Muzej Hercegovine u Mostaru \u0107e 2.12.2020. u Centru za kulturu, u 19:00 sati, otvoriti izlo\u017ebu UPRAVNI POLO\u017dAJ GRADA MOSTARA OD 1833. DO 1918. GODINE i promovirati knjigu Jasmina Brankovi\u0107a pod naslovom \u201eUpravni razvitak grada Mostara za vrijeme osmanske i austro-ugarske vlasti\u201c.<\/p>\n\n\n\n
U urbanoj, upravnoj i politi\u010dkoj historiji Mostara postoji nekoliko klju\u010dnih momenata. Prvi od njih je dolazak Osmanlija. Sve do tada, Mostar je egzistirao kao malo srednjovjekovno gradsko naselje, sa svim karakteristikama urbanih aglomeracija ovog tipa, izuzev rezidencijalnog.<\/p>\n\n\n\n
U narednom periodu, obzirom na svoj prirodni i strate\u0161ki polo\u017eaj, Mostar sve vi\u0161e dobija na zna\u010daju. Naro\u010dito intenzivan urbani i privredni razvitak grada zabilje\u017een je u XVI, a dijelom i u XVII stolje\u0107u. Svi formalni preduslovi za sticanje statusa kasabe ispunjeni su ve\u0107 po\u010detkom XVI stolje\u0107a. Polovinom narednog, Mostar je imao sve atribute \u0161ehera, od kada se kao takav pominje u onovremenim slu\u017ebenim i drugim izvorima. Rast na urbanom prate i promjene na upravnom, politi\u010dkom i demografskom planu.<\/p>\n\n\n\n
Kako je u to doba izgledala i funkcionirala komunalna uprava, iz dostupnih izvora nije mogu\u0107e u potpunosti utvrditi. Prema nekim podacima, gradska op\u0107ina (beledija) u Mostaru je osnovana prije 1664. godine, od kada datira i prvi spomen o postojanju mostarskog gradona\u010delnika (\u0161eher-\u0107ehaje).<\/p>\n\n\n\n
Gradska op\u0107ina, kao i sam gradona\u010delnik se finansirala izdvajanjem odgovaraju\u0107e sume iz taksita bosanskih valija. U Mostaru su, kao i u drugim ve\u0107im bosanskohercegova\u010dkim mjestima, postojali i drugi civilni i vojni funkcioneri i predstavnici vlasti: povjerenik za hara\u010d, tr\u017eni nadzornik, ba\u017edar, jani\u010darski serdar, gra\u0111evinski nadzornik, dizdar, itd. Tako\u0111er, postojale su i zasebne esnafske uprave, koje su bile indirektno uklju\u010dene u sistem komunalne vlasti.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detak uprave Ali-pa\u0161e Rizvanbegovi\u0107a 1833. godine otvorio je novo poglavlje u historiji Mostara, koji tada i zvani\u010dno postaje administrativno, politi\u010dko, kulturno i ekonomsko sredi\u0161te Hercegovine. Ovo se zna\u010dajno odrazilo na cjelokupni dalji razvitak grada. Iz ovog perioda nema pouzdanih podataka o djelovanju komunalne uprave, izuzev o njenim pojedinim nositeljima.<\/p>\n\n\n\n
U periodu do austrougarske okupacije, za grad Mostar su u upravnom pogledu bitne promjene koje su nastupile nakon progla\u0161enja Uredbe o uspostavi vilajeta iz 1865. i Vilajetskog beledijskog zakona iz 1877. godine.<\/p>\n\n\n\n
U sklopu promjena upravne i teritorijalne organizacije, koje su u Bosanskom vilajetu provedene nakon dono\u0161enja Uredbe iz 1865. godine, zna\u010dajno je reformirana i komunalna uprava. U sjedi\u0161tu svih liva i kaza se od 1866. godine formiraju gradske op\u0107ine (beledije) sa posebnim ovla\u0161tenjima komunalnog karaktera.<\/p>\n\n\n\n
Beledijom rukovodi na\u010delnik (reis) i op\u0107inska uprava, koje biraju gra\u0111ani. Op\u0107inska uprava ima prate\u0107u administraciju i komunalne referate, a finansira se iz komunalnih prihoda. Pla\u0107u za svoj rad primaju gradona\u010delnik, blagajnik i pisar, dok ostali \u010dlanovi gradske uprave svoju funkciju obavljaju po\u010dasno. Upravnu organizaciju op\u0107ine upotpunjavaju muktari gradskih mahala, koje bira stanovni\u0161tvo. Ostvarivanje aktivnog i pasivnog bira\u010dkog prava bilo je limitirano imovinskim cenzusom.<\/p>\n\n\n\n
Mostar je od polovine XIX stolje\u0107a do okupacije 1878. godine postao sjedi\u0161te austrijskog, ruskog, francuskog, engleskog i italijanskog diplomatskog predstavni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Okupacione trupe pod komandom generala Stevana Jovanovi\u0107a su, nakon burnih doga\u0111aja u gradu, prakti\u010dno bez ispaljenog metka u\u0161le u Mostar 5. augusta 1878. godine.<\/p>\n\n\n\n
Dvojna monarhija je nakon zaposjedanja Bosne i Hercegovine u su\u0161tini zadr\u017eala zate\u010denu administrativno-teritorijalnu organizaciju, kao i sistem lokalne samouprave, ali uz bitno smanjenje njenih ovla\u0161tenja.<\/p>\n\n\n\n
Za odre\u0111enje upravnog polo\u017eaja grada Mostara u periodu austrougarske uprave zna\u010dajni su slijede\u0107i akti: Privremeni pravilnik za ure\u0111enje i djelokrug zastupstva Gradske op\u0107ine u Mostaru od 10.06.1879., Op\u0107inski \u0161tatut sa izbornim redom za grad Mostar od19.12.1890., te Op\u0107inski red sa izbornim redom za grad Mostar od 16.02.1907. godine.<\/p>\n\n\n\n
U odnosu na ostale bosanskohercegova\u010dke op\u0107ine sa normalnim, jedino su Mostar i Sarajevo do kraja austrougarske vlasti imali posebne op\u0107inske statute. Samoupravna prava i djelokrug mostarske Op\u0107ine su, ba\u0161 kao i u slu\u010daju sarajevske, bili umnogome ograni\u010deni propisivanjem \u0161irokih kontrolnih ovla\u0161tenja Zemaljske vlade, odnosno nadle\u017ene politi\u010dke oblasti nad njihovim radom. Ipak su mostarski op\u0107inari, a posebno njegovi veoma inventivni gradona\u010delnici, postigli zna\u010dajne rezultate na planu urbanizacije grada i modernizacije njegovih funkcija.<\/p>\n\n\n\n