{"id":23902,"date":"2020-12-03T12:21:25","date_gmt":"2020-12-03T12:21:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23902"},"modified":"2020-12-03T12:43:32","modified_gmt":"2020-12-03T12:43:32","slug":"sasa-vukovic-prikaz-zbornika-sto-godina-od-velikog-rata-pogled-kroz-dnevni-tisak-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23902","title":{"rendered":"Sa\u0161a Vukovi\u0107 – prikaz zbornika – “Sto godina od Velikog rata: pogled kroz dnevni tisak”, 2019."},"content":{"rendered":"\n

Luka Vrbani\u0107, Valentina Kezi\u0107 i Zvonimir Prtenja\u010da, ur., Sto godina od Velikog rata: pogled kroz dnevni tisak <\/em>(Osijek: Filozofski fakultet Josipa Jurja Strossmayera, 2019), 203 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Premda je njegova istra\u017eenost u hrvatskoj historiografiji jo\u0161 uvijek na nezadovoljavaju\u0107oj razini, nedavne su stogodi\u0161njice po\u010detka (1914. \u2013 2014.) i zavr\u0161etka (1918. \u2013 2018.) Prvoga svjetskog rata poslu\u017eile kao povod objavama nekoliko zna\u010dajnih djela hrvatskih autora posve\u0107enih toj temi, obe\u0107avaju\u0107i i daljnja istra\u017eivanja.[1]<\/a> U takvom je kontekstu, u izdanju Filozofskoga fakulteta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a pod vodstvom troje studentskih urednika \u2013 Luke Vrbani\u0107a, Valentine Kezi\u0107 i Zvonimira Prtenja\u010de \u2013 2019. godine objavljen zbornik studentskih \u010dlanaka Sto godina od Velikog rata: pogled kroz dnevni tisak<\/em>. Uz Predgovor <\/em>dr. sc. Luke Peji\u0107a, promatrani je zbornik sastavljen od pet istra\u017eiva\u010dkih radova i dva eseja, a njegov je istaknuti cilj ponuditi nove poglede i inovativniji pristup istra\u017eivanju Velikoga rata iz perspektive politi\u010dke, socijalne i kulturne povijesti, putem novinske gra\u0111e kao temeljnog izvora. Iako je, s obzirom na sveobuhvatnu ratnu zbilju, u govoru o Prvome svjetskom ratu sama boji\u0161ta nemogu\u0107e zaobi\u0107i, naglasak objavljenih radova ipak je stavljen ponajprije na ratnu pozadinu, odnosno svakodnevicu direktnim borbenim djelovanjem nezahva\u0107enoga hrvatskog povijesnog prostora i rekonstrukciju njezinoga Zeitgeista<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Sukladno kronolo\u0161kom slijedu, prvi je \u010dlanak \u2013 Pogled na Sarajevski atentat kroz prizmu hrvatskih novina <\/em>Dominika \u0160karice i Luke Vrbani\u0107a \u2013 posve\u0107en doga\u0111aju koji je poslu\u017eio kao povod izbijanju svjetskog sukoba. U ne\u0161to preop\u0161irnom uvodnom dijelu autori, zapo\u010dev\u0161i s Be\u010dkim kongresom, sumarno prikazuju vojno-politi\u010dku europsku konstelaciju i razvoj odnosa u stolje\u0107u uo\u010di Velikog rata. Posebna je pa\u017enja pritom poklonjena Kraljevini Srbiji i odnosima unutar i izme\u0111u njezinih \u010dasni\u010dkih i politi\u010dkih krugova. Tako\u0111er, opisuju se i razlozi dolaska Franje Ferdinanda u Sarajevo, a putem novinskih je natpisa ilustrirana atmosfera neposredno uo\u010di njegovog posjeta \u2013 kao zanimljiv detalj vrijedi istaknuti izlaganje nadvojvodine fotografije uokvirene srpskom trobojnicom. Sredi\u0161nji narativ o samom atentatu sastavljen je kombinacijom natpisa devet analiziranih hrvatskih novina i sekundarne literature, a podijeljen je na dva dijela \u2013 neuspjeh atentata Nedeljka \u010cabrinovi\u0107a i uspje\u0161no dvostruko ubojstvo Gavrila Principa. U duhu suvremenog ganjanja senzacionalnih medijskih objava, zanimljivo je istaknuti da su i onovremene novine, te\u017ee\u0107i \u0161to prije objaviti prijelomnu vijest, u prvim satima nakon atentata objavile njegovih nekoliko razli\u010ditih verzija. Promatraju\u0107i ih kroz naslovnu prizmu<\/em>, autori napokon donose i reakcije na atentat, koje je mogu\u0107e podijeliti