{"id":2374,"date":"2016-08-30T22:00:05","date_gmt":"2016-08-30T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2374"},"modified":"2016-08-30T22:00:05","modified_gmt":"2016-08-30T22:00:05","slug":"dusan-sarotar-biljar-u-dobrayu-roman-o-holokaustu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2374","title":{"rendered":"Du\u0161an \u0160arotar, \u201eBiljar u Dobrayu\u201c \u2013 roman o Holokaustu"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:\"Cambria Math\"; \tpanose-1:0 0 0 0 0 0 0 0 0 0; \tmso-font-charset:1; \tmso-generic-font-family:roman; \tmso-font-format:other; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:0 0 0 0 0 0;} @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-520092929 1073786111 9 0 415 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} a:link, span.MsoHyperlink \t{mso-style-priority:99; \tcolor:blue; \tmso-themecolor:hyperlink; \ttext-decoration:underline; \ttext-underline:single;} a:visited, span.MsoHyperlinkFollowed \t{mso-style-noshow:yes; \tmso-style-priority:99; \tcolor:purple; \tmso-themecolor:followedhyperlink; \ttext-decoration:underline; \ttext-underline:single;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page WordSection1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.WordSection1 \t{page:WordSection1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">Fraktura<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Du\u0161an \u0160arotar<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">Biljar u Dobrayu<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Beletristika<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>prevela sa slovenskog Jagna Poga\u010dnik<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>Broj stranica: 288<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>Godina izdanja: srpanj 2016.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>Naslov izvornika: Biljard v Dobrayu<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U smiraj Drugog svjetskoga rata, u trenutku kada se itekako dobro zna tko je pora\u017een, a tko je pobjednik, u Murskoj Soboti, na granici Horthyjeve Ma\u0111arske i okupirane Slovenije, u hotelu Dobray susre\u0107u se oficiri i vojnici koji odlu\u010duju o \u017eivotu i smrti, dame no\u0107i i obi\u010dni gra\u0111ani koji samo \u010dekaju da sve pro\u0111e, a da i oni ne do\u017eive sudbine svojih susjeda \u017didova. I dok povijest navla\u010di zavjesu, dok se \u010dini da je vrijeme za lov u mutnome, neke stvari, a prije svega me\u0111uljudski odnosi, bivaju savr\u0161eno osvijetljene.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Ispripovijedan iz perspektive glavnoga junaka koji pre\u017eivljava Holokaust, ali u njemu ostaje bez obitelji, <b style=\"mso-bidi-font-weight: normal\"><i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Biljar u Dobrayu<\/i><\/b> roman je o propasti svijeta u kojem se ne biraju krivi i nevini i koji tolike sudbine i svakodnevice svojim padom povla\u010di za sobom u mrak i ni\u0161tavilo. Duboko emotivan, prepun detalja koje zapa\u017ea promatra\u010d koji u sudbonosnim doga\u0111ajima sudjeluje i samom svojom prisutno\u0161\u0107u, <b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\"><i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Biljar u Dobrayu<\/i><\/b> istinit je i potresan prikaz grada koji puca pod teretom povijesti. U romanu premre\u017eenom kontrastima svjetla i tame, kulture i nekulture, krajnje realisti\u010dnog i snovitog, Du\u0161an \u0160arotar ispisuje skladnu simfoniju u\u017easa u kojoj svaka nota, svaki ulomak, svaki lik besprijekorno odzvanja u odnosu prema drugima.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\u201cRoman <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Biljar u Dobrayu<\/i> istinski ponovo otvara pitanje literarnoga pristupa postojanju u Drugom svjetskom ratu.\u201d<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Bernard Ne\u017emah, <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Mladina<\/i><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\u201cTe\u0161ko je prona\u0107i literarne usporednice za ovaj segment \u0160arotarove proze. No padaju mi na pamet filmske usporednice, me\u0111u kojima su ma\u0111arski majstor sporosti B\u00e9la Tarr i scenarist L\u00e1szl\u00f3 Krasznahorkai.\u201d<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Petra Vidali, <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Ve\u010der<\/i><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\u201c<i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Biljar u Dobrayu<\/i> knjiga je u kojoj se ogleda autorovo izvanserijsko umije\u0107e. \u0160arotar ne \u017euri, a njegova naracija polagano klizi izme\u0111u pri\u010da, ljudskih sudbina i pejza\u017ea; knjiga je li\u0161ena bilo kakve radikalnosti.\u201d<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Matej Bogataj, <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Literatura<\/i><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\u201cSpecifi\u010dna poeti\u010dka vrijednost \u0160arotarova pisanja jest istaknuta sinergija lirskoga i proznoga ritma. Uz guste apokalipti\u010dne slike, poetska kvaliteta jezika preuzima ulogu pri\u010de.\u201d<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Petra Jager, <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Sodobnost<\/i><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">&nbsp;<\/i><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izvor: <a href=\"http:\/\/www.fraktura.hr\/knjige\/product.aspx?p=3164\">http:\/\/www.fraktura.hr\/knjige\/product.aspx?p=3164<\/a><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><a href=\"http:\/\/www.fraktura.hr\/knjige\/product.aspx?p=3164\"><br \/><\/a><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><a href=\"http:\/\/www.fraktura.hr\/knjige\/product.aspx?p=3164\"><br \/><\/a><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2374","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":2374,"position":0},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":2374,"position":1},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2374,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":2374,"position":3},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2374,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":2374,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2374"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2374\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}