{"id":23803,"date":"2020-11-26T23:56:00","date_gmt":"2020-11-26T23:56:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23803"},"modified":"2021-03-29T21:00:36","modified_gmt":"2021-03-29T21:00:36","slug":"damir-pilic-tito-ocima-krleze-revolucija-i-zebnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23803","title":{"rendered":"Damir Pili\u0107, \u201cTito o\u010dima Krle\u017ee. Revolucija i zebnja\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova je knjiga korisna raznovrsnim kategorijama \u010ditatelja. Neupu\u0107enima u \u017eivote Tita i Krle\u017ee ona \u0107e biti informativan, ud\u017ebeni\u010dki uvod u dramati\u010dne dane dviju presudnih osobnosti hrvatsko-jugoslavenskoga dvadesetog stolje\u0107a. Ona je i dragocjen eklekti\u010dki sa\u017eetak nepregledne literature o vojskovo\u0111i i piscu koji su oblikovali jugoslavensku dr\u017eavu i dru\u0161tvo poslije Drugoga svjetskog rata, ako ve\u0107 ne i cijelu jednu novu civilizaciju i kulturu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autorska vjerodostojnost splitskoga novinara, publicista i pisca Damira Pili\u0107a jamstvo je da je njegova studija \u201cTito o\u010dima Krle\u017ee\u201d akribi\u010dan kroki jedne od najva\u017enijih tema suvremene povijesti Hrvatske i Jugoslavije. Ali Pili\u0107eva je knjiga i mnogo vi\u0161e od toga. \u010citatelji zainteresirani za povijest dvadesetog stolje\u0107a, ali i oni koje mu\u010de bolni moralni problemi tog krvavog vremena, u njoj \u0107e prona\u0107i anga\u017eiranu raspravu o odnosu Mo\u0107i i Slobode. Jer ona je svojevrstan intimni obra\u010dun s demonima cijele jedne generacije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Damir Pili\u0107, pripadnik \u201csvih nas iz \u0161ezdeset i neke\u201d, poduhvatio se najte\u017eega: preispitati petpara\u010dke stereotipe dana\u0161njice i vratiti dostojanstvo prezrenim predvodnicima zajednice \u010diji su se ideali utopili u vlastitoj krvi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ispituju\u0107i uvjerljivost vlastitih zaklju\u010daka kroz pomno po\u0161tovanje biografskih \u010dinjenica, Pili\u0107 ovom knjigom nudi ni manje ni vi\u0161e nego novo, po\u0161tenije \u010ditanje dvojice velikih ljudi ove male nacije. Utoliko se Pili\u0107evo djelo mo\u017ee okarakterizirati parafrazom naslova \u201cDeset krvavih godina\u201d, znamenite zbirke Krle\u017einih eseja \u010diju \u0107emo stogodi\u0161njicu za \u010detiri godine obilje\u017eiti: Pili\u0107eva je knjiga \u201creset krvavih godina\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/tito-ocima-krleze-mu\/\">https:\/\/www.vbz.hr\/book\/tito-ocima-krleze-mu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/nevjerojatno-je-da-krlezu-preziru-nacionalisti-nema-hrvatskijeg-pisca-od-njega-1450180\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/nevjerojatno-je-da-krlezu-preziru-nacionalisti-nema-hrvatskijeg-pisca-od-njega-1450180<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/lupiga.com\/intervjui\/intervju-damir-pilic-zbog-krleze-smo-zivjeli-u-najliberalnijem-od-svih-komunistickih-svjetova\">https:\/\/lupiga.com\/intervjui\/intervju-damir-pilic-zbog-krleze-smo-zivjeli-u-najliberalnijem-od-svih-komunistickih-svjetova<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/458676\/11\/Od-Djide-i-Dide-Krlezu-je-sacuvao-Tito\">https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/458676\/11\/Od-Djide-i-Dide-Krlezu-je-sacuvao-Tito<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.glasistre.hr\/knjizevnost\/nerazdvojni-krleza-je-bio-titov-mezimac-kao-sto-je-i-tito-bio-njegov-kaze-pisac-i-novinar-damir-pilic-686512\">https:\/\/www.glasistre.hr\/knjizevnost\/nerazdvojni-krleza-je-bio-titov-mezimac-kao-sto-je-i-tito-bio-njegov-kaze-pisac-i-novinar-damir-pilic-686512<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/recenzija-nove-vazne-knjige-o-titu-i-krlezi\/\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/recenzija-nove-vazne-knjige-o-titu-i-krlezi\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-koja-krlezu-vraca-titu-i-partiji\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-koja-krlezu-vraca-titu-i-partiji<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/kolumna\/zlatko-pakovic\/rekvijem-za-juzne-slovene\/\">https:\/\/www.danas.rs\/kolumna\/zlatko-pakovic\/rekvijem-za-juzne-slovene\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/kritika-hdp.hr\/hr\/kritika-publicistika\/citajte-krlezu\">https:\/\/kritika-hdp.hr\/hr\/kritika-publicistika\/citajte-krlezu<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/459905\/11\/Povijest-posuta-trnjem\">https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/459905\/11\/Povijest-posuta-trnjem<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23804,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-23803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/tito-ocima-krleze.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":23803,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":23803,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":23803,"position":2},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55080,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55080","url_meta":{"origin":23803,"position":3},"title":"Stig Dagerman, &#8220;Njema\u010dka jesen&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"U jesen 1946. godine, dok se Europa jo\u0161 uvijek oporavljala od ratnih trauma, mladi \u0161vedski novinar i pisac Stig Dagerman odlazi u Njema\u010dku kako bi izvje\u0161\u0107ivao o stanju u pora\u017eenom Reichu. Ono \u0161to je zabilje\u017eio nije bila klasi\u010dna reporta\u017ea o politici i odnosu elita prema nacizmu, ve\u0107 Njema\u010dka jesen \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55422,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55422","url_meta":{"origin":23803,"position":4},"title":"Predstavljanje zbornika &#8220;Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Op\u0107ina Lastovo i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku pozivaju na predstavljanje knjige \"Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova\" u petak, 25. rujna 2026. u 20 sati ispred crkve sv. Kuzme i Damjana. Knjigu \u0107e predstaviti Lovro Kun\u010devi\u0107 i Vedran Stojanovi\u0107. Tamo gdje po\u010dinje more. Ogledi o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":23803,"position":5},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23803"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25600,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23803\/revisions\/25600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}