na slu\u017ebeno iskazivanje \u017ealosti u gradovima Monarhije, ali i na nasilne protusrpske demonstracije. Dok je pri njihovom opisivanju dostatna pa\u017enja poklonjena ulozi HSP-a u politiziranju nereda na ulicama, potencijalno zanimljiv osvrt na la\u017ene vijesti o pokoljima nad Srbima diljem Bosne i Hercegovine na\u017ealost je izostao. Pored toga, promatranom je \u010dlanku mogu\u0107e zamjeriti prevlast umetanja novinskih citata u pripovjedni narativ nad njihovom analizom, kao i manjak pozivanja na konkretne povjesni\u010dare prilikom navo\u0111enja historiografskih grupacija podijeljenih u interpretaciji promatranih povijesnih zbivanja.<\/p>\n\n\n\n

Manje istra\u017eenoj temi u svojem se \u010dlanku Urbani kriminal u zagreba\u010dkom dnevnom tisku <\/em>posvetila Valentina Kezi\u0107. Posvetiv\u0161i uvod prikazu kvantitativnog rasta Zagreba i socijalnog stanja u Trojednici, autorica u njemu suprotstavlja predratno i ratno razdoblje, a kao cilj svojeg istra\u017eivanja navodi analizu zastupljenosti i percepcije kriminalnih radnji i reakcija represivnog aparata tijekom 1914. i 1915. godine u zagreba\u010dkim dnevnicima Novosti <\/em>i Jutarnji list <\/em>i tjednom Ilustrovanom listu<\/em>. \u010clanak nudi i koristan pregled zastupljenosti urbanog kriminala kao istra\u017eiva\u010dke teme u suvremenoj historiografiji. Premda rad nije posve\u0107en samim ratnim zbivanjima, njihov je odjek u njemu prisutan na nekoliko razina, od kojih prvenstveno treba istaknuti paralelno pove\u0107anje broja stanovnika glavnog grada i smanjenje broja pripadnika redarstvenih snaga uslijed mobilizacije. U sredi\u0161njem dijelu rada autorica analizira sakupljene novinske \u010dlanke, odnosno rubrike posve\u0107ene urbanom kriminalu, razdvajaju\u0107i \u0161ture medijske informacije preuzete od redarstva i \u010dlanke o intrigantnijim slu\u010dajevima (poput tada aktualne \u201eafere Gross\u201c) o kojima uredni\u0161tvo \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e samim naslovom \u2013 iznosi i svoj stav. Osim o\u010dekivane prevlasti kra\u0111a kao kriminalnih djela u uvjetima ratne nesta\u0161ice, va\u017ean je zaklju\u010dak da su svi zlo\u010dini koji se iznose rije\u0161eni, \u010dime se nastojao stvoriti privid kontrole nad situacijom, odnosno prezentirati u\u010dinkovitost sustava. Temeljem analiziranih \u010dlanaka napravljena je relativno povr\u0161na spolna i socijalna kategorizacija uhva\u0107enih prekr\u0161itelja, a \u010dlanak je opskrbljen i tablicom s popisom svih prijava i osuda objavljenih u promatranim novinama tijekom prve dvije ratne godine.<\/p>\n\n\n\n

Iskoristiv\u0161i u njegovom rje\u0161avanju jedanaest razli\u010ditih novina, podijeljenih na informativne i strana\u010dke, Marijana Bo\u0161njak kao cilj svojeg \u010dlanka Dru\u0161tveno-politi\u010dki odnosi Srba i Hrvata u Trojednici kroz prizmu ratnog tiska <\/em>navodi rekonstrukciju, opisivanje i kontekstualizaciju odnosa spomenutih naroda u razdoblju ome\u0111enom presudnim datumima \u2013 28. lipnja 1914. i 1. prosinca 1918. godine. Promatrani odnosi kronolo\u0161ki su podijeljeni u \u010detiri uzastopna razdoblja. Prvo od njih zapravo izlazi iz zadanoga vremenskog okvira, a posve\u0107eno je prijeratnom dobu latentnih sukoba, odnosno kontekstualizaciji su\u017eivota Hrvata i Srba s naglaskom na prijelom stolje\u0107a, obilje\u017een variranjem od protusrpskih demonstracija 1902. do sklapanja Hrvatsko-srpske koalicije 1905. godine. Nakon njega, uzrokovano Sarajevskim atentatom, uslijedilo je drugo razdoblje, karakterizirano povremenim nasilnim napadima na Srbe u sredinama u kojima su, stjecajem politi\u010dko-socijalnih faktora, uspje\u0161no kolektivno optu\u017eeni za atentat na prijestolonasljednika, odnosno postupnim ja\u010danjem represija