{"id":24031,"date":"2020-12-11T21:01:44","date_gmt":"2020-12-11T21:01:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24031"},"modified":"2020-12-11T21:01:44","modified_gmt":"2020-12-11T21:01:44","slug":"miriam-mary-brgles-borba-za-moc-politika-umjetnici-i-publika-drustveni-aspekti-razvoja-hrvatskoga-narodnog-kazalista-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24031","title":{"rendered":"Miriam Mary Brgles, \u201cBorba za mo\u0107: politika, umjetnici i publika. Dru\u0161tveni aspekti razvoja Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Izdava\u010dka ku\u0107a Citadela libri i Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te objavili su znanstvenu monografiju Borba za mo\u0107: politika, umjetnici i publika<\/strong><\/em> autorice dr. sc. Miriam Mary Brgles, poslijedoktorandice na Odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. An\u010di Leburi\u0107 i prof. dr. sc. Leo Rafolt, a glavna urednica izdanja je prof. dr. sc. Sanja Nik\u010devi\u0107. Za istra\u017eivanje dru\u0161tvenoga razvoja i uloge Hrvatskoga narodnoga kazali\u0161ta u Zagrebu, kao najve\u0107e i mati\u010dne nacionalne kazali\u0161ne ku\u0107e, kori\u0161ten je pristup studije slu\u010daja i mje\u0161ovita metodologija. Strukturu knjige \u010dine dvije cjeline. Prva cjelina obuhva\u0107a povijesno razdoblje kraja 19. st., kada se gradila nova zgrada kazali\u0161ta, dok se druga odnosi na razdoblje po\u010detka 21. st. i godinu 2010., tijekom koje se obilje\u017eavala 150. obljetnica djelovanja Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Unutar spomenutih vremenskih okvira istra\u017een je dru\u0161tveni kontekst, odnosno interakcije politike i kulture, s naglaskom na aspekte razvoja kazali\u0161ta i djelovanje triju klju\u010dnih aktera: publike, uprave i umjetnika. Prema recenziji prof. dr. sc. Leburi\u0107 \u201e(\u2026) zna\u010daj ove knjige doista je vi\u0161estruk: teorijski, povijesni, kulturolo\u0161ki, istra\u017eiva\u010dki i metodolo\u0161ki. Sve ove dimenzije u svom atraktivnom metodolo\u0161kom (mje\u0161ovitom) pristupu Brgles studiozno i originalno \u010dini interaktivnima i uspijeva rezultate svojih analiza i cjelovitoga istra\u017eivanja prezentirati \u010ditateljima u jednoj vrlo jasnoj, zanimljivoj i le\u017eernoj maniri mladoga sociolo\u0161koga promi\u0161ljanja nekih uistinu \u201ete\u0161kih\u201c i starih povijesnih proturje\u010dnosti, propusta i neprilika u dru\u0161tvenom i, posebno, kazali\u0161nom \u017eivotu glavnoga grada Hrvatske.\u201c Knjiga je opremljena reprodukcijama odabranog izvornog ahivskoga gradiva iz Zbirke Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu<\/em> i Fonda<\/em> Stjepan Mileti\u0107<\/em> (Odsjeka za povijest hrvatskoga kazali\u0161ta Zavoda za povijest hrvatske knji\u017eevnosti i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), od kojih su neki dokumenti, poput korespodencije bana Khuena i intendanta Mileti\u0107a, prvi puta javno objavljeni te fotografijama eksterijera i detalja zgrade kazali\u0161ta, koje je snimio Davor Vi\u0161nji\u0107. Predstavljanje knjige planiralo se odr\u017eati u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Kor\u010duli i Be\u010du, no odgo\u0111eno je zbog pandemije COVID-19.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: http:\/\/www.unicath.hr\/objavljena-znanstvena-monografija-o-drustvenim-aspektima-razvoja-hrvatskoga-narodnog-kazalista-u-zagrebu<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24032,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/HNK.jpg?fit=428%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24031"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24033,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24031\/revisions\/24033"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}