{"id":2392,"date":"2016-09-04T22:00:05","date_gmt":"2016-09-04T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2392"},"modified":"2016-09-04T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-04T22:00:05","slug":"sve-je-bio-dobar-san-najbolji-dokumentarac-na-grckom-festivalu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2392","title":{"rendered":"‘Sve je bio dobar san’ najbolji dokumentarac na gr\u010dkom festivalu"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Dokumentarni film ‘Sve je bio dobar san’ redatelja Branka I\u0161tvan\u010di\u0107a dobio je nagradu za najbolji povijesni dokumentarni film u kategoriji dugometra\u017enih dokumentarnih filmova (preko 60 minuta) na Me\u0111unarodnom festivalu dokumentarnog filma ‘Beyond the Borders’ (‘Preko granica’) koji se odr\u017eavao od 28. kolovoza do 3. rujna 2016. u oto\u010dkom mjestu Castellorizo u Gr\u010dkoj. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Ovaj festival s naglaskom na suvremenoj povijesti koji su osnovali mladi gr\u010dki povjesni\u010dari ima za cilj postati mjesto okupljanja gr\u010dkih i stranih filmskih autora kako bi promovirali svoje radove i mogli stvoriti mogu\u0107nosti za suradnju na me\u0111unarodnim koprodukcijama. Nagra\u0111eni i nominirani filmovi \u0107e nakon festivala imati svoje dodatne projekciju u SAD i Australiji. Festivalu i nagradama za najbolje filmove pokrovitelj je gr\u010dki dr\u017eavni parlament.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Ovo je veliko priznanje na\u0161em filmu upravo zbog naglaska na promoviranju i suo\u010davanju sa suvremenom pro\u0161lo\u0161\u0107u o \u010demu govori i na\u0161 film “Sve je bio dobar san” koji promi\u010de vrijednosti o Domovinskom ratu u Hrvatskoj.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Potresan, intiman i dirljiv dokumentarac “Sve je bio dobar san” prou\u010dava doga\u0111aje iz vremena po\u010detka rata u Hrvatskoj, dolazak mladog francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera u Hrvatsku, njegovu borbu, tragiku obrane grada Vukovara kao i mu\u010deni\u010dku smrt na Ov\u010dari, a sve kroz vizuru njegove majke Lyliane Fournier. Ona u filmu traga za informacijama kako bi do\u0161la do posmrtnih ostataka svojeg sina.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Pokreta\u010di ovog zna\u010dajnog projekta su autor filma Branko I\u0161tvan\u010di\u0107 i producent Antun Ivankovi\u0107. Tijekom ove godine film je prikazivan u digitaliziranim kino dvoranama diljem Hrvatske, izazvao je veliki interes, a pogledalo ga je preko 8000 gledatelja, \u0161to je izniman rezultat za jedan doma\u0107i dokumentarac. Ovaj autorski dokumentarac koji na druga\u010diji na\u010din promi\u010de istinu i vrijednosti Domovinskog rata nastao je u produkciji Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, Udruge Dr. Ante Star\u010devi\u0107 iz Tovarnika i Udruge Artizana, a uz potporu Ministarstva branitelja, Zaklade Adris i Vukovarsko srijemske \u017eupanije. Na snimanju filma koje je trajalo nekoliko godina sudjelovala je brojna profesionalna filmska ekipa i drugi suradnici koji su doprinijeli realizaciji filma.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Film je premijerno prikazan 17. velja\u010de 2016. godine u prepunoj dvorani kina Europa u Zagrebu, a nakon toga je izazvao veliki interes u javnosti i kod publike.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nakon \u0161to je uvr\u0161ten u deset finalista u konkurenciji za uglednu nagradu URTI Grand Prix for Autor’s Documentary u Francuskoj, film je nagra\u0111en na ovogodi\u0161njem festivalu hrvatskog katoli\u010dkog filma Trsat u Rijeci nagradom Grand Prix za najbolji film festivala, Nagradom za najbolju re\u017eiju i Nagradom za najbolju glazbu.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Izvor: HAVC<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2392","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":2392,"position":0},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54386","url_meta":{"origin":2392,"position":1},"title":"Dra\u017een Kru\u0161elj, “Robert Prosine\u010dki \u2013 Veliki \u017duti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107Godina izdanja: 2026.Autor: Dra\u017een Kru\u0161eljUrednici: Dean Duda i Josip Ivanovi\u0107Ovitak: \u0110or\u0111e Slavkovi\u0107Lektura: Sarah DusparaCijena: 25,00 EURBroj stranica: 304Format: 13 x 20 cmISBN: 978-953-7953-97-3 meki uvez s klapnama Prva autorizirana biografija Roberta Prosine\u010dkog!Nova knjiga Dra\u017eena Kru\u0161elja o Velikom \u017dutom! Robert Prosine\u010dki ro\u0111en je 12. sije\u010dnja 1969. godine u Villingen-Schwenningenu\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Veliki_Zuti_web.jpg?fit=474%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":2392,"position":2},"title":"Filip \u0160imunjak – prikaz knjige – Anthony Kaldellis, “Byzantium Unbound”, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":2392,"position":3},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":2392,"position":4},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":2392,"position":5},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2392"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2392\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}