uslijed Srpanjske krize. Va\u017eno je istaknuti da autorica pritom kontrastira razli\u010dite reakcije naroda i vlasti u razli\u010ditim gradovima i pripadaju\u0107im im tiskovinama. U razradi tre\u0107eg razdoblja, ratnog doba oscilacija izme\u0111u izravnog sukoba i odnosa tolerancije<\/em>, pa\u017enja je posve\u0107ena podvojenosti monarhijskih Srba izme\u0111u njihove odanosti vladaru i domovini i nevoljkosti ratovanja protiv percipirane \u201eprekodrinske bra\u0107e\u201c. Kao prijelomne se to\u010dke, evidentirane i u promjenama medijskog pristupa Srbima, isti\u010du Srijemska ofenziva i suradnja lokalnoga srpskog stanovni\u0161tva s okupacijskom srbijanskom vojskom, ulazak Italije u rat i kona\u010dno zatvaranje Srpskog boji\u0161ta padom Beograda. Naposljetku, u \u010detvrtom razdoblju \u2013 zapo\u010detom smjenom \u201e\u010duvara dualizma\u201c i po\u010detkom razgradnje Monarhije \u2013 problematiziraju se mogu\u0107nosti slavenskog ujedinjenja unutar ili izvan njezinih granica, odnosno ja\u010danje procesa stvaranja \u201enarodnog jedinstva\u201c s Prosina\u010dkim \u017ertvama kao njegovim prvim lomom. Autorica zaklju\u010duje kako je Prvi svjetski rat pridonio intenziviranju ve\u0107 postoje\u0107ih hrvatsko-srpskih odnosa, \u010diji je razvoj ovisio o mijenama povijesnih okolnosti, no u zaklju\u010dku uvodi i pojam prirodnog sukoba dvaju etnosa<\/em>, ne pru\u017eiv\u0161i dostatan osvrt na nj.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrti \u010dlanak, autora Zvonimira Prtenja\u010de, naslovljen je Kinematografi i filmska propaganda u Banskoj Hrvatskoj tijekom Prvog svjetskog rata<\/em>. Promatraju\u0107i \u0161irenje kinematografa u kontekstu op\u0107e modernizacije hrvatskih gradova, u uvodnom dijelu autor prati razvoj filma izme\u0111u umjetni\u010dke slobode i dr\u017eavne utilizacije s popratnom cenzurom. Zahvaljuju\u0107i velikom interesu onodobnih novina za novi medij (od 1913. i postojanju zasebnoga Kinematografskog vjesnika<\/em>) omogu\u0107ena je rekonstrukcija slijeda kinofikacije Banske Hrvatske, s naglaskom na zagreba\u010dki prostor i njegova tri kina \u2013 \u201eKino Union\u201c, \u201eKinematograf \u0106irilo-metodskih zidara\u201c i \u201eApolo kino\u201c. Prvi svjetski rat taj proces nije prekinuo, ali ga je mobilizacijom stru\u010dnjaka, prekidanjem prometnih veza i zabranom uvoza filmova iz neprijateljskih zemalja zna\u010dajno usporio, naglasiv\u0161i time ve\u0107 ranije primjetan periferni polo\u017eaj hrvatskog prostora i njegovu ovisnost o filmski razvijenijim dijelovima Monarhije. S druge strane, procijenjen kao superioran propagandni medij<\/em>, film je uskoro \u2013 zahvaljuju\u0107i radu Filmskog odjela Ureda za ratni tisak kao nadle\u017enog tijela \u2013 zauzeo istaknuto mjesto u dizajniranju \u010dinjenica <\/em>i utjecanju na emocije konzumenata u svrhu ja\u010danja potpore ratnim naporima. Koriste\u0107i \u010dak devetnaest razli\u010ditih tiskovina, autor pru\u017ea pregled programa pojedinih kinematografa tijekom ratnih godina, unutar kojih je mogu\u0107e primijetiti odre\u0111enu shemu smjene ‘dokumentarnih’ ratnih \u017eurnala i filmova posve\u0107enih ratu iz razli\u010ditih perspektiva. Djelovanje filma na gledatelje pritom se prikazuje kao dvosmjerno \u2013 dok se onima u pozadini njenim \u201euljep\u0161anim\u201c prikazom pribli\u017eavala boji\u0161nica, ratnicima na boji\u0161nici putem Feldkina <\/em>nastojao se pru\u017eiti djeli\u0107 atmosfere doma u pozadini. Tako\u0111er, zanimljivo je autorovo ukazivanje na uporabu kinematografa, kao sredstva modernosti, za promociju tradicionalnih vrlina, poput vojni\u010dkog juna\u0161tva i odanosti monarhu. Na kraju rada autor pru\u017ea i osvrt na razvoj hrvatske kinematografije \u2013 unato\u010d ratnim uvjetima, 1917. godine osnovano je poduze\u0107e \u201eCroatia film k. d.\u201c koje je do zavr\u0161etka ratnih operacija izdalo prva dva hrvatska filma \u2013 \u201eBrcko u Zagrebu\u201c i \u201eMatija Gubec\u201c, a aktivno je radilo i na promociji hrvatskih tekstova na filmskim vrpcama i popratnom materijalu, sve do potpune zabrane stranih natpisa 1918. godine. Zavr\u0161nim dijelovima teksta, posve\u0107enima stanju kinematografije u uvjetima po\u010detaka nove dr\u017eave, pru\u017een je poticaj za daljnja istra\u017eivanja ove teme.<\/p>\n\n\n\n

