{"id":2383,"date":"2016-09-01T22:00:05","date_gmt":"2016-09-01T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2383"},"modified":"2020-12-21T17:08:40","modified_gmt":"2020-12-21T17:08:40","slug":"preminuo-povjesnicar-i-diplomat-mario-mikolic-1937-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2383","title":{"rendered":"Preminuo povjesni\u010dar i diplomat Mario Mikoli\u0107 (1937-2016)"},"content":{"rendered":"<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">Istarsko povijesno dru\u0161tvo<\/font><\/b><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">Preminuo dr. sc. Mario Mikoli\u0107 (1937. \u2013 2016.)<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">Dr sc. Mario Mikoli\u0107, povjesni\u010dar i diplomat, opunomo\u0107eni ministar i veleposlanik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, umro je u nedjelju, 28. kolovoza 2016., u Puli u 80. godini \u017eivota.<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: FR;\" lang=\"FR\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">Ro\u0111en je 24. o\u017eujka 1937. u Karojbi. \u010cetverogodi\u0161nje osnovno obrazovanje zavr\u0161ava u rodnome mjestu, osmogodi\u0161nju Klasi\u010dnu gimnaziju s velikom maturom u Biskupskom sjemeni\u0161tu u Pazinu, a stjecajem okolnosti potom i Gimnaziju \u201eOtokar Ker\u0161ovani\u201c u Pazinu. Diplomirao je u velja\u010di 1974., na Odsjeku op\u0107e i nacionalne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1996. i doktorirao s temom \u201cIstra u politici susjednih zemalja i velikih sila nakon kapitulacije Italije\u201d.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: FR;\" lang=\"FR\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: FR;\" lang=\"FR\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">Godine 1965. postao je kustos u Muzeju narodne revolucije Istre (danas Povijesnom i pomorskom muzeju Istre) u Puli, a zatim prelazi u Op\u0107inski komitet Saveza komunista Hrvatske kao samostalni politi\u010dki radnik. Istovremeno obna\u0161a dru\u0161tvene funkcije: bio je vije\u0107nik Skup\u0161tine op\u0107ine Pula (izabran u Mjesnoj zajednici \u201cMirna\u201d), predsjednik Kulturno-prosvjetne zajednice op\u0107ine Pula, predsjednik KUD-a \u201cMatko Braj\u0161a Ra\u0161an\u201d i \u010dlan Predsjedni\u0161tva Republi\u010dke samointeresne zajednice u oblasti kulture, predsjednik Povijesnog dru\u0161tva Istre i dr.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: FR;\" lang=\"FR\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: FR;\" lang=\"FR\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">S mjesta samostalnog politi\u010dkog radnika upu\u0107en je u Savezni sekretarijat za vanjske poslove u Beogradu. Poslije \u0161estomjese\u010dnih priprema imenovan je prvim tajnikom veleposlanstva Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije u Mogadishu u Somaliji (1977.-1981.). Od tada pa do raspada Jugoslavije, \u017eivio je i radio u Beogradu. U me\u0111uvremenu je bio savjetnik veleposlanstva SFRJ u Londonu. Po povratku, unaprije\u0111en je u zvanje opunomo\u0107enog ministra (stupanj ni\u017ee od veleposlanika) i postavljen za \u0161efa diplomatskog protokola Ministarstva vanjskih poslova. Nakon raspada Jugoslavije na poziv dr. Franje Tu\u0111mana, u velja\u010di 1991. prelazi iz Beograda u Zagreb, u Ured predsjednika Republike Hrvatske, gdje je postavljen za \u0161efa Protokola predsjednika RH, zadr\u017eav\u0161i zvanje opunomo\u0107enog ministra. Po nalogu predsjednika Tu\u0111mana, utemeljio je Dr\u017eavni protokol RH i istodobno je imenovan njegovim prvim ravnateljem. Posebnim ukazom predsjednik Tu\u0111man dodijelio mu je zvanje veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova. Za to je vrijeme pratio predsjednika Tu\u0111mana na brojnim dr\u017eavni\u010dkim putovanjima u zemlji i u inozemstvu (u \u017denevu, New York, Washington, London, Bonn, Pariz, Santiago de Chile, Buenos Aires, Peking i dr.). Osmislio je sve diplomatske dokumente za dr\u017eavne potrebe<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>te dr\u017eavni ceremonijal \u2013 obrednik za razne prigode. Nakon \u0161to je utemeljena Diplomatska akademija (1994. kao Diplomatska \u0161kola) bio je na njoj redoviti predava\u010d. Napisao je dvije knjige (ud\u017ebenika) o dr\u017eavnom protokolu (\u201cDiplomatski protokol: praksa u Republici Hrvatskoj i neke prakti\u010dne upute\u201d, Zagreb 1995. i \u201cDiplomatski i poslovni protokol\u201d, Zagreb 2002.). Bile su to prve knjige te vrste javno objavljene na prostorima nekada\u0161nje SFRJ, odnosno u novoprogla\u0161enim samostalnim dr\u017eavama. Iz Ureda predsjednika RH Mikoli\u0107 biva imenovan opunomo\u0107enim veleposlanikom RH u Kopenhagenu (tijekom cijelog mandata, 1996.-2000., slu\u017eba se odnosila i na Island, a dvije godine i na Kraljevinu Norve\u0161ku). Po povratku iz Danske postavljen je za \u0161efa diplomatskog protokola Ministarstva vanjskih poslova, a potom je imenovan opunomo\u0107enim veleposlanikom u Kijevu (2002.-2006.). U zvanju veleposlanika umirovljen je 2006. Za svoj je diplomatski rad primio niz odlikovanja.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: FR;\" lang=\"FR\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: FR;\" lang=\"FR\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">Uz rad na diplomatskim poslovima, Mikoli\u0107 se usporedno bavio i znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim radom o novijoj povijesti Istre. Osim knjige \u201cIstra 1941.-1947. \u2013 godine velikih preokreta\u201d, Zagreb 2003., temeljene na doktorskoj disertaciji, objavio je niz znanstvenih rasprava i stru\u010dnih \u010dlanaka u raznim \u010dasopisima, zbornicima i novinama u Hrvatskoj. Objavio je i ve\u0107i broj tekstova, feljtona i analiza u pulskom dnevniku \u201cGlasu Istre\u201d, posebice na temu vanjske politike kao i novije povijesne problematike.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><span style=\"mso-ansi-language: FR;\" lang=\"FR\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\">Izvor: <a href=\"http:\/\/ipd-ssi.hr\/\">http:\/\/ipd-ssi.hr\/<\/a><\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\" align=\"justify\"><font size=\"3\" face=\"Calibri\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font size=\"3\"><br \/>\n<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-2383","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":2383,"position":0},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2383,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2383,"position":2},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2383,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":2383,"position":4},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2383,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2383"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24191,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2383\/revisions\/24191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}