{"id":23660,"date":"2020-11-16T18:21:36","date_gmt":"2020-11-16T18:21:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23660"},"modified":"2020-11-16T18:23:24","modified_gmt":"2020-11-16T18:23:24","slug":"tim-bouverie-politika-popustanja-hitleru-chamberlain-churchill-i-put-u-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23660","title":{"rendered":"Tim Bouverie, \u201ePolitika popu\u0161tanja Hitleru. Chamberlain, Churchill i put u rat\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga <em>Politika popu\u0161tanja Hitleru<\/em> pisana je u maniri najbolje britanske historiografije i publicistike kroz narativnu povijest koja do\u010darava neizvjesnost, dramati\u010dnost i dileme toga razdoblja. To je kronolo\u0161ka pri\u010da temeljena me\u0111u ostalim i na dnevnicima, pismima, novinskim \u010dlancima i diplomatskoj po\u0161ti, koja \u010ditatelja vodi kroz turbulentne godine uo\u010di Drugog svjetskog rata. Za razliku od drugih knjiga koje problematiziraju to razdoblje, <em>Politika popu\u0161tanja Hitleru<\/em> ne upada u zamku jednodimenzionalnog fokusa na jedan doga\u0111aj (M\u00fcnchen) ili jednog pojedinca (Chamberlain). Iscrpna i sveobuhvatna kronologija zapo\u010dinje Hitlerovim imenovanjem njema\u010dkim kancelarom 1933., a zavr\u0161ava sedam godina kasnije, tzv. La\u017enim ratom sredinom 1940. godine. Bouverie pokazuje da je pomirbena politika tridesetih godina dvadesetog stolje\u0107a bila, strate\u0161ki i moralno, spektakularni fijasko. \u010cak i kad je Hitlerova nezasitnost postala o\u010digledna, prikladna reakcija Britanaca i Francuza izostala je: radilo se o dilemi izme\u0111u \u010dasti i u\u017easa rata u \u010diju pobjedu nitko nije mogao biti siguran. Djelomi\u010dno je to bilo uzrokovano traumom Prvoga svjetskog rata, koju nitko nije \u017eelio ponoviti. <em>Politika popu\u0161tanja Hitleru <\/em>povijesna je pripovijest brzog tempa: inteligentna, lucidna i napeta poput dobrog krimi\u0107a \u2013 bez obzira na to \u0161to su doga\u0111aji o kojima se u knjizi pi\u0161e poznati.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eU vrijeme kada se povijest \u010desto revidira i njome manipulira, posebno kada je u pitanju upravo odgovornost za Drugi svjetski rat i zlo\u010dine (tijekom i nakon njega), ova knjiga va\u017ena je iz jo\u0161 jednog razloga. Naime, u Europi, posebno isto\u010dnoj, prevladava u posljednje vrijeme stav kako je rat zapo\u010deo popu\u0161tanjem Staljina Hitleru i potpisivanjem tzv. Molotov-Ribbentrop pakta o nenapadanju. Knjiga upozorava da bi davanje zelenog svjetla Hitleru da krene u rat mo\u017eda ipak trebalo tra\u017eiti u popu\u0161tanju britanskih i francuskih politi\u010dara i, konkretno, M\u00fcnchenskom sporazumu kojim je \u010cehoslova\u010dka \u017ertvovana radi mira, koji je vrlo brzo prega\u017een.\u201c &#8211; Hrvoje Klasi\u0107, recenzent<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eUgledni svjetski povjesni\u010dari ocijenili su knjigu kao \u201eprvi veliki prikaz\u201c teme o kojoj se u proteklih osam desetlje\u0107a ve\u0107 puno pisalo. To pokazuje da je rije\u010d o va\u017enoj knjizi, odli\u010dnom prikazu politike koja je najvi\u0161e vezana za Otok, englesku, britansku politi\u010dku elitu tridesetih godina, ali je odredila svjetsku politiku tijekom uspona Hitlera na vlast i onda vladanja Hitlera sve do napada na Poljsku 1939. Knjiga je sjajna, mo\u017ee biti primjer kako se pi\u0161e dobra historiografija, kako se uo\u010davaju detalji, kako se sla\u017ee narativ i izvode zaklju\u010dci, kako se \u010ditatelj mo\u017ee zaintrigirati za temu o kojoj je ve\u0107 vjerojatno ne\u0161to \u010duo. O politici popu\u0161tanja se pisalo, ali je Bouverie svemu udahnuo niz novih interpretacija, postavio provokativna pitanja, iskoristio trenutak kada se neke ve\u0107 ustaljene