{"id":2365,"date":"2016-08-26T22:00:05","date_gmt":"2016-08-26T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2365"},"modified":"2016-08-26T22:00:05","modified_gmt":"2016-08-26T22:00:05","slug":"rasprava-o-egalitarnom-sindromu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2365","title":{"rendered":"Rasprava o \u201cegalitarnom sindromu\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Rasprava o \u201cteoriji egalitarnog sindroma\u201d sociologa Josipa \u017dupanova \u2013 koju je pokrenula Danijela Dolenec i u kojoj sudjeluju sociolozi, politolozi, ekonomisti \u2013 imala je znatan odjek u stru\u010dnoj i \u0161iroj javnosti te je jedna od onih koje nedostaju hrvatskoj historiografiji. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u010cLANCI O DEBATI<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Danijela Dolenec<\/b> , Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Preispitivanje “egalitarnog sindroma” Josipa \u017dupanova<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju<\/i>, Vol. 51, No. 4, 2014.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Teza Josipa \u017dupanova o egalitarnom sindromu kao prepreci razvoju vrlo je utjecajna u hrvatskim dru\u0161tvenim znanostima. Rad analizira teorijska i empirijska upori\u0161ta njegovih radova o radikalnom egalitarizmu s kraja 1960-ih godina. Tri su temeljna teksta u kojima je \u017dupanov razvio teoriju o egalitarizmu kao prepreci razvoju: \u201cProizvo\u0111a\u010d i riziko\u201d (1967.), \u201cEkonomske aspiracije i dru\u0161tvena norma egalitarnosti\u201d, koji je objavio s Darinkom Tadi\u0107 (1969.), te \u201cEgalitarizam i industrijalizam\u201d (1969.), koje je u svojim kasnijim radovima prenosio. Analiza ukazuje na slabosti empirijskih upori\u0161ta i teorijskih postupaka na kojima se temelji njegova teza o radikalnom egalitarizmu. Drugo, kontekstualizacija njegova rada u kasne \u0161ezdesete godine propituje tezu o njegovu radu kao kriti\u010dkoj praksi unutar tog re\u017eima, odnosno pokazuje kako su \u017dupanovljeve teze o homo oeconomicusu predstavljale dio liberalne reformske struje koja je zagovarala daljnje \u0161irenje tr\u017ei\u0161nih odnosa. Tre\u0107e, osporava se teza o modernizaciji u Jugoslaviji kao \u201cdevijantnoj\u201d naspram pretpostavke da sva dru\u0161tva konvergiraju prema kapitalisti\u010dkom modelu razvoja. Nasuprot tome, uvodi se pristup vi\u0161estrukih moderniteta prema kojem modernizacija nije linearna putanja prema hegemonijskom modelu, nego otvoren proces koji nu\u017eno poprima povijesno specifi\u010dne oblike.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

egalitarizam; Josip \u017dupanov; dru\u0161tvene vrijednost; liberalizam; modernizacija<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/135833<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Aleksandar \u0160tulhofer<\/b>, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ivan Buri\u0107<\/b>, Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage <\/i>Josipu \u017dupanovu<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju<\/span><\/i>, Vol. 52, No. 3, 2015.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Teorija egalitarnog sindroma (TES) hrvatskog politologa i sociologa Josipa \u017dupanova (1923.-2004.) vjerojatno je najzna\u010dajniji teorijski prilog doma\u0107oj sociologiji. \u010cinjenicu kako TES, prvi put opisan 1970. godine, nikada nije sustavno operacionaliziran, odnosno empirijski provjeren, smatramo glavnim razlogom za postepeni gubitak interesa za TES, poglavito u istra\u017eiva\u010dkoj praksi doma\u0107ih dru\u0161tvenih znanosti. U ovome radu autori nastoje empirijski provjeriti \u017dupanovljevu vi\u0161edimenzionalnu teoriju kori\u0161tenjem konfirmacijske faktorske analize. Na temelju testiranja nekoliko modela strukture latentnog prostora egalitarnog sindroma autori predla\u017eu du\u017eu (27 \u010destica) i kra\u0107u (15 \u010destica) verziju Skale egalitarnog sindroma kao mjerni instrument pogodan za uporabu u \u0161irokom rasponu dru\u0161tvenih istra\u017eivanja. Uz zadovoljavaju\u0107e pristajanje modela prikupljenim podacima, rezultati provjere valjanosti predlo\u017eenih kompozitnih indikatora potvr\u0111uju njihovu korisnost. Predlo\u017eena Skala egalitarnog sindroma omogu\u0107uje testiranje \u017dupanovljeve teorije \u010diju aktualnost \u2013 protivno nedavnoj kritici (Dolenec, 2014) \u2013 tek treba ispitati.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

