{"id":2389,"date":"2016-09-04T22:00:05","date_gmt":"2016-09-04T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2389"},"modified":"2016-09-04T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-04T22:00:05","slug":"zapocinju-sredisnje-manifestacije-u-sklopu-obiljezavanja-450-obljetnice-sigetske-bitke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2389","title":{"rendered":"Zapo\u010dinju sredi\u0161nje manifestacije u sklopu obilje\u017eavanja 450. obljetnice Sigetske bitke"},"content":{"rendered":"

<\/font>HAZU<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/h1>\n


<\/font><\/p>\n

ZAPO\u010cINJU SREDI\u0160NJE MANIFESTACIJE U SKLOPU OBILJE\u017dAVANJA 450. OBLJETNICE SIGETSKE BITKE<\/font><\/span><\/h1>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zagreb, 2. rujna 2016. \u2013 <\/span><\/b>U srijedu 7. rujna <\/b>navr\u0161it \u0107e se 450. obljetnica Sigetske bitke kojom je zavr\u0161ena jednomjese\u010dna opsada tvr\u0111ave Siget u Ma\u0111arskoj koju je od 100.000 osmanskih vojnika pod zapovjedni\u0161tvom sultana Sulejmana Veli\u010danstvenog<\/b> branilo 2500 vojnika, uglavnom Hrvata, pod vodstvom Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog<\/b>. <\/b> <\/span>Rije\u010d je o jednom od najzna\u010dajnijih doga\u0111aja u povijesti Hrvatske, Ma\u0111arske i Europe, budu\u0107i da je zaustavljanje mo\u0107ne osmanske vojske na putu prema Be\u010du bio prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju koji je promijenio tok povijesti za nekoliko sljede\u0107ih stolje\u0107a. Nikolu \u0160ubi\u0107a Zrinskog, hrvatskog bana od 1542. do 1556., njegova je juna\u010dka pogibija pretvorila u hrvatskog i ma\u0111arskog nacionalnog junaka koji simbolizira juna\u0161tvo, po\u017ertvovnost i domoljublje. <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

I u Hrvatskoj i u Ma\u0111arskoj 2016. progla\u0161ena je Godinom Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog, a tijekom rujna, listopada i studenog 2016. u obje zemlje odr\u017eat \u0107e se sredi\u0161nje manifestacije kojima \u0107e se obilje\u017eiti ovaj jubilej. Njihovo odr\u017eavanje koordinira Povjerenstvo za obilje\u017eavanje 450. obljetnice Sigetske bitke kojem je na \u010delu predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusi\u0107<\/b>, a sli\u010dno povjerenstvo djeluje i u Ma\u0111arskoj. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Na ru\u0161evinama Starog grada Zrina po kojem je obitelj Zrinski dobila ime i gdje se oko 1508. rodio Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinski u nedjelju 4. rujna bit \u0107e otkrivena spomen-plo\u010da njemu u \u010dast. U ponedjeljak 5. rujna otkrit \u0107e se poprsje Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog u \u0160enkovcu kraj \u010cakovca gdje se nalazi mauzolej obitelji Zrinski. Istog dana Hrvatska po\u0161ta i Ma\u0111arska po\u0161ta izdat \u0107e zajedni\u010dku po\u0161tansku marku posve\u0107enu Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom i 450. obljetnici Sigetske bitke. Sredi\u0161nje obilje\u017eavanje 450. obljetnice juna\u010dke obrane Sigeta odr\u017eat \u0107e se 7. rujna u Szigetvaru u nazo\u010dnosti ma\u0111arskog predsjednika Janosa Adera<\/b> i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107<\/b>. U Szigetvaru \u0107e se 9. rujna organizirati i Hrvatski dan u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavni\u0161tava u Ma\u0111arskoj te hrvatske zajednice iz Ma\u0111arske. S nizom prigodnih kulturnih programa na Hrvatskom danu sudjelovat \u0107e  <\/span>Me\u0111imurska \u017eupanija, gradovi \u010cakovec, Koprivnica i Slatina te Hrvati iz Ma\u0111arske, kao i drugi umjetnici iz Hrvatske. Istog dana u Pe\u010duhu \u0107e se odr\u017eati sastanak \u017eupana hrvatskih i ma\u0111arskih \u017eupanija povezanih s obitelji Zrinski na temu \u201eKulturni turizam, nematerijalna kulturna ba\u0161tina \u2013 brand Zrinskih\u201c s ciljem daljnjeg unapre\u0111enja suradnje na podru\u010dju razvoja kontinentalnog turizma i kulture. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U Dr\u017eavnoj operi u Budimpe\u0161ti 18. rujna HNK Osijek izvest \u0107e operu Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinjski <\/i>Ivana Zajca, a 16. rujna u Osijeku \u0107e se izvesti ma\u0111arski rock mjuzikl Zr\u00ednyi<\/i>. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U Muzeju Me\u0111imurja u \u010cakovcu 16. rujna \u0107e se otvoriti izlo\u017eba o Sigetskoj bitci na kojoj \u0107e po prvi put biti izlo\u017eeni kaciga i sablja Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog koji se \u010duvaju u Be\u010du. Zrinskom u \u010dast 19. rujna otkrit \u0107e se spomen-plo\u010da na Starom gradu Zrinskih u \u010cakovcu.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\n
Jedna od sredi\u0161njih to\u010daka obilje\u017eavanja 450. obljetnice Sigetske bitke bit \u0107e me\u0111unarodni znanstveni skup o Sigetskoj bitci i Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom koji pripremaju HAZU, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski studiji i Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te. Skup \u0107e se odr\u017eati 20. i 21. listopada u pala\u010di HAZU, a uz hrvatske povjesni\u010dare sudjelovat \u0107e i povjesni\u010dari iz Ma\u0111arske, Turske i Bosne i Hercegovine. Tom prigodom u pala\u010di HAZU \u0107e se 19. listopada odr\u017eati i sve\u010dana akademija kojom \u0107e se obilje\u017eiti 450. obljetnica Sigetske bitke i pogibije Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog. U znaku tog jubileja bit \u0107e i XIII. Me\u0111unarodni kroatisti\u010dki znanstveni skup u organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Ma\u0111arskoj 21. i 22. listopada u Pe\u010duhu, a za jesen se u Ozlju planira knji\u017eevnoznanstveni skup o Ozaljskom knji\u017eevnom krugu. Za 23. i 24. rujna me\u0111unarodni znanstveni skup u \u010cakovcu planira i Zrinska garda.<\/span><\/pre>\n<\/div>\n
\n
Dru\u017eba \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" 15. listopada u HNK u Zagrebu organizira dobrotvornu izvedbu opere Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinjski <\/i>u svrhu prikupljanja sredstava za <\/span><\/pre>\n<\/div>\n
\n
obnovu Starog grada Ozlja. U Zagrebu \u0107e se od 2. do 4. studenog odr\u017eati i me\u0111unarodni znanstveni skup Odjeci bitke kod Sigeta i mita o Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom u umjetnosti<\/i> u organizaciji Hrvatskog muzikolo\u0161kog dru\u0161tva, Hrvatskih studija i Hrvatskog instituta za povijest pod pokroviteljstvom Sveu\u010dilista u Zagrebu. U sklopu tog skupa odr\u017eat \u0107e se i koncert vokalnih, simfonijskih i klavirskih djela posve\u0107enih Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskog \u010diji autori su hrvatski, ma\u0111arski i austrijski skladatelji, u izvedbi studenata i profesora Muzi\u010dke akademije u Zagrebu te nekolicine gostiju. U Ma\u0111arskom institutu u Zagrebu 17. studenog odr\u017eat \u0107e se knji\u017eevna ve\u010der Hrvatska i ma\u0111arska Zrinijada<\/i>.<\/span><\/pre>\n<\/div>\n
\n
Matica hrvatska i Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika za jesen pripremaju nekoliko izdava\u010dkih projekata \u2013 knjigu hrvatskih epskih i lirskih knji\u017eevnih radova o Sigetskoj bitci  <\/span>pod naslovom Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinski u hrvatskom stihu<\/i>, reprint djela Petra Zrinskog Adrianskoga mora sirena<\/i> te objavu romana za mlade s temom Sigetske bitke. Autor \u0107e se izabrati putem natje\u010daja, a rezultat \u0107e se objaviti 15. rujna. Hrvatsko knji\u017eevno dru\u0161tvo Sv. Jeronima objavilo je pretisak knjige Franje \u010crnka  <\/span>Nikola Zrinski branitelj Sigeta grada<\/i>.<\/span><\/pre>\n<\/div>\n
\n
