{"id":2393,"date":"2016-09-04T22:00:05","date_gmt":"2016-09-04T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2393"},"modified":"2016-09-04T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-04T22:00:05","slug":"nagrada-slobodanu-snajderu-za-roman-doba-mjedi-o-povijesti-jugoslavenskih-folksdojcera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2393","title":{"rendered":"Nagrada Slobodanu \u0160najderu za roman ‘Doba mjedi’ o povijesti jugoslavenskih folksdoj\u010dera"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Slobodanu \u0160najderu Nagrada Me\u0161a Selimovi\u0107 za roman ‘Doba mjedi’<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Istaknuti hrvatski knji\u017eevnik Slobodan \u0160najder progla\u0161en je u subotu nave\u010der u Tuzli dobitnikom ovogodi\u0161nje regionalne Nagrade Me\u0161a Selimovi\u0107 za najbolje prozno djelo objavljeno na podru\u010dju Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u 2015.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u017diri kojemu je ove godine predsjedao pjesnik, knji\u017eevni kriti\u010dar i publicist Mile Stoji\u0107, \u0160najderu je nagradu dodijelio za roman “Doba mjedi”, ratno-ljubavnu pri\u010du \u010dija radnja po\u010dinje u Njema\u010dkoj u 18. stolje\u0107u, u vrijeme velike gladi i iseljavanja, a zavr\u0161ava u Jugoslaviji 1945. protjerivanjem Nijemaca i etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>“‘Doba mjedi’ knjiga je koja govori da se na\u0161i snovi uvijek i iznova odupiru nesno\u0161ljivoj buci historije i diktatu zaborava”, kazao je Stoji\u0107 obrazla\u017eu\u0107i odluku \u017eirija na sve\u010danom progla\u0161enju u okviru zavr\u0161nog dana 16. Me\u0111unarodnih knji\u017eevnih susreta Cum grano salis \u0161to su se od 1. do 3. rujna odr\u017eavali u Tuzli.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>“Uranjaju\u0107i u povijest jugoslavenskih folksdoj\u010dera, \u0160najder uspostavlja epsku vertikalu, od njihova doseljavanja u na\u0161e krajeve sve do na\u0161ih dana, kad ekstremne ideologije razdiru samo tkivo \u017eivota, nasilno trgaju\u0107i ne samo dr\u017eave i nacije, ve\u0107 i obitelji i njihove potomke”, dodao je Stoji\u0107.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zahvaliv\u0161i na priznanju, \u0160najder je kazao kako u \u017eivotu nije dobio puno nagrada, a ovu je zbog njenog regionalnog karaktera najvi\u0161e pri\u017eeljkivao.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Istaknuti hrvatski dramati\u010dar, knji\u017eevnik i publicist, Slobodan \u0160najder (Zagreb, 1948.) diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosniva\u010d i dugogodi\u0161nji urednik kazali\u0161nog \u010dasopisa Prolog, kolumnist dnevnika Glas Slavonije, rije\u010dkog Novog lista, te \u010dest suradnik Tre\u0107eg programa Hrvatskog radija. Novele, eseje i kazali\u0161ne komade objavljuje od 1966.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Za crnu komediju “Enciklopedija izgubljenog vremena” dobio je 2010. priznanje za najbolji dramski tekst inspiriran djelom i \u017eivotom Danila Ki\u0161a, na osnovu natje\u010daja Kraljevskog pozori\u0161ta Zetski dom sa Cetinja, objavljenoga na cjelokupnom prostoru biv\u0161e Jugoslavije.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Dobitnik je Gavelline nagrade za dramu i trostruki dobitnik Dr\u017ei\u0107eve nagrade, a 2011. je dobio po\u010dasni doktorat Univerziteta za audioviozualne umjetnosti ESRA sa sjedi\u0161tem u Skopju.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>“Doba mjedi” njegov je drugi roman, objavljen u izdanju nakladnika TIM press. Napisao je jo\u0161 roman “Morendo” (Profil, 2012.). Kritika je roman odmah po objavljivanju proglasila \u0160najderovim kapitalnim djelom i jednim od najzna\u010dajnijih naslova objavljenih posljednjih godina, pa i desetlje\u0107a, u hrvatskoj knji\u017eevnosti.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nagrada Me\u0161a Selimovi\u0107, koja se dodjeljuje za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini, jedna je od najva\u017enijih knji\u017eevnih nagrada za podru\u010dje zemalja regije biv\u0161e Jugoslavije, a me\u0111u dosada\u0161njim su dobitnicima Mirko Kova\u010d, Ivica \u0110iki\u0107, Milorad Popovi\u0107, Bekim Sejranovi\u0107, Miljenko Jergovi\u0107, Ludwig Bauer, Marinko Ko\u0161\u010dec, Faruk \u0160ehi\u0107 i Filip David.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U u\u017ei izbor za ovogodi\u0161nju nagradu, me\u0111u 17 nominiranih naslova, \u017eiri koji su jo\u0161 \u010dinili knji\u017eevnici Filip David, Ivica \u0110iki\u0107, Emir Imamovi\u0107 Pirke i Milan Rakovac, uvrstio je ukupno pet naslova. Uz \u0160najderov roman, to su “An\u0111eo atentata” Svetislava Basare (Laguna), “Gdje si ti ovih godina” Had\u017eema Hajdarevi\u0107a (Dobra knjiga), “Podru\u010dje bez signala” Roberta Peri\u0161i\u0107a (Sandorf) i “Islednik” Dragana Veliki\u0107a (Laguna).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Dobitniku je uru\u010dena bron\u010dana skulptura tintarnice i pera, rad akademskog kipara Pere Jelisi\u0107a, te nov\u010dana nagrada od sedam tisu\u0107a konvertibilnih maraka (3,5 tisu\u0107a eura).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Hina<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izdava\u010d TIM press<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.tim-press.hr\/<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Predstavljanje novog romana Slobodana \u0160najdera<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=2616<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2393","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52894,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52894","url_meta":{"origin":2393,"position":0},"title":"Kliofest 2026: Dodjela nagrada povjesni\u010darima i obavijest o dobitnicima","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na dodjelu nagrada povjesni\u010darima, koje \u0107e se odr\u017eati u petak 8. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12:30 sati na pozornici I. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":2393,"position":1},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2393,"position":2},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":2393,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":2393,"position":4},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2393,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2393"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2393\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}