)okazala njihova dru\u0161tvena uvjetovanost. U svim radovima Sanje Ivekovi\u0107 te tri velike teme isprepletene su i prokazane kao potpornji istog mita o tobo\u017ee neutralnoj javnoj sferi. \u00abRezovi\u00bb ove umjetnice rasparali su povr\u0161inu i razotkrili tragove isklju\u010divanja koji zamu\u0107uju harmoni\u010dnu sliku javnog prostora.\u02dd<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sanja Ivekovi\u0107<\/b>, ro\u0111ena 1949. u Zagrebu gdje je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti. Izlagala je na mnogim grupnim izlo\u017ebama u zemlji i inozemstvu (Paris Bienale, Manifesta, Dokumenta, Liverpool Bienale, Prag Bienale, Istanbul Bienale i dr.), a retrospektivne izlo\u017ebe imala je u Innsbrucku, Berlinu, Koelnu, Geotheburgu, Barceloni, New Yorku, Luxembourgu i Londonu. Video radovi i video instalacije su joj prikazivane na brojnim me\u0111unarodnim festivalima i manifestacijama u Europi, SAD-u, Kanadi, Japanu i Tajlandu. Simpoziji o radu Sanje Ivekovi\u0107 odr\u017eani su u TaxisPalais (Insbruck, 2001), Koelenischer Kunstverein (Koeln 2006), Antoni Tapies Foundation (Barcelona 2007), Van Abbemuseum (Eindhoven, 2009), MoMA (New York, 2011), Royal College of Art (London, 2013).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U svom umjetni\u010dkom djelovanju istra\u017euje i propituje dru\u0161tveno-politi\u010dke teme, usredoto\u010duju\u0107i se na strategije i metode otpora vladaju\u0107im odnosima mo\u0107i, a zajedni\u010dka je krakteristika njezinih radova govor s pozicije \u017eenskog subjekta. Uz umjetni\u010dku aktivnost bavi se \u017eenskim aktivizmom te je osniva\u010dica i \u010dlanica nekoliko \u017eenskih nevladinih udruga.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U okviru izlo\u017ebe:<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Susret i razgovor s umjetnicom \u2013 u \u010detvrtak 6.10.2016 u 12h<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Promocija kataloga \u2013 u \u010detvrtak 6.10.2016. u 20hTekst za katalog napisala je povjesni\u010darka umjetnosti Vesna Vukovi\u0107, a dizajn kataloga i plakata potpisuje Rafela Dra\u017ei\u0107.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Stru\u010dna vodstva \u2013 u okviru MARTE \u2013 edukativne platforme za poticaj umjetni\u010dkog razvoja mladih \u2013 po dogovoru, tel 098 46 47 41<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Javna vodstva \u2013 za sve posjetitelje \u2013 subotom i nedjeljom u 12h<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Radno vrijeme galerija: <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Utorak \u2013 petak      <\/span>10:00 \u2013 18:00<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Subota \u2013 nedjelja  <\/span>10:00 \u2013 14:00<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba je realizirana sredstvima i uz potporu: Grada Pule, Istarske \u017eupanije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Turisti\u010dke zajednice Pula, Fabrike d.o.o. i Ara Electronic<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nosilac projekta: HDLU Istre, + 385 98 46 47 41, hdlu.istre@inet.hr,  <\/span><\/font><\/font>www.hdluistre.hr<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor:<\/b> http:\/\/hdluistre.hr\/sanja-ivekovic-biseri-revolucije\/<\/a><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2408","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":2408,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":2408,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":2408,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":2408,"position":3},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53782","url_meta":{"origin":2408,"position":4},"title":"U sjedi\u0161tu UN-a postavljena izlo\u017eba “Croatian Scientists, Inventors and Inventions”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom nadolaze\u0107ega Dana dr\u017eavnosti u sjedi\u0161tu Ujedinjenih naroda u New Yorku postavljena je izlo\u017eba \"Croatian Scientists, Inventors and Inventions\", koju je za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izradio Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. Na vi\u0161e od dvadeset plakata predstavljeni su hrvatski znanstvenici i izumitelji \u010dija su dostignu\u0107a prepoznatljiva na\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":2408,"position":5},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2408","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2408"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2408\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2408"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2408"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2408"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}