interpretacije, iznova propituju. \u2014 Tvrtko Jakovina, recenzent<\/p>\n\n\n\n<p>Politika popu\u0161tanja Hitleru je knjiga koju je napisao znanstvenik, ali ne i (samo) za znanstvenike. Pristup kojim se vodio Bouverie bli\u017ei je pri\u010danju zanimljive i dramatur\u0161ki dobro vo\u0111ene pri\u010de, nego tipi\u010dnoj historiografskoj analizi odre\u0111enog vremena i doga\u0111aja. A u toj pri\u010di autor pokazuje talent za prikazivanje emocija i humora, kao i instinkt za nagla\u0161avanje dramati\u010dnih trenutaka, a sve s ciljem stvaranja \u017eivopisne slike likova, njihovog okru\u017eenja i duha vremena. &#8211; Frankfurter Allgemeine Zeitung<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga Tima Bouveriea, Politika popu\u0161tanja Hitleru odli\u010dno je napisana, lako \u010ditljiva i znanstveno utemeljena studija jednog vremena i njegovih glavnih (politi\u010dkih) protagonista. Iako govori o pro\u0161losti, primjeri koje autor navodi, na\u010din pona\u0161anja politi\u010dara i politi\u010dkih elita, spremnost na kompromise i ponekad \u201eugovor s vragom\u201c radi \u201evi\u0161ih interesa\u201c, mogu poslu\u017eiti i kao upozorenje i putokaz dana\u0161njim i nekih budu\u0107im politi\u010darima i diplomatima. &#8211; Sunday Telegraph<\/p>\n\n\n\n<p>\u017divopisno, detaljno i potpuno fascinantno&#8230; Rije\u010d je o politi\u010dkoj drami u najboljem i najuzbudljivijem obliku. &#8211; James Holland Uzbudljiva, iznijansirana&#8230;apsolutno neodoljiva knjiga. &#8211; Times Literary Supplement Zadivljuju\u0107i debi jednog od najboljih mladih britanskih povjesni\u010dara. &#8211; Margaret MacMillan, povjesni\u010darka<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Tim Bouverie<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tim Bouverie britanski je autor, povjesni\u010dar i novinar. Nakon studija povijesti na Oxfordu Bouverie je radio na povijesnim i politi\u010dkim dokumentarcima prije nego \u0161to se pridru\u017eio radio-televizijskoj ku\u0107i News Channel 4. Tijekom godina u novinarskoj struci radio je na gotovo svim suvremenim politi\u010dkim doga\u0111ajima. Bouverie pi\u0161e knji\u017eevne kritike povijesne i politi\u010dke tematike, a pisao je i za Spectator, Observer i Daily Telegraph. Knjiga Politika popu\u0161tanja Hitleru Bouverijev je publicisti\u010dki prvijenac. Unato\u010d autorovoj mladosti i po\u010decima njegovog znanstveno-publicisti\u010dkog rada knjiga je dobila pozitivne kritike me\u0111unarodne znanstvene zajednice, uklju\u010duju\u0107i i komentare nekih od najuglednijih svjetskih povjesni\u010dara 20. stolje\u0107a (Margaret MacMillan, Ian Kershaw, Peter Frankopan).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 576<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Igor Buljan<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25444-politika-popustanja-hitleru.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25444-politika-popustanja-hitleru.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23661,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/politika-popustanja-hitleru.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":23660,"position":0},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":23660,"position":1},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":23660,"position":2},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":23660,"position":3},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":23660,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":23660,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23660"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23663,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23660\/revisions\/23663"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23661"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}