{"id":23921,"date":"2020-12-04T22:54:18","date_gmt":"2020-12-04T22:54:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23921"},"modified":"2020-12-04T22:54:18","modified_gmt":"2020-12-04T22:54:18","slug":"mdc-istrazivanje-utjecaj-pandemije-na-muzeje-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23921","title":{"rendered":"MDC istra\u017eivanje \u2013 utjecaj pandemije na muzeje u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n<p>Uo\u010di godi\u0161njeg plenarnog sastanka Europske grupe za muzejsku statistiku (<a href=\"https:\/\/www.egmus.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">EGMUS<\/a>) odr\u017eanog 24. i 25. studenoga MDC je&nbsp;proveo online istra\u017eivanje o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje prema kojem gotovo dvije tre\u0107ine \u2013 74% ispitanih bilje\u017ei pad broja posjetitelja od 50 \u2013 100%, a 63% ispitanih imaju gubitke u vlastitim prihodima ve\u0107e od 50 %.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 162 muzeja iz <a href=\"http:\/\/upisnik.mdc.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj<\/a>&nbsp;na anketu je odgovorilo njih 97, odnosno 60 %. Prikupljani su podaci za razdoblje od 1. sije\u010dnja do 31. listopada 2020. godine, a anketa je sadr\u017eavala dvanaest pitanja otvorenog i zatvorenog tipa koja su istra\u017eila dugotrajnost i stupanj zatvorenosti muzeja (\u0161to za javnost, \u0161to za djelatnike kao dio protupandemijskih mjera), pad posje\u0107enosti u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, kori\u0161tenje digitalnih kanala za komunikaciju s publikom, postotak pove\u0107anja objava o muzejskim sadr\u017eajima kao i postotak online korisnika, gubitak dijela odobrenih sredstava za programsku djelatnost kao i gubitak vlastitih prihoda, te prilagodbu u planiranju tro\u0161kova za sljede\u0107u godinu s obzirom na situaciju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati ankete pokazuju da su svi ispitani muzeji bili barem neko vrijeme zatvoreni za javnost tijekom proljetnog lockdowna. Razdoblje zatvorenosti kre\u0107e se od dva tjedna pa sve do nekoliko mjeseci, a gotovo polovica ispitanih muzeja je iskazalo da su bili zatvoreni za javnost u trajanju od 5 ili 6 tjedana, \u0161to se podudara s trajanjem lockdowna. Ipak, naj\u010de\u0161\u0107i uzrok du\u017ee zatvorenosti muzeja su posljedice potresa koji je pogodio Zagreb.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ono u \u010demu su se prema rezultatima ankete muzealci jako dobro sna\u0161li jest organizacija rada u smjenama i od ku\u0107e, s obzirom da ih je vrlo malo prekidalo rad zbog pandemije, \u010dak i u vrijeme lockdowna.<\/p>\n\n\n\n<p>Zatvorenost muzeja uzrokovala je pad u broju posjeta i to u postocima od 20 navi\u0161e, pa je tako 7 % muzeja zabilje\u017eilo pad 20 \u2013 30 % u odnosu na posje\u0107enost prethodne godine, 2 % muzeja pad od 40 \u2013 50 %,&nbsp; 13 % ispitanih imalo je izme\u0111u 50 i 60 % manje posjeta nego u istom razdoblju pro\u0161le godine, 15 % ispitanih muzeja zabilje\u017eilo pad 60 \u2013 70 % posjeta u usporedbi s istim razdobljem pro\u0161le godine, 23 % pad od 70 \u2013 80 %, a 18 % muzeja je imalo pad od \u010dak 80 \u2013 90 % u usporedbi s lanjskom posje\u0107enosti. Njih 6 % iskazalo je gotovo potpuni pad posje\u0107enosti (90 \u2013 100%).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kako manjak posjetitelja utje\u010de i na gubitak vlastitih prihoda muzeja, tako smo istra\u017eili koliki su gubici i koliko je muzeja imalo gubitke. Najmanji udio muzeja imalo je gubitke od 20 \u2013 30 % \u2013 njih tek 2% ispitanih, a potom se postotak gubitka na\u017ealost uve\u0107ava. Tako je izme\u0111u 30 i 40 % gubitaka imalo 6 % ispitanih muzeja, 40 \u2013 50 % gubitaka 9 % muzeja, 50 \u2013 60 % imalo 5 % muzeja, 60 \u2013 70 % gubitaka 15 % muzeja, 70 \u2013 &nbsp;80 % gubitaka 18 % muzeja,&nbsp; 80 \u2013 &nbsp;90 % njih 12 %, a od 90 do 100 % gubitaka od vlastitih prihoda imalo je \u010dak 15 % ispitanih muzeja. &nbsp;Tek tri muzeja je prijavilo da nema gubitaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Anketom smo zabilje\u017eili i gubitke (odnosno povrat) planiranih sredstava za programe u 2020. godini. Tako je 69 muzeja prijavilo gubitke (u rasponu od&nbsp; 10 % navi\u0161e) ve\u0107 predvi\u0111enih sredstava, dok je njih 27 ispitanih reklo da nisu morali vra\u0107ati osigurana sredstva svojih osniva\u010da i nadle\u017enog ministarstva.