{"id":23731,"date":"2020-11-20T18:26:49","date_gmt":"2020-11-20T18:26:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23731"},"modified":"2020-11-20T18:28:56","modified_gmt":"2020-11-20T18:28:56","slug":"nebojsa-vladisavljevic-antibirokratska-revolucija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23731","title":{"rendered":"Neboj\u0161a Vladisavljevi\u0107, \u201cAntibirokratska revolucija\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga Neboj\u0161e Vladisavljevi\u0107a <em>Antibirokratska revolucija <\/em>upravo je objavljena u izdanju <em>Arhipelaga <\/em>iz Beograda u ediciji <em>Kapital<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p><br><em>\u00a0Antibirokratska revolucija <\/em>je velika retrospektiva doga\u0111aja i procesa koji su obele\u017eili \u017eivote nekoliko generacija. Proistekla iz obimnog istra\u017eivanja o uzrocima, nastanku i tokovima antibirokratske revolucije koja je u drugoj polovini osamdesetih godina potresla srpsko i jugoslovensko dru\u0161tvo i na scenu izvela \u010ditav niz novih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih aktera koji \u0107e biti sna\u017eno prisutni na njoj i u narednih trideset godina, mnogi od njih sve do na\u0161ih dana, Vladisavljevi\u0107eva knjiga je prva celovita politikolo\u0161ka i istoriografska analiza antibirokratske revolucije.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Autor je razgovarao sa u\u010desnicima, svedocima i savremenicima antibirokratske revolucije sa razli\u010ditih strana dru\u0161tvenog i politi\u010dkog spektra, pri tome koriste\u0107i ogromnu i raznovrsnu gra\u0111u. Zahvaljuju\u0107i tome, sada je pred nama uzbudljiva i slo\u017eena, provokativna i utemeljena slika antibirokratske revolucije, data u koloru i izbliza.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Vladisavljevi\u0107 pomno istra\u017euje uzroke antibirokratske revolucije, dru\u0161tvenu nestabilnost i sukobe u Jugoslaviji posle Titove smrti. Prate\u0107i razvoj od partijske dr\u017eave do politike nacionalne mobilizacije u poslednjim godinama druge Jugoslavije, autor se usredsre\u0111uje na pad Ivana Stamboli\u0107a, uspon Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i kosovsku krizu.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Odgovaraju\u0107i na pitanja za\u0161to je Milo\u0161evi\u0107 pobedio i kako je nastao srpski pokret na Kosovu osamdesetih godina, Vladisavljevi\u0107 daje detaljnu sliku jugoslovenske politi\u010dke klase i protesta u leto 1988. godine koji su potresli Srbiju i Jugoslaviju, kao i sliku Milo\u0161evi\u0107evog populizma i talasa mobilizacije koji je izazvao. Posebno upe\u010datljive epizode ove uzbudljivo pisane knjige jesu demonstracije beogradskih industrijskih radnika po\u010detkom oktobra 1988, jogurt revolucija u Vojvodini nekoliko dana kasnije, kao i pobuna u Crnoj Gori u oktobru 1988. i u januaru 1989. godine. \u010citavo jedno poglavlje knjige posve\u0107eno je protestima kosovskih Albanaca u drugoj polovini osamdesetih godina, kao i zao\u0161trenom sukobu Srbije i Slovenije u istom tom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Knjiga Neboj\u0161e Vladisavljevi\u0107a <em><a href=\"http:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/antibirokratska-revolucija\/\">Antibirokratska revolucija<\/a><\/em> prikazuje \u201ejugoslovenski nesvakida\u0161nji autoritarizam\u201c, kao i klju\u010dni politi\u010dki tok druge polovine osamdesetih godina od antibirokratske revolucije do pada socijalizma i raspada Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Suo\u010davaju\u0107i nas s politi\u010dkim doga\u0111ajima i procesima koji su obele\u017eili jedno razdoblje, ali i polemi\u0161u\u0107i s nizom ustaljenih mi\u0161ljenja i tuma\u010denja tih doga\u0111aja, Neboj\u0161a Vladislavljevi\u0107 je napisao knjigu posle koje ne\u0107e biti ravnodu\u0161nih.