Iako se trendovi mijenjaju, donekle je rijedak slu\u010daj da se u znanstvenici dru\u0161tveno-humanisti\u010dkog usmjerenja hvataju u ko\u0161tac s vru\u0107om stvarno\u0161\u0107u i to na na\u010din da paralelno s pojavom nekog fenomena nikne cjelovita monografija o tom fenomenu.
\u2015 Ma\u0161a Kolanovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Ovo je prvi ovakav rad na ju\u017enoslavenskim jezicima i jedan od prvih uop\u0107e. Tako da je njegov znanstveni doprinos velik. S obzirom na suvremenost politi\u010dkih i eti\u010dkih praksi koje opisuje (a ponegdje i dekonstruira), vjerojatno je da \u0107e vremenom neke od postavki biti korigirane, pa vjerojatno i mijenjane. Ali: bilo kako bilo svi \u0107e se kasniji radovi na ovaj ili onaj na\u010din odnositi prema Rafoltovu tekstu i u njemu imati polazi\u0161te.
\u2015 Boris \u0160kvorc<\/p>\n\n\n\n
Kre\u0107u\u0107i se u \u0161irokom rasponu od filozofije i znanosti do vlastitih snova i tjeskoba, od slu\u017ebenih epidemiolo\u0161kih podataka do tabloida i dru\u0161tvenih mre\u017ea, od medicine i biokemije do politike i humanistike, Leo Rafolt knjigom Virus in fabula upustio se u nezahvalnu, ali i pronicljivu vi\u0161eperspektivnu ra\u0161\u010dlambu ne samo slo\u017eene, nego i teku\u0107e globalne krizne situacije, kojoj se pritom ne nazire kraj, barem ne onaj kona\u010dni. Naime, ve\u0107 je privremeno popu\u0161tanje mjera iz ljetnih mjeseci nagovijestilo, a ovo jesensko ponovno zao\u0161travanje dokazalo, da nas jo\u0161 neko vrijeme ne \u010deka \u201etoliko \u017eeljeni povratak u normalu, bez rezerve, bez opreza\u201c, ve\u0107 \u2013 mo\u017eda i na du\u017ei rok \u2013 neka vrsta \u201eplesa s nevidljivim neprijateljem\u201c. Ova knjiga prvi je humanisti\u010dki poku\u0161aj takvoga plesa u nas i to je njezina velika vrijednost.
\u2015 Iz obrazlo\u017eenja nagrade Zvane \u010crnja 2020., doc. dr. sc. Mario Kolar<\/p>\n\n\n\n
Leo Rafolt<\/strong> ro\u0111en je 13. prosinca 1979. u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu knji\u017eevnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Do 2017. zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je zavr\u0161io doktorski studij komparativne knji\u017eevnosti i doktorirao 2006. iz podru\u010dja teatrologije. Zavr\u0161io i doktorski studij primijenjene kineziologije na Kineziolo\u0161kom fakultetu u Zagrebu. Izabran 2019. u zvanje redovitog profesora. Usavr\u0161avao se na postdoktorskim stipendijama na Sveu\u010dili\u0161tu u Tokiju, Osaki, Sapporu i na pari\u0161koj Sorbonne. <\/p>\n\n\n\n Autor je sedam znanstvenih knjiga, prire\u0111iva\u010d jedne antologije, dvije autorske knjige, dva zbornika, jednog dvotomnog leksikona. Napisao je vi\u0161e od stotinu \u010dlanaka za niz enciklopedijskih i leksikonskih izdanja. Od 2017. voditelj je Centra za interdisciplinarna istra\u017eivanja u umjetnosti i znanosti te suradnik Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog centra za postjugoslavenske prostore na Sveu\u010dili\u0161tu u Var\u0161avi. Predmet su njegova interesa izvedbeni studiji, transkulturalizam, somatski studiji, nove dramaturgije, neuroznanost i izvedba. <\/p>\n\n\n\n Za svoj znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad dobio je i Dr\u017eavnu nagradu za znanost (2008), Godi\u0161nju nagradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2009) i Nagradu ”Judita” (2009). \u017divi u okolici Zagreba, blizu Samobora.<\/p>\n\n\n\n Nakladnik: Meandarmedia<\/p>\n\n\n\n 07\/2020.<\/p>\n\n\n\n 162 str.<\/p>\n\n\n\n Izvori:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n