{"id":23817,"date":"2020-11-27T20:19:21","date_gmt":"2020-11-27T20:19:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23817"},"modified":"2020-11-27T20:19:21","modified_gmt":"2020-11-27T20:19:21","slug":"franz-g-wegeler-i-ferdinand-ries-ludwig-van-beethoven","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23817","title":{"rendered":"Franz G. Wegeler i Ferdinand Ries, \u201eLudwig van Beethoven\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Franz Wegeler i Ferdinand Ries u svojim biografskim bilje\u0161kama o Ludwigu van Beethovenu, po prvi put prevedenima na hrvatski jezik, stvaraju prijateljsku, iskrenu i nadasve ljudsku sliku o glazbenom geniju, u na\u0161e vrijeme \u010desto zasjenjenom raznim mitovima koji su se o njemu stvarali i ustalili tijekom stolje\u0107a. Beethovenovi suvremenici i prijatelji Wegeler i Ries pi\u0161u gotovo razgovornim jezikom, pristupa\u010dnim i suvremenom \u010ditatelju, redaju\u0107i zapise o op\u0107im biografskim \u010dinjenicama, ali i brojne zanimljivosti o skladateljevoj osobnosti, te \u010desto \u0161aljive i zabavne anegdote iz njegova \u017eivota. Rastvaraju\u0107i mit o slavnome glazbeniku, prikazuju svojeg prijatelja optere\u0107enog svakodnevnim \u017eivotnim problemima, ljubavnim i financijskim; rastrgnutog izme\u0111u o\u010dekivanja temeljenih na svjetskoj slavi i zdravstvenih problema; pokretanog iskrenim \u017eeljama i nadama, te ponajprije te\u017enjom za iznimnim umjetni\u010dkim stvaranjem.<\/p>\n\n\n\n<p>Autori su bilje\u0161kama pridodali i neka pisma koja im je Beethoven pisao, ali i pone\u0161to iz njegove korespondencije s drugim zna\u010dajnim prijateljima, poznanicima, naru\u010diteljima glazbenih djela. U pismima se razotkrivaju Beethovenov pristup kulturi i dru\u0161tvu koji su ga okru\u017eivali, strahovi i poti\u0161tenost s kojima se u starosti sve vi\u0161e borio, povremena zajedljivost i rastresenost, ali zasigurno su najupe\u010datljivija njegova nastojanja da odr\u017ei draga mu prijateljstva, da bude i ostane voljen.<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod Sanje Lovren\u010di\u0107 u duhu je njema\u010dkog originala, i\u0161\u010ditanog pa\u017eljivo i temeljito uzimaju\u0107i u obzir razna dodana poja\u0161njenja urednika, ali i sam nekad \u017eivu\u0107i jezik Wegelerove i Riesove svakodnevnice i kulture.<\/p>\n\n\n\n<p>Predgovor u knjizi napisao je Veljko Glodi\u0107, profesor klavira na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu. Pri kraju knjige nalazi se kazalo pojmova i imena osoba koje se spominju u biografiji, koje mo\u017ee pomo\u0107i boljem razumijevanju Beethovenovih obiteljskih, prijateljskih, ljubavnih i poslovnih odnosa, kao i rasvjetljavanju orbite kojom se tijekom \u017eivota kretao.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Mala zvona<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 170<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: studeni 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.mala-zvona.hr\/ludvig-van-beeethoven\">https:\/\/www.mala-zvona.hr\/ludvig-van-beeethoven<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23818,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23817","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Beethoven.jpg?fit=797%2C1211&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54367,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54367","url_meta":{"origin":23817,"position":0},"title":"O usponima i padovima vladara na OLJK-u u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tko je bio ljubljen, tko brisan, a \u010diji spomenik ru\u0161en samo su neka pitanja za ljetno dru\u017eenje u Muzeju Slavonije. Nestat mogu vladari i dr\u017eave, ali ostat \u0107e uspomena jo\u0161 je jedno dru\u017eenje uz razgovor koje organizira Muzej Slavonije. Odr\u017eat \u0107e se 2. srpnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54639,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54639","url_meta":{"origin":23817,"position":1},"title":"Tematski broj \u010dasopisa &#8220;Studia lexicographica&#8221; (38\/20) posve\u0107en povijesti medicine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tematski broj \u010dasopisa Studia lexicographica primarno je zami\u0161ljen kao platforma za prezentaciju radova izlaganih na jubilarnim X. danima Andrije \u0160tampara u Slavonskom Brodu. Raznolikost metodolo\u0161kih pristupa, tema i izvora koji su na\u0161li mjesto u ovom svesku svjedo\u010di o tome da povijest medicine ne smije biti zatvorena u uske cehovske okvire.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Studia-lexicographica-38.webp?fit=820%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Studia-lexicographica-38.webp?fit=820%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Studia-lexicographica-38.webp?fit=820%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Studia-lexicographica-38.webp?fit=820%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":23817,"position":2},"title":"Tribina &#8220;Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":23817,"position":3},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a &#8220;Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":23817,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":23817,"position":5},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23817"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23817\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23819,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23817\/revisions\/23819"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}