Sisa\u010dko-moslava\u010dka \u017eupanija organizirala je stru\u010dne skupove s temom Zrinski u hrvatskoj povijesti<\/i> i Zrinski u hrvatskoj knji\u017eevnosti<\/i> za nastavnike povijesti i hrvatskog jezika koji su odr\u017eani 1. i 2 . rujna u Hrvatskoj Kostajnici. Organizirat \u0107e se i dvije  <\/span>likovne  <\/span>kolonije  <\/span>na  <\/span>temu  <\/span>obitelji  <\/span>Zrinski  <\/span>i Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog u Zrinu i Gvozdanskom, izlo\u017ebe  <\/span>u Hrvatskoj Kostajnici i Glini o  <\/span>uspostavi  <\/span>i  <\/span>funkcioniranju Vojne   <\/span>krajine   <\/span>te   <\/span>ulozi   <\/span>Zrinskih   <\/span>u   <\/span>stvaranju   <\/span>obrambenog   <\/span>sustava   <\/span>protiv   <\/span>Osmanlija. U Sisku \u0107e se promovirati roman Bitka<\/i> Alena Samboleca, a u planu su i prigodna sportska doga\u0111anja.<\/span><\/pre>\n<\/div>\n
\n
Manifestacije kojima se obilje\u017eava 450. obljetnica Sigetske bitke odr\u017eane su i proteklih mjeseci. U svibnju je u Zagrebu odr\u017ean znanstveni skup Nikola Zrinski Sigetski i njegovo doba<\/i> u organizaciji ma\u0111arskog veleposlanstva i Ma\u0111arskog instituta u Zagrebu te u suorganizaciji Odsjeka za povijesne znanosti HAZU, Hrvatskog instituta za povijest i Instituta za povijest Ma\u0111arske akademije znanosti. <\/span><\/pre>\n<\/div>\n
\n
HNK Zagreb je na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu u srpnju izveo operu Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinjski<\/i> Ivana Zajca, a dijelove opere 29. travnja u Starom gradu Zrinskih u \u010cakovcu. <\/span><\/pre>\n<\/div>\n
\n
Glazbene manifestacije u sklopu obilje\u017eavanja ovog jubileja bile su i koncert ma\u0111arskog ansambla za povijesnu glazbu Seb\u00f6 u pala\u010du HAZU te koncert Pjevajmo domovini<\/i> u Starom gradu Zrinskih u Hrvatskoj Kostajnici, oba odr\u017eana u svibnju. Obljetnici Sigetske bitke i Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom bio je posve\u0107en i X. me\u0111unarodni vite\u0161ki turnir koji se po\u010detkom srpnja odr\u017eao u Svetom Ivanu Zelini. <\/span><\/pre>\n<\/div>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
Marijan Lipovac                                                              <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU                     <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
—<\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
U ZRINU OTKRIVENA SPOMEN-PLO\u010cA U \u010cAST NIKOLE \u0160UBI\u0106A ZRINSKOG<\/font><\/span><\/b><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n
  <\/font>Zagreb, 4. rujna 2016.<\/span><\/b> \u2013 Povodom 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog<\/b>, u nedjelju 4. rujna na utvrdi u Zrinu u kojoj je ovaj hrvatski nacionalni junak ro\u0111en 1508. odr\u017eana je sve\u010danost otkrivanja spomen-plo\u010de u njegovu \u010dast. Plo\u010du, rad akademskog kipara Ante Jurki\u0107a<\/b>, otkrili su ministar kulture Zlatko Hasanbegovi\u0107<\/b> i sisa\u010dko-moslava\u010dki \u017eupan Ivo \u017dini\u0107<\/b>, a nazo\u010dan je bio i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusi\u0107<\/b> koji je ujedno i predsjednik Povjerenstva za obilje\u017eavanje 450. obljetnice Sigetske bitke. U svom je govoru istaknuo da se radi o jednoj od najva\u017enijih obljetnica u hrvatskoj povijesti. \u201e<\/span>Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinski postao je va\u017ean simbol hrvatske nacije, identiteta, otpora, po\u017ertovanja i hrvatske te\u017enje za samostalno\u0161\u0107u. Va\u017eno je da svaka nacija ima u svom identitetu takav simbol i da ga njeguje. Taj je simbol bio va\u017ean i u Domovinskom ratu kada se Hrvatska obranila zahvaljuju\u0107i hrvatskim braniteljima koji su, kao i Zrinski, bili spremni \u017ertvovati vlastiti \u017eivot. Bez njih svi na\u0161i napori bili bi uzaludni\u201c, kazao je akademik Kusi\u0107. Istaknuo je i va\u017enost Zrina kao mjesta po kojem je obitelj \u0160ubi\u0107 dobila prezime Zrinski, nazvav\u0161i ga