{"id":2383,"date":"2016-09-01T22:00:05","date_gmt":"2016-09-01T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2383"},"modified":"2020-12-21T17:08:40","modified_gmt":"2020-12-21T17:08:40","slug":"preminuo-povjesnicar-i-diplomat-mario-mikolic-1937-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2383","title":{"rendered":"Preminuo povjesni\u010dar i diplomat Mario Mikoli\u0107 (1937-2016)"},"content":{"rendered":"


\n<\/font><\/p>\n

Istarsko povijesno dru\u0161tvo<\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Preminuo dr. sc. Mario Mikoli\u0107 (1937. \u2013 2016.)<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Dr sc. Mario Mikoli\u0107, povjesni\u010dar i diplomat, opunomo\u0107eni ministar i veleposlanik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, umro je u nedjelju, 28. kolovoza 2016., u Puli u 80. godini \u017eivota.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Ro\u0111en je 24. o\u017eujka 1937. u Karojbi. \u010cetverogodi\u0161nje osnovno obrazovanje zavr\u0161ava u rodnome mjestu, osmogodi\u0161nju Klasi\u010dnu gimnaziju s velikom maturom u Biskupskom sjemeni\u0161tu u Pazinu, a stjecajem okolnosti potom i Gimnaziju \u201eOtokar Ker\u0161ovani\u201c u Pazinu. Diplomirao je u velja\u010di 1974., na Odsjeku op\u0107e i nacionalne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1996. i doktorirao s temom \u201cIstra u politici susjednih zemalja i velikih sila nakon kapitulacije Italije\u201d.<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Godine 1965. postao je kustos u Muzeju narodne revolucije Istre (danas Povijesnom i pomorskom muzeju Istre) u Puli, a zatim prelazi u Op\u0107inski komitet Saveza komunista Hrvatske kao samostalni politi\u010dki radnik. Istovremeno obna\u0161a dru\u0161tvene funkcije: bio je vije\u0107nik Skup\u0161tine op\u0107ine Pula (izabran u Mjesnoj zajednici \u201cMirna\u201d), predsjednik Kulturno-prosvjetne zajednice op\u0107ine Pula, predsjednik KUD-a \u201cMatko Braj\u0161a Ra\u0161an\u201d i \u010dlan Predsjedni\u0161tva Republi\u010dke samointeresne zajednice u oblasti kulture, predsjednik Povijesnog dru\u0161tva Istre i dr.<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

S mjesta samostalnog politi\u010dkog radnika upu\u0107en je u Savezni sekretarijat za vanjske poslove u Beogradu. Poslije \u0161estomjese\u010dnih priprema imenovan je prvim tajnikom veleposlanstva Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije u Mogadishu u Somaliji (1977.-1981.). Od tada pa do raspada Jugoslavije, \u017eivio je i radio u Beogradu. U me\u0111uvremenu je bio savjetnik veleposlanstva SFRJ u Londonu. Po povratku, unaprije\u0111en je u zvanje opunomo\u0107enog ministra (stupanj ni\u017ee od veleposlanika) i postavljen za \u0161efa diplomatskog protokola Ministarstva vanjskih poslova. Nakon raspada Jugoslavije na poziv dr. Franje Tu\u0111mana, u velja\u010di 1991. prelazi iz Beograda u Zagreb, u Ured predsjednika Republike Hrvatske, gdje je postavljen za \u0161efa Protokola predsjednika RH, zadr\u017eav\u0161i zvanje opunomo\u0107enog ministra. Po nalogu predsjednika Tu\u0111mana, utemeljio je Dr\u017eavni protokol RH i istodobno je imenovan njegovim prvim ravnateljem. Posebnim ukazom predsjednik Tu\u0111man dodijelio mu je zvanje veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova. Za to je vrijeme pratio predsjednika Tu\u0111mana na brojnim dr\u017eavni\u010dkim putovanjima u zemlji i u inozemstvu (u \u017denevu, New York, Washington, London, Bonn, Pariz, Santiago de Chile, Buenos Aires, Peking i dr.). Osmislio je sve diplomatske dokumente za dr\u017eavne potrebe  <\/span>te dr\u017eavni ceremonijal \u2013 obrednik za razne prigode. Nakon \u0161to je utemeljena Diplomatska akademija (1994. kao Diplomatska \u0161kola) bio je na njoj redoviti predava\u010d. Napisao je dvije knjige (ud\u017ebenika) o dr\u017eavnom protokolu (\u201cDiplomatski protokol: praksa u Republici Hrvatskoj i neke prakti\u010dne upute\u201d, Zagreb 1995. i \u201cDiplomatski i poslovni protokol\u201d, Zagreb 2002.). Bile su to prve knjige te vrste javno objavljene na prostorima nekada\u0161nje SFRJ, odnosno u novoprogla\u0161enim samostalnim dr\u017eavama. Iz Ureda predsjednika RH Mikoli\u0107 biva imenovan opunomo\u0107enim veleposlanikom RH u Kopenhagenu (tijekom cijelog mandata, 1996.-2000., slu\u017eba se odnosila i na Island, a dvije godine i na Kraljevinu Norve\u0161ku). Po povratku iz Danske postavljen je za \u0161efa diplomatskog protokola Ministarstva vanjskih poslova, a potom je imenovan opunomo\u0107enim veleposlanikom u Kijevu (2002.-2006.). U zvanju veleposlanika umirovljen je 2006. Za svoj je diplomatski rad primio niz odlikovanja.<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Uz rad na diplomatskim poslovima, Mikoli\u0107 se usporedno bavio i znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim radom o novijoj povijesti Istre. Osim knjige \u201cIstra 1941.-1947. \u2013 godine velikih preokreta\u201d, Zagreb 2003., temeljene na doktorskoj disertaciji, objavio je niz znanstvenih rasprava i stru\u010dnih \u010dlanaka u raznim \u010dasopisima, zbornicima i novinama u Hrvatskoj. Objavio je i ve\u0107i broj tekstova, feljtona i analiza u pulskom dnevniku \u201cGlasu Istre\u201d, posebice na temu vanjske politike kao i novije povijesne problematike.<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/ipd-ssi.hr\/<\/a><\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-2383","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":2383,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":2383,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":2383,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":2383,"position":3},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":2383,"position":4},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":2383,"position":5},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2383"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24191,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2383\/revisions\/24191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}