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u017ealost, prijavljeno je i smanjenje pla\u0107a za muzejske djelatnike te smanjenje sredstava od osniva\u010da za kapitalna ulaganja i nabavu opreme, kao i otkazi ugovora o radu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bismo ispitali kako se muzeji snalaze u novonastaloj situaciji komuniciraju\u0107i s publikom putem digitalnih kanala, postavili smo pitanja o njihovoj upotrebi, koli\u010dini objavljenih sadr\u017eaja i broju korisnika. \u010cak je 88 ispitanih odgovorilo da su se digitalnim putevima do svoje publike slu\u017eili i prije lockdowna, dok je 7 odgovorilo da to nisu \u010dinili.&nbsp; Njih 74 je u usporedbi s istim razdobljem pro\u0161le godine objavljivalo vi\u0161e online sadr\u017eaja, dok njih 17 nije. Treba uzeti u obzir da neki muzeji ve\u0107 od ranije redovito, na dnevnoj bazi objavljuju putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, te da pove\u0107anje ne bi polu\u010dilo ve\u0107i interes publike. Jedan od svijetlih primjera dvostrukog pove\u0107anja stalnih pratitelja i tzv. \u201elajkova\u201c Facebook stranice je Hrvatski povijesni muzej koji je zabilje\u017eio i mnogostruka uve\u0107anja komentara na objave, dijeljenja sadr\u017eaja, reakcija \u2013 u stvari kvalitativne uklju\u010denosti korisnika, sve iz razloga \u0161to su ulo\u017eili trud u objavu zanimljivih i korisnih sadr\u017eaja na redovitoj bazi, pandemiji i potresu usprkos.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pra\u0107enje broja posjeta web stranicama svog muzeja iskazalo je 57 % ispitanih dok ostalih 43 % ne prati, a njih 72 % prati posje\u0107enost digitalnim kanalima poput dru\u0161tvenih mre\u017ea, video kanala i sl. \u0161to je vjerojatno posljedica \u010dinjenice da ti kanali imaju automatske analize broja pregleda pa su brojke lako dostupne.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tena dru\u0161tvena mre\u017ea me\u0111u hrvatskim muzejima je Facebook (koju koristi 45 % ispitanih), zatim ih 25 % koristi Instagram, 17 % Youtube, 7 % Twitter, 2 % Vimeo itd. dok je kori\u0161tenje vi\u0161e od jednog kanala uobi\u010dajeno.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Za kraj smo provjerili smo jesu li se muzeji pripremili za sljede\u0107u, neizvjesnu 2021. godinu u svojim programskim planovima, na \u0161to je njih 76 odgovorilo da jest prilagodilo svoje programe novonastaloj situaciji, dok je njih 19 iskazalo da nije imalo potrebe za tim.<\/p>\n\n\n\n<p>Zahvaljujemo muzejima na sudjelovanju i iskrenim odgovorima te pozivamo na budu\u0107u suradnju s obzirom da je to zasad najefikasniji na\u010din na koji mo\u017eemo prikupljenim podacima dati smisao ovoj kriznoj situaciji i ponuditi orijentir za daljnje odluke upravlja\u010dkim tijelima.<\/p>\n\n\n\n<p>(Tea Rihtar Juri\u0107)<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-1-12-2020\/#pandemija\">https:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-1-12-2020\/#pandemija<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23922,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-23921","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/MDC.jpg?fit=540%2C374&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":23921,"position":0},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":23921,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":23921,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":23921,"position":3},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":23921,"position":4},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":23921,"position":5},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23921"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23921\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23923,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23921\/revisions\/23923"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}