{"id":23803,"date":"2020-11-26T23:56:00","date_gmt":"2020-11-26T23:56:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23803"},"modified":"2021-03-29T21:00:36","modified_gmt":"2021-03-29T21:00:36","slug":"damir-pilic-tito-ocima-krleze-revolucija-i-zebnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23803","title":{"rendered":"Damir Pili\u0107, \u201cTito o\u010dima Krle\u017ee. Revolucija i zebnja\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Ova je knjiga korisna raznovrsnim kategorijama \u010ditatelja. Neupu\u0107enima u \u017eivote Tita i Krle\u017ee ona \u0107e biti informativan, ud\u017ebeni\u010dki uvod u dramati\u010dne dane dviju presudnih osobnosti hrvatsko-jugoslavenskoga dvadesetog stolje\u0107a. Ona je i dragocjen eklekti\u010dki sa\u017eetak nepregledne literature o vojskovo\u0111i i piscu koji su oblikovali jugoslavensku dr\u017eavu i dru\u0161tvo poslije Drugoga svjetskog rata, ako ve\u0107 ne i cijelu jednu novu civilizaciju i kulturu.<\/p>\n\n\n\n<p>Autorska vjerodostojnost splitskoga novinara, publicista i pisca Damira Pili\u0107a jamstvo je da je njegova studija \u201cTito o\u010dima Krle\u017ee\u201d akribi\u010dan kroki jedne od najva\u017enijih tema suvremene povijesti Hrvatske i Jugoslavije. Ali Pili\u0107eva je knjiga i mnogo vi\u0161e od toga. \u010citatelji zainteresirani za povijest dvadesetog stolje\u0107a, ali i oni koje mu\u010de bolni moralni problemi tog krvavog vremena, u njoj \u0107e prona\u0107i anga\u017eiranu raspravu o odnosu Mo\u0107i i Slobode. Jer ona je svojevrstan intimni obra\u010dun s demonima cijele jedne generacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Damir Pili\u0107, pripadnik \u201csvih nas iz \u0161ezdeset i neke\u201d, poduhvatio se najte\u017eega: preispitati petpara\u010dke stereotipe dana\u0161njice i vratiti dostojanstvo prezrenim predvodnicima zajednice \u010diji su se ideali utopili u vlastitoj krvi.<\/p>\n\n\n\n<p>Ispituju\u0107i uvjerljivost vlastitih zaklju\u010daka kroz pomno po\u0161tovanje biografskih \u010dinjenica, Pili\u0107 ovom knjigom nudi ni manje ni vi\u0161e nego novo, po\u0161tenije \u010ditanje dvojice velikih ljudi ove male nacije. Utoliko se Pili\u0107evo djelo mo\u017ee okarakterizirati parafrazom naslova \u201cDeset krvavih godina\u201d, znamenite zbirke Krle\u017einih eseja \u010diju \u0107emo stogodi\u0161njicu za \u010detiri godine obilje\u017eiti: Pili\u0107eva je knjiga \u201creset krvavih godina\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/tito-ocima-krleze-mu\/\">https:\/\/www.vbz.hr\/book\/tito-ocima-krleze-mu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/nevjerojatno-je-da-krlezu-preziru-nacionalisti-nema-hrvatskijeg-pisca-od-njega-1450180\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/nevjerojatno-je-da-krlezu-preziru-nacionalisti-nema-hrvatskijeg-pisca-od-njega-1450180<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/lupiga.com\/intervjui\/intervju-damir-pilic-zbog-krleze-smo-zivjeli-u-najliberalnijem-od-svih-komunistickih-svjetova\">https:\/\/lupiga.com\/intervjui\/intervju-damir-pilic-zbog-krleze-smo-zivjeli-u-najliberalnijem-od-svih-komunistickih-svjetova<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/458676\/11\/Od-Djide-i-Dide-Krlezu-je-sacuvao-Tito\">https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/458676\/11\/Od-Djide-i-Dide-Krlezu-je-sacuvao-Tito<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.glasistre.hr\/knjizevnost\/nerazdvojni-krleza-je-bio-titov-mezimac-kao-sto-je-i-tito-bio-njegov-kaze-pisac-i-novinar-damir-pilic-686512\">https:\/\/www.glasistre.hr\/knjizevnost\/nerazdvojni-krleza-je-bio-titov-mezimac-kao-sto-je-i-tito-bio-njegov-kaze-pisac-i-novinar-damir-pilic-686512<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/recenzija-nove-vazne-knjige-o-titu-i-krlezi\/\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/recenzija-nove-vazne-knjige-o-titu-i-krlezi\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-koja-krlezu-vraca-titu-i-partiji\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-koja-krlezu-vraca-titu-i-partiji<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/kolumna\/zlatko-pakovic\/rekvijem-za-juzne-slovene\/\">https:\/\/www.danas.rs\/kolumna\/zlatko-pakovic\/rekvijem-za-juzne-slovene\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/kritika-hdp.hr\/hr\/kritika-publicistika\/citajte-krlezu\">https:\/\/kritika-hdp.hr\/hr\/kritika-publicistika\/citajte-krlezu<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/459905\/11\/Povijest-posuta-trnjem\">https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/459905\/11\/Povijest-posuta-trnjem<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23804,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-23803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/tito-ocima-krleze.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":23803,"position":0},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":23803,"position":1},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":23803,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":23803,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":23803,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":23803,"position":5},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23803"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25600,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23803\/revisions\/25600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}