{"id":23888,"date":"2020-12-02T21:55:39","date_gmt":"2020-12-02T21:55:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23888"},"modified":"2020-12-02T21:55:39","modified_gmt":"2020-12-02T21:55:39","slug":"anthony-blunt-umjetnost-i-arhitektura-u-francuskoj-1500-1700-prijevod-s-engleskoga-borivoj-popovcak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23888","title":{"rendered":"Anthony Blunt, “Umjetnost i arhitektura u Francuskoj 1500-1700” (Prijevod s engleskoga: Borivoj Popov\u010dak)"},"content":{"rendered":"\n

Prou\u010davanje francuske umjetnosti XVI. i XVII. stolje\u0107a mo\u017ee se podijeliti na dva razdoblja: prije pregleda Art and Architecture in France 1500-1700 i nakon toga. Naime, Anthony Blunt (Bournemouth, Hampshire, 1907. \u2013 London 1983.) u tom je pregledu likovnih umjetnosti i arhitekture pristupio s iskustvom duge anglosaske tradicije pregleda i sinteza odre\u0111enih razdoblja, a povrh svega s velikim poznavanjem toga doba. To se posebno o\u010dituje u njegovu duboku razumijevanju posebnosti njegovanja klasicizma u baroknom razdoblju te osjetljivih, a va\u017enih veza Rima i Francuske. Osim toga, neki od umjetnika koji su odredili razdoblje \u2013 a ponajprije Nicolas Poussin (jedan od mnogobrojnih francuskih umjetnika koji je do\u0161ao u Rim) \u2013 bili su poseban predmet prou\u010davanja Anthonyja Blunta i do danas su njegove studije toga umjetnika, ali i cijeloga razdoblja, najbolji uvid u njihove povijesno-umjetni\u010dke zna\u010dajke. Zbog istaknutih vrijednosti, Bluntov pregled umjetnosti XVI. i XVII. stolje\u0107a \u2013 prvi put objavljen 1953. godine (Harmondsworth: Penguin Books \/ Pelican History of Art) \u2013 ponovljen je u mnogo izdanja i do danas je najbolja povijesno-umjetni\u010dka literatura, ozbiljan uvod u prou\u010davanje francuske umjetnosti, i u kategoriji pregleda toga razdoblja jedna od najboljih i najpoznatijih knjiga. Osim u brojnim engleskim izdanjima, objavljena je i u francuskome (1983., 1999.) i u \u0161panjolskome (2007.) izdanju jer osim kronolo\u0161koga pregleda najva\u017enijih umjetnika i njihovih djela, Blunt pravilno otkriva presudnu ulogu naru\u010ditelj\u0101 i svih osoba koje su u pozadini odre\u0111ivale kulturnu politiku Francuske stvaranjem Akademija u Parizu i Rimu, ostvariv\u0161i tako poseban povijesni kontekst koji odre\u0111uje to umjetni\u010dko razdoblje. Stolje\u0107a koja Blunt opisuje ozna\u010dila su pro\u0161irenja, pregradnje i gradnje dvoraca u dolini Loire, dvorca Versailles, Serliov utjecaj i arhitekti Lescot, Philibert de l Orme, slike Primaticcia, Poussina, Claudea Lorraina, Eustachea Le Sueura, Simona Voueta, projekti Julesa Hardouin-Mansarta, skulpture Coysevoxa, slikarska i teoreti\u010darska djelatnost Charlesa Le Bruna i brojnih drugih umjetnika toga plodnog razdoblja. dr. sc. Sanja Cvetni\u0107, red. prof.<\/strong>

\u201eBluntova knjiga zaslu\u017euje svaku pohvalu. U njoj pratimo nastanak velikih pokreta i njihov razvoj; velika djela autor analizira inteligentno, a brojne i sadr\u017eajne napomene svjedo\u010de o odli\u010dnome poznavanju obuhva\u0107ena razdoblja, jo\u0161 uvijek tako slabo poznata.\u201c Jean Adh\u00e9mar, The Burlington Magazine<\/strong>

\u201eSlijediti autorovo stru\u010dno vodstvo kroz slo\u017eenu razgranatost umjetni\u010dkih tendencija toga razdoblja uvijek je poticajno, \u010desto i uzbudljivo iskustvo. Njegov jednostavan i lucidan stil te gotovo matemati\u010dki pristup materijalu orijentaciju \u010dini lakom gdjegod se zaustavimo.\u201c Rudolf Wittkower, The Listener<\/strong>

\u201eStalno iznova profesor Blunt dose\u017ee cilj \u0161to si ga je sam postavio, a on je uspostaviti to\u010dnija mjesta kontakta i definirati to\u010dne izvore odakle su francuski slikari, kipari i arhitekti crpili poticaje posjetiv\u0161i Italiju i druge zemlje.\u201c Times Literary Supplement<\/strong>

Anthony Blunt bio je ravnatelj Umjetni\u010dkoga instituta Courtauld Londonskoga sveu\u010dili\u0161ta od 1947. do 1974. i kustos kralji\u010dinih slika. Autor je monografija Philiberta de l Ormea, Fran\u00e7oisea Mansarta i Nicolasa Poussina te brojnih drugih publikacija.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: \u00a0http:\/\/www.leykam-international.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23889,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23888","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/umjetnost.jpg?fit=246%2C316&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":23888,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":23888,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":23888,"position":2},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":23888,"position":3},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":23888,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":23888,"position":5},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23888","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23888"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23888\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23890,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23888\/revisions\/23890"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23889"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23888"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23888"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23888"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}