{"id":2393,"date":"2016-09-04T22:00:05","date_gmt":"2016-09-04T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2393"},"modified":"2016-09-04T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-04T22:00:05","slug":"nagrada-slobodanu-snajderu-za-roman-doba-mjedi-o-povijesti-jugoslavenskih-folksdojcera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2393","title":{"rendered":"Nagrada Slobodanu \u0160najderu za roman ‘Doba mjedi’ o povijesti jugoslavenskih folksdoj\u010dera"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Slobodanu \u0160najderu Nagrada Me\u0161a Selimovi\u0107 za roman ‘Doba mjedi’<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Istaknuti hrvatski knji\u017eevnik Slobodan \u0160najder progla\u0161en je u subotu nave\u010der u Tuzli dobitnikom ovogodi\u0161nje regionalne Nagrade Me\u0161a Selimovi\u0107 za najbolje prozno djelo objavljeno na podru\u010dju Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u 2015.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u017diri kojemu je ove godine predsjedao pjesnik, knji\u017eevni kriti\u010dar i publicist Mile Stoji\u0107, \u0160najderu je nagradu dodijelio za roman “Doba mjedi”, ratno-ljubavnu pri\u010du \u010dija radnja po\u010dinje u Njema\u010dkoj u 18. stolje\u0107u, u vrijeme velike gladi i iseljavanja, a zavr\u0161ava u Jugoslaviji 1945. protjerivanjem Nijemaca i etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>“‘Doba mjedi’ knjiga je koja govori da se na\u0161i snovi uvijek i iznova odupiru nesno\u0161ljivoj buci historije i diktatu zaborava”, kazao je Stoji\u0107 obrazla\u017eu\u0107i odluku \u017eirija na sve\u010danom progla\u0161enju u okviru zavr\u0161nog dana 16. Me\u0111unarodnih knji\u017eevnih susreta Cum grano salis \u0161to su se od 1. do 3. rujna odr\u017eavali u Tuzli.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>“Uranjaju\u0107i u povijest jugoslavenskih folksdoj\u010dera, \u0160najder uspostavlja epsku vertikalu, od njihova doseljavanja u na\u0161e krajeve sve do na\u0161ih dana, kad ekstremne ideologije razdiru samo tkivo \u017eivota, nasilno trgaju\u0107i ne samo dr\u017eave i nacije, ve\u0107 i obitelji i njihove potomke”, dodao je Stoji\u0107.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zahvaliv\u0161i na priznanju, \u0160najder je kazao kako u \u017eivotu nije dobio puno nagrada, a ovu je zbog njenog regionalnog karaktera najvi\u0161e pri\u017eeljkivao.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Istaknuti hrvatski dramati\u010dar, knji\u017eevnik i publicist, Slobodan \u0160najder (Zagreb, 1948.) diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosniva\u010d i dugogodi\u0161nji urednik kazali\u0161nog \u010dasopisa Prolog, kolumnist dnevnika Glas Slavonije, rije\u010dkog Novog lista, te \u010dest suradnik Tre\u0107eg programa Hrvatskog radija. Novele, eseje i kazali\u0161ne komade objavljuje od 1966.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Za crnu komediju “Enciklopedija izgubljenog vremena” dobio je 2010. priznanje za najbolji dramski tekst inspiriran djelom i \u017eivotom Danila Ki\u0161a, na osnovu natje\u010daja Kraljevskog pozori\u0161ta Zetski dom sa Cetinja, objavljenoga na cjelokupnom prostoru biv\u0161e Jugoslavije.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Dobitnik je Gavelline nagrade za dramu i trostruki dobitnik Dr\u017ei\u0107eve nagrade, a 2011. je dobio po\u010dasni doktorat Univerziteta za audioviozualne umjetnosti ESRA sa sjedi\u0161tem u Skopju.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>“Doba mjedi” njegov je drugi roman, objavljen u izdanju nakladnika TIM press. Napisao je jo\u0161 roman “Morendo” (Profil, 2012.). Kritika je roman odmah po objavljivanju proglasila \u0160najderovim kapitalnim djelom i jednim od najzna\u010dajnijih naslova objavljenih posljednjih godina, pa i desetlje\u0107a, u hrvatskoj knji\u017eevnosti.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nagrada Me\u0161a Selimovi\u0107, koja se dodjeljuje za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini, jedna je od najva\u017enijih knji\u017eevnih nagrada za podru\u010dje zemalja regije biv\u0161e Jugoslavije, a me\u0111u dosada\u0161njim su dobitnicima Mirko Kova\u010d, Ivica \u0110iki\u0107, Milorad Popovi\u0107, Bekim Sejranovi\u0107, Miljenko Jergovi\u0107, Ludwig Bauer, Marinko Ko\u0161\u010dec, Faruk \u0160ehi\u0107 i Filip David.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U u\u017ei izbor za ovogodi\u0161nju nagradu, me\u0111u 17 nominiranih naslova, \u017eiri koji su jo\u0161 \u010dinili knji\u017eevnici Filip David, Ivica \u0110iki\u0107, Emir Imamovi\u0107 Pirke i Milan Rakovac, uvrstio je ukupno pet naslova. Uz \u0160najderov roman, to su “An\u0111eo atentata” Svetislava Basare (Laguna), “Gdje si ti ovih godina” Had\u017eema Hajdarevi\u0107a (Dobra knjiga), “Podru\u010dje bez signala” Roberta Peri\u0161i\u0107a (Sandorf) i “Islednik” Dragana Veliki\u0107a (Laguna).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Dobitniku je uru\u010dena bron\u010dana skulptura tintarnice i pera, rad akademskog kipara Pere Jelisi\u0107a, te nov\u010dana nagrada od sedam tisu\u0107a konvertibilnih maraka (3,5 tisu\u0107a eura).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Hina<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izdava\u010d TIM press<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.tim-press.hr\/<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Predstavljanje novog romana Slobodana \u0160najdera<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=2616<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2393","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2393,"position":0},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2393,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2393,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2393,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52692","url_meta":{"origin":2393,"position":4},"title":"Florian Bieber \u201eHvar in the Modern Age: Identity and Change in Southeast Europe\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Description\u00a0 In this open-access book, Florian Bieber traces the history of the Adriatic island of Hvar over half a millennium, from the advent of Venetian rule in the 15th century to the end of Yugoslavia in the late 20th century. The history of Hvar tells a larger story about modernity,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2393,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2393"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2393\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}