Naposljetku, u posljednjem \u010dlanku \u2013 Ujedinjenje Kraljevine Srbije i Dr\u017eave SHS i odjeci ujedinjenja u hrvatskom tisku <\/em>Adama Turkovi\u0107a i Sonje Erceg \u2013 putem tri se lokalna lista (Banovac<\/em>, Volja naroda <\/em>i Viroviti\u010dan<\/em>) prikazuju razli\u010diti hrvatski stavovi o ujedinjenju sa Srbijom. U kratkom uvodnom dijelu autori prezentiraju razvoj politi\u010dkih ideja na hrvatskom prostoru u zadnjih 60-ak godina Austro-Ugarske Monarhije, kao i iznimno nepovoljnu situaciju u kojoj se Dr\u017eava SHS na\u0161la od samog svog osnutka na kraju 1918. godine. Potom se ukratko predstavljaju spomenute novine, odnosno njihova povezanost s razli\u010ditim politi\u010dkim grupacijama, a kao osnovno se podru\u010dje zanimanja navodi njihov stav prema jugoslavenstvu nasuprot priznavanju zasebnog postojanja triju razli\u010ditih ju\u017enoslavenskih naroda. Me\u0111utim, u sredi\u0161njem je dijelu rada pa\u017enja posve\u0107ena tek po jednom broju odabranih novina, odnosno jednom ili dva u njima objavljena \u010dlanka, \u0161to pru\u017ea nedovoljno izvornog materijala za dono\u0161enje konkretnijih zaklju\u010daka. No, daju\u0107i naslutiti utjecaj cenzure na na\u010din pisanja promatranih \u010dlanaka te razli\u010ditoga regionalnog i etni\u010dkog konteksta na razlike u stavljanju naglaska na pojedine elemente analiziranih \u010dlanaka, autori otvaraju mogu\u0107nost budu\u0107ega op\u0161irnijeg istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je spomenuto, na kraju zbornika objavljena su i dva eseja. Na po\u010detku prvog \u2013 Propagandne karikature u zagreba\u010dkim novinama Ilustrovani list 1914. i 1915. godine <\/em>\u2013 Luka Zorica pru\u017eio je koristan osvrt na uporabu slika kao povijesnih izvora, odnosno problematiku dvostruke interpretacije na njima prikazane povijesne zbilje \u2013 najprije iz autorske, a potom i iz povjesni\u010darske perspektive. Nakon metodolo\u0161kog osvrta, autor analizira \u0161esnaest odabranih primjera propagandnih crte\u017ea te ih smje\u0161ta u \u010detiri kategorije \u2013 negativan prikaz Antante (s poslovi\u010dnom talijanskom ratnom nesposobno\u0161\u0107u kao prevladavaju\u0107im motivom) i njemu suprotstavljeno veli\u010danje Centralnih sila, ali i crte\u017ei antiratnog karaktera i uloge \u017eena u ratom zahva\u0107enom dru\u0161tvu. Kona\u010dno, u posljednjem objavljenom radu, eseju Na\u0161a majka rat, ili \u201earhivska fikcija\u201c u problematizaciji Velikog rata <\/em>Luke Vrbani\u0107a i Zvonimira Prtenja\u010de, suvremeni se grafi\u010dki roman naveden u naslovu koristi kao primjer rasprostranjenosti historiografskih narativa o Prvome svjetskom ratu na podru\u010dje umjetnosti, ali i arhivske fikcije, odnosno uklapanja znanstvenih \u010dinjenica u fiktivnu kriminalisti\u010dku pri\u010du. Zahvaljuju\u0107i tenkovima i bojnim plinovima kao primjerima ratnih strahota, ali i tehnolo\u0161kih dostignu\u0107a, odnosno uporabi pojedinaca iz romana kao simbola kolektivnih identiteta ratom uni\u0161tenih \u201e\u0161upljih ljudi\u201c, Na\u0161a majka rat <\/em>istovremeno postaje podjednako dokumentarno i fikcionalno svjedo\u010danstvo rata<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Premda