{"id":2400,"date":"2016-09-06T22:00:05","date_gmt":"2016-09-06T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2400"},"modified":"2016-09-06T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-06T22:00:05","slug":"antonio-pennacchi-povijesni-roman-mussolinijev-kanal","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2400","title":{"rendered":"Antonio Pennacchi, povijesni roman \u201eMussolinijev kanal\u201c"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Antonio Pennacchi<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\"><i style=\"mso-bidi-font-style: normal\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Mussolinijev kanal<\/span><\/i><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Nakladnik: Algoritam<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Prijevod: Ana Badurina<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Jezik originala: talijanski<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">\u017danr: povijesni roman<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">02\/2016.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">416 str.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Besplatno poglavlje (pdf)<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">http:\/\/www.algoritam.hr\/<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Godine 1926. Mussolini je zapo\u010deo proces melioracije mo\u010dvarnog podru\u010dja Pontino, jedan od najambicioznijih projekata za vrijeme dvadesetogodi\u0161nje fa\u0161isti\u010dke vladavine tijekom kojeg je isu\u0161io i pretvorio u obradivu povr\u0161inu stotine kvadratnih kilometara mo\u010dvarne doline u blizini Rima. Na potpuno novoj zemlji niknuli su i novi gradovi, a Mussolinijev kanal bio je \u017eila kucavica. Nedostajalo je jo\u0161 samo novo stanovni\u0161tvo pa su se, privu\u010dene obe\u0107anjem o vlastitom komadu zemlje, na tom podru\u010dju naselile tisu\u0107e ljudi sa sjevera, napustiv\u0161i svoj rodni kraj u kojem im nije preostajalo ni\u0161ta drugo doli skapavati od gladi. Tu su se naselile \u010ditave obitelji s bakama koje znaju upravljati dvokolicom i brinuti se o stoci, mu\u0161karcima sna\u017enim poput bikova, drskim \u017eenama koje se na seoskim zabavama smiju i ple\u0161u sa svima, i \u010detama djece svih dobnih skupina. Me\u0111u njima su i junaci ove izvanredne sage \u2013 \u010dlanovi obitelji Peruzzi.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Oni su se iz Padske nizine spustili na nagovor karizmati\u010dnog i hrabrog strica Periclea koji je zahvaljuju\u0107i svom smionom i vrijednom doprinosu stekao zna\u010daj u Fa\u0161isti\u010dkoj stranci, ali koji se ne podvrgava slijepo njezinim naredbama. S njim se spu\u0161taju i njegovi stari roditelji, sva bra\u0107a i snahe, kao i baka, nje\u017ena, ali nepokolebljiva u odre\u0111ivanju ku\u0107noga reda, kojoj se sinovi pokoravaju bez pogovora. Tu je ta\u0161ti mamin ljubimac Adelchi, skloniji zapovijedanju nego radu. Tu su Iseo i Temistocle, Treves i Turati, bra\u0107a povezana sna\u017enom ljubavlju \u0161krtom na rije\u010dima, ali jakom na djelima, satkanom od obe\u0107anja koje isprekidanim glasom daju kako na polju na kojem rade, tako i u krvavim ratnim rovovima. A tu je i horda sestara, ponekad dobrih i punih suosje\u0107anja, ponekad pakosnih i otrovnih poput guja. I Armida, Pericleova supruga, ona najljep\u0161a udana za onog najboljeg. Najdare\u017eljivija, kadra voljeti bez zadr\u0161ke i straha i kad je u pitanju najtragi\u010dnija od svih ljubavi. I na kraju, Paride, omiljeni ne\u0107ak, dobar i pravedan, ali, ba\u0161 kao i junak po kojem su mu nadjenuli ime, osu\u0111en da postane uzrok nesre\u0107e koja \u0107e zadesiti i shrvati obitelj Peruzzi.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&#8220;Mussolinijev kanal&#8221; grandiozna je poema koja tonom velikih naracija isprepli\u0107e dramati\u010dne i za\u010dudne dogodov\u0161tine svojih protagonista s jednako bremenitim doga\u0111ajima polustoljetne talijanske povijesti. Ovaj roman dobitnik je najpresti\u017enije talijanske knji\u017eevne nagrade Strega, a za Antonija Pennacchija prostor Agro Pontina je poput muze, poput aveti, ono \u0161to je za Williama Faulknera bila Yoknapatawpha, a Mussolinijev kanal \u201cknjiga zbog koje je do\u0161ao na svijet\u201d.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">Pred \u010ditateljima je autenti\u010dna epopeja i veliki talijanski roman koji imamo prilike \u010ditati zahvaljuju\u0107i nadahnutom prijevodu Ane Badurine. Talijanski umjetnik Gabriele Casale naslikao je pejza\u017e za naslovnu ilustraciju hrvatskog izdanja.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><span style=\"font-size:12.0pt;line-height:115%\">&nbsp;<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2400","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2400,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52622,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52622","url_meta":{"origin":2400,"position":1},"title":"Annual CAPONEU conference: Political Novel in Europe Between Democracy and Authoritarianism","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Caponeu event 22.04.2026 - 24.04.2026 Location: The Faculty of Polish and Classical Philology AMU (Fredry 10, Pozna\u0144)Organized by: Tomasz Mizerkiewicz, Krystyna Pieni\u0105\u017cek-Markovi\u0107, Anna Gawarecka, Ewa Szperlik, Magda Potok, B\u0142a\u017cej Warkocki, Gerard Ronge (all Adam Mickiewicz University in Pozna\u0144)Contact: gerron@amu.edu.pl The Adam Mickiewicz University team, as part of the international CAPONEU\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Caponeu-political-novel.jpg?fit=500%2C261&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":2400,"position":2},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2400,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2400,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2400,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2400"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2400\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}