<br>Neboj\u0161a Vladisavljevi\u0107 je redovni profesor na Fakultetu politi\u010dkih nauka Univerziteta u Beogradu, gde predaje na predmetima o politi\u010dkim ustanovama i politi\u010dkom \u017eivotu Srbije i balkanskih dr\u017eava i uporednoj demokratizaciji. Osnovne studije je zavr\u0161io na Fakultetu politi\u010dkih nauka, a master i doktorske studije na Londonskoj \u0161koli ekonomije i politi\u010dkih nauka. Posle doktorskih studija, predavao je uporednu politiku i regulaciju etni\u010dkih sukoba na poslediplomskim studijama Departmana za politi\u010dke nauke Londonske \u0161kole ekonomije i politi\u010dkih nauka. Neboj\u0161a Vladisavljevi\u0107 istra\u017euje autoritarizam i demokratizaciju, dru\u0161tvene pokrete i revolucije, nacionalizam i regulaciju nacionalnih i etni\u010dkih sukoba, ustavni dizajn u novim demokratijama i podeljenim dru\u0161tvima i ulogu medija u demokratizaciji. Od 2014. do 2017. profesor Vladisavljevi\u0107 je vodio istra\u017eiva\u010dki tim Fakulteta politi\u010dkih nauka u okviru velikog istra\u017eiva\u010dkog projekta o medijima i sukobima u demokratizaciji u Egiptu, \u041aeniji, Srbiji i Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici, u saradnji sa univerzitetima u Lidsu, Oksfordu, Bohumu, Stokholmu, Hamburgu, \u041aejptaunu i Ameri\u010dkim univerzitetom \u041aairu. \u041aoordinirao je i analizu sadr\u017eaja izve\u0161tavanja \u0161tampanih i elektronskih medija o demokratizaciji u \u010detiri zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p><br>U izdanju <em>Arhipelaga<\/em> pro\u0161le godine je objavljena studija Neboj\u0161e Vladisavljevi\u0107a <em><a href=\"http:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/uspon-i-pad-demokratije-posle-petog-oktobra\/\">Uspon i pad demokratije posle Petog oktobra<\/a><\/em>. Nastala kao plod dugogodi\u0161njeg prou\u010davanja i velikog istra\u017eivanja stanja demokratije, medija i politi\u010dkih i gra\u0111anskih sloboda posle 5. oktobra 2000. godine, Vladisavljevi\u0107eva knjiga se usredsre\u0111uje na nekoliko klju\u010dnih epizoda u kojima se posle 5. oktobra nalazila demokratija u Srbiji prelaze\u0107i put od revolucije i demokratizacije, preko \u201edugog pada demokratije\u201c do uspona autoritarizma.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.arhipelag.rs\/vesti\/knjiga-nebojse-vladisavljevica-u-izdanju-arhipelaga-antibirokratska-revolucija\/\">http:\/\/www.arhipelag.rs\/vesti\/knjiga-nebojse-vladisavljevica-u-izdanju-arhipelaga-antibirokratska-revolucija\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Serbia&#8217;s Antibureaucratic Revolution<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Milo\u0161evic, the Fall of Communism and Nationalist Mobilization<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.palgrave.com\/gp\/book\/9780230205215\">https:\/\/www.palgrave.com\/gp\/book\/9780230205215<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23732,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23731","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/antibirokratska.jpg?fit=184%2C280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":23731,"position":0},"title":"Olga Supek, &#8220;A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":23731,"position":1},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":23731,"position":2},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":23731,"position":3},"title":"Francesca Albanese, &#8220;Kad svijet spava&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":23731,"position":4},"title":"Rashid I. Khalidi, &#8220;Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54425,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54425","url_meta":{"origin":23731,"position":5},"title":"Tanja Petrovi\u0107, &#8220;Utopija uniforme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eUtopija uniforme\u201c autorice Tanje Petrovi\u0107 objavljena je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a s engleskoga ju je prevela Katarina Jovanovi\u0107.\u00a0 O knjizi Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je me\u0111u mladim mu\u0161karcima veze koje su nadilazile etni\u010dke, verske i dru\u0161tvene podele. Ove veze opstale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23731","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23731"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23731\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23734,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23731\/revisions\/23734"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23732"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}