jednim od svetih mjesta hrvatske nacije, identiteta i kulture, kao \u0161to su to i hrvatski kraljevski gradovi Nin, Knin i Solin. Podsjetio je i na \u010dinjenicu da su \u0160ubi\u0107i jedno od najstarijih hrvatskih plemena s ishodi\u0161tem u Bribiru \u010diji pripadnik je je bio i Pavao \u0160ubi\u0107<\/b>, jedan od najmo\u0107nijih i najve\u0107ih banova u hrvatskoj povijesti. \u201eLoza \u0160ubi\u0107a povezuje hrvatski dr\u017eavnopravni identitet i kontinuitet sve do 12. stolje\u0107a. \u0160ubi\u0107i, a kasnije Zrinski, objedinili su hrvatske krajeve, od Bribira i Zrina do \u010cakovca, Ozlja, \u010cabra i Bakra. Radi se o obitelji koja zaslu\u017euje epitet kraljevske obitelji\u201c, poru\u010dio je akademik Kusi\u0107. Podsjetio je da se ove godine obilje\u017eava i 140. opere Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinjski<\/i> Ivana Zajca<\/b> koja je, kako je rekao, omogu\u0107ila da Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinski kao nacionalni simbol \u017eivi iz generacije u generaciju. Pohvalio je napore usmjerene za obnovu utrde u Zrinu i spomenuo da je mjesto Zrin te\u0161ko stradalo u Drugom svjetskom ratu. Na stradanje Zrina podsjetio je i ministar Hasanbegovi\u0107 istaknuv\u0161i da je Zrin lokalitet koji pamti va\u017ene ljude i doga\u0111aje, gnijezdo znamenitog hrvatskog velika\u0161kog roda i metafora hrvatske povijesti. \u201eVjerujem da je postavljanje ove spomen-plo\u010de va\u017ean korak u o\u017eivljavanju ovog mjesta i cijelog ovog kraja i da potaknuti na promi\u0161ljanje hrvatskih povijesnih korijena i na prepoznavanje iznimnosti na\u0161ih velikana. Nadam se da \u0107emo ovim podsje\u0107ajem na lik i djelo Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog nadahnuti velika i dobra djela koja \u0107e potv\u0111ivati nesalomljivu snagu duha hrvatskog naroda\u201c, rekao je Hasanbegovi\u0107. <\/span><\/font><\/font><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
\u017dupan Ivo \u017dini\u0107 podsjetio je i na juna\u010dku obranu obli\u017enje utvrde Gvozdanskog 1578. istaknuv\u0161i da su jednaku hrabrost iskazali i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu na podru\u010dju Pounja. Najavio je da \u0107e Sisa\u010dko-moslava\u010dka \u017eupanija pokrenuti projekt \u201eBa\u0161tina Zrinskih \u2013 Budu\u0107nost Banovine\u201c kojim bi se potaknuo razvoj tog demografski opusto\u0161enog kraja. U ime predsjednika Vlade Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a<\/b> nazo\u010dnima se obratila njegova izaslanica Jasna Matuli\u0107<\/b>, a o tijeku obnove utvrde Zrin govorila je ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Ple\u0161e<\/b>. <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/span><\/p>\n
  <\/font>Marijan Lipovac<\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
Izvor: http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/font><\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/font><\/span><\/p>\n
                      <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n
 <\/font><\/span><\/p>\n
  
<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2389","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":2389,"position":0},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":2389,"position":1},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":2389,"position":2},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":2389,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":2389,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":2389,"position":5},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2389","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2389"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2389\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2389"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2389"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2389"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}