kvaliteta radova objavljenih u njemu varira, zbornik Sto godina od Velikog rata: pogled kroz dnevni tisak <\/em>hvalevrijedan je primjer rezultata kombinacije studentske inicijative i profesorske podr\u0161ke, koji valja nasljedovati i u ostalim obrazovnim sredinama. Prete\u017enom uporabom novinske gra\u0111e kao povijesnih izvora u obradi raznolikih tema, autori \u010dlanaka objavljenih u njemu ukazali su na njezin tek dijelom iskori\u0161teni potencijal, poti\u010du\u0107i na daljnje istra\u017eivanje ovdje predstavljenih, ali i jo\u0161 sasvim neobra\u0111enih tema vezanih uz Veliki rat. Posebno su pritom vrijedni stavljanje naglaska na ratnu pozadinu, odnosno izla\u017eenje iz su\u017eenih okvira vojno-politi\u010dke povijesti, u skladu s trendovima suvremene historiografije. Kao doga\u0111aj koji je, osim samih ratnih strahota i njihovih posljedica po \u017eivote milijuna suvremenika, svoj utjecaj u ve\u0107oj ili manjoj mjeri protegnuo i na \u010ditavo stolje\u0107e koje je uslijedilo nakon 11. studenoga 1918. godine, Prvi svjetski rat zaslu\u017euje vi\u0161e historiografske pa\u017enje nego mu je dosad posve\u0107ivano te stoga objava ovakvog zbornika, sastavljenog od isklju\u010divo studentskih radova, kao i na po\u010detku teksta spomenuto izla\u017eenje nekoliko zna\u010dajnih historiografskih djela, slu\u017ee kao povoljan znak da \u0107e se to u doglednoj budu\u0107nosti i ostvariti.<\/p>\n\n\n\n


Sa\u0161a Vukovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Vrijedi istaknuti Filip Hamer\u0161ak, Tamna strana Marsa. Hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat <\/em>(Zagreb: Naklada Ljevak, 2013) te zbornike radova Vijoleta Herman Kauri\u0107, ur., 1914. Prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji <\/em>(Zagreb: Matica hrvatska, 2014), Stjepan Prutki, ur., Srijem u Prvom svjetskom ratu <\/em>(Vukovar: Dr\u017eavni arhiv u Vukovaru, 2016), \u017deljko Holjevac, ur., Franjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu <\/em>(Zagreb: Matica hrvatska, 2019) te Hrvoje Gr\u017eina i Mario Stipan\u010devi\u0107, ur., Znanstveni skup \u02bbKonac Velikoga rata\u02bc, Hrvatski dr\u017eavni arhiv, 29. \u2013 30. studenoga 2018. <\/em>(Zagreb: Hrvatski dr\u017eavni arhiv, 2020). Ne\u0161to ranije objavljen je i zbornik Marino Manin, ur., Feldmar\u0161al Svetozar barun Borojevi\u0107 od Bojne (1856. – 1920.)<\/em> (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011). U istra\u017eivanju arhivskog gradiva vezanog uz Veliki rat od neizmjerne su pomo\u0107i katalog Marijana Juki\u0107, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu kroz fondove i zbirke HDA <\/em>(Zagreb: Hrvatski dr\u017eavni arhiv, 2016) i Hrvoje Bari\u0107evi\u0107, ur., Prvi svjetski rat. Vodi\u010d kroz fondove i zbirke Hrvatskoga dr\u017eavnog arhiva <\/em>(Zagreb: Hrvatski dr\u017eavni arhiv, 2016). Naposljetku, od izvorne gra\u0111e nedavno su objavljeni i Jozo Milo\u0161evi\u0107, Dnevnik 1918. \u2013 1919. <\/em>(Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2020) i Antun \u0160olc, Ratna sje\u0107anja 1914. \u2013 1918. <\/em>(Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2020), a zanimljiv je prilog i zbirka ratnih pjesama Irena Miholi\u0107 i Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin, Prvi svjetski rat u hrvatskim tradicijskim pjesmama <\/em>(Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2019).<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-23902","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23902"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23902\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23913,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23902\/revisions\/23913"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}