{"id":23782,"date":"2020-11-25T21:38:02","date_gmt":"2020-11-25T21:38:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23782"},"modified":"2020-11-25T21:38:38","modified_gmt":"2020-11-25T21:38:38","slug":"mitja-velikonja-politicki-grafiti-primeri-iz-postsocijalistickih-drzava-balkana-i-centralne-evrope-prevela-s-engleskog-slobodanka-glisic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23782","title":{"rendered":"Mitja Velikonja, \u201cPoliti\u010dki grafiti. Primeri iz postsocijalisti\u010dkih dr\u017eava Balkana i Centralne Evrope\u201d (prevela s engleskog Slobodanka Gli\u0161i\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakon \u0161to smo obavijestili o izvorniku objavljenom na engleskom jeziku, sada prenosimo informaciju da je Biblioteka XX vek objavila 2020. godine prijevod knjige Mitje Velikonje o politi\u010dkim grafitima i <em>street artu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p>Mitja Velikonja (1965) je profesor na Univerzitetu u Ljubljani, gde predaje studije kulture, i \u0161ef Centra za prou\u010davanje kulture i religije. Glavne oblasti njegovih istra\u017eivanja su savremene centralnoevropske i balkanske politi\u010dke ideologije, supkulture, kolektivno se\u0107anje i postsocijalisti\u010dka nostalgija. Bio je gostuju\u0107i profesor na Jagelonskom univerzitetu u Krakovu (2002. i 2003), na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku (2009. i 2014), na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci (2015) i na Univerzitetu Jejl u Nju Havenu (2020). Kao Fulbrajtov stipendista bio je gostuju\u0107i istra\u017eiva\u010d u Filadelfiji (2004\/2005), u Holandskom institutu za napredne studije (2012) i u Remarkovom institutu Njujor\u0161kog univerziteta (2018). Uredio je (sa Dinom Abazovi\u0107em) zbornik radova <em>Post-Yugoslavia \u2013 New Cultural and Political Perspectives <\/em>(Palgrave, 2014). Pre ove knjige, u Biblioteci XX vek objavljeni su prevodi njegovih monografija <em>Evroza \u2013 Kritika novog evrocentrizma <\/em>(2007) i <em>Titostalgija. Studija nostalgije za Josipom Brozom <\/em>(2010) i knjiga <em>Nebeska Jugoslaija: interakcije politi\u010dkih mitologija i pop-kulture <\/em>(2012), koju je napisao zajedno sa Vjekoslavom Pericom (2017)<\/p>\n\n\n\n<p>Ovom studijom Mitja Velikonja postavlja temelje nove interdisciplinarne nauke \u2013 grifitologije. U prvom delu knjige autor nas uvodi u teorijske i metodolo\u0161ke probleme izu\u010davanja grafita i <em>street arta<\/em>, a u drugom analizira primere postsocijalisti\u010dkih grafita na Balkanu i u Centralnoj Evropi. Ove \u201cstudije slu\u010dlajeva\u201d posve\u0107ene su grafitima sa nacionalisti\u010dkim i ekstremnodesni\u010darskim porukama mr\u017enje, grafitima fudbalskih navija\u010da i grafitima \u010dije su teme Jugoslavija, osporavani heroji (Gavrilo Princip i Rudolf Majster), planina Triglav (kao politi\u010dki simbol) i migranti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPoliti\u010dki grafiti i <em>street art <\/em>su pre svega <em>politi\u010dka umetnost<\/em>, <em>artivizam<\/em>, specifi\u010dna uli\u010dna veza izme\u0111u politike i estetike. Da rezimiram: oni su vizuelni politi\u010dki \u010dinovi. \u0160ta se, dakle, de\u0161ava kad politika \u201cudari o zid\u201d? Da li je \u010din grafitiranja onoga \u0161to je politi\u010dko s\u00e2m po sebi dovoljan ili i poruka mora da bude eksplicitno politi\u010dka? Ko ispisuje sprejom politi\u010dke grafite, za\u0161to, kako, protiv i za koga? Koje su osobenosti politi\u010dkog grafitiranja, za kakve vizuelne ideologije se ono zala\u017ee? Ukratko: \u0161ta je politi\u010dko u kricima zidova savremenih gradova?\u201d (Iz Predgovora)<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je bogato ilustrovana fotografijama grafita koje je snimio autor.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.bibliotekaxxvek.com\/nova-knjiga-2\/\">http:\/\/www.bibliotekaxxvek.com\/nova-knjiga-2\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"dJhIpJGCVq\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19169\">Mitja Velikonja, \u201cPost-Socialist Political Graffiti in the Balkans and Central Europe\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Mitja Velikonja, \u201cPost-Socialist Political Graffiti in the Balkans and Central Europe\u201d&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19169&#038;embed=true#?secret=dJhIpJGCVq\" data-secret=\"dJhIpJGCVq\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23783,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/M-Velikonja.jpg?fit=472%2C682&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":23782,"position":0},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":23782,"position":1},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":23782,"position":2},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":23782,"position":3},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":23782,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":23782,"position":5},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23782"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23785,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23782\/revisions\/23785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23783"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}