egalitarni sindrom; \u017dupanov; konstrukcija i validacija mjernog instrumenta; Skala egalitarnog sindroma; konfirmacijska faktorska analiza;<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/154646<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Karin Doolan<\/span><\/b>, Odjel za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru  <\/span><\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kako je rasprava o \u017dupanovljevu radu istaknula podjele u (hrvatskoj) sociologiji?<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Revija za sociologiju<\/span><\/i>, Vol. 46, No. 1, 2016.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/162297<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dora Leva\u010di\u0107<\/span><\/b>, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Preispitivanje koncepta egalitarnog sindroma Josipa \u017dupanova<\/font><\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju<\/span><\/i>, Vol. 53, No. 1, 2016.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/162659<\/font><\/a><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Velimir \u0160onje  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Egalitarni sindrom: ekonomska perspektiva<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju<\/i>, Vol. 53, No. 1, 2016.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U okviru rasprave o teoriji egalitarnog sindroma Josipa \u017dupanova iz 70-ih godina, koja je nedavno pokrenuta me\u0111u hrvatskim politolozima i sociolozima, name\u0107u se dva pitanja od velike va\u017enosti za ekonomiste. Prvo, je li egalitarni sindrom prepreka ekonomskom razvoju ili je rije\u010d o pukoj reakciji na razvojne probleme? Drugo, ako je egalitarni sindrom skup kulturnih normi, koliko mo\u017ee biti jak njihov u\u010dinak na tempo i razinu gospodarskog razvitka? Ove se teme nisu propitivale u nedavnoj raspravi me\u0111u sociolozima. Uvo\u0111enje dodatnih varijabli u analizu veza izme\u0111u nejednakosti i dru\u0161tvenih promjena pokazuje da pojedine kulturne norme, poput te\u017enje preraspodjeli, mogu utjecati na dru\u0161tveni razvoj, ali su smjer i snaga njihova utjecaja dvojbeni. Pri tome su bitne dvije varijable: brzina kulturnih promjena i stupanj njihove endogenosti, odnosno egzogenosti u odnosu na ekonomski razvitak. \u017dupanov nije analizirao u\u010dinke tih varijabli, ve\u0107 je pretpostavio svojevrsni kulturni determinizam. Takav su pristup prihvatili i moderni interpreti njegove teorije, pretpostaviv\u0161i da je trajanje neke norme indikator njenoga utjecaja. Me\u0111utim, bez uklapanja teorije egalitarnog sindroma u \u0161iri teorijski okvir u kojem je mogu\u0107e odrediti i testirati odnos izme\u0111u kulturnih normi, njihovih promjena i gospodarskog razvitka, ne\u0107e biti mogu\u0107e utvrditi predstavljaju li vrednote egalitarizma koje su izmjerili \u0160tulhofer i Buri\u0107 prepreke gospodarskom i dru\u0161tvenom razvitku.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Egalitarni sindrom; \u017dupanov; nejednakosti; modernizacija; ekonomski razvoj<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/162658<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

ODJECI, REAKCIJE, KOMENTARI<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sociolozi otkrili zbog \u010dega Hrvatska zaostaje za zapadnim svijetom – patimo od egalitarnog sindroma<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

HINA<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

03.04.2016. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.slobodnadalmacija.hr\/novosti\/hrvatska\/clanak\/id\/307784\/sociolozi-otkrili-zbog-cega-hrvatska-zaostaje-za-zapadnim-svijetom–patimo-od-egalitarnog-sindroma<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

EGALITARNI SINDROM SOCIOLOGA \u017dUPANOVA <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kako je jedna stara teorija postala vru\u0107a dru\u0161tvena tema <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Snje\u017eana Pavi\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

17.04.2016. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/egalitarni-sindrom-sociologa-zupanova-kako-je-jedna-stara-teorija-postala-vruca-drustvena-tema\/3710766\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

— <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zar smo oboljeli od ravnopravnosti?<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>\u017deljko Ivankovi\u0107 <\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

29.04.2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/zeljko-ivankovic-zar-smo-oboljeli-od-ravnopravnosti\/4050153\/<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Egalitarni ili liberalni sindrom?<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Leonard Juri\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

16. svibnja 2016. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/slobodnifilozofski.com\/2016\/05\/egalitarni-liberalni-sindrom.html<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Intervju<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Danijela Dolenec: Nismo implementirali \u2018krivu\u2019 vrstu kapitalizma<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Rade Dragojevi\u0107<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

28. svibnja 2016.  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.portalnovosti.com\/danijela-dolenec-nismo-implementirali-krivu-vrstu-kapitalizma<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nejednakost na prevelikoj cijeni<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Marko Grde\u0161i\u0107  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

18.08.2016.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/nejednakost-na-prevelikoj-cijeni<\/font><\/a><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2365","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2365,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2365,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2365,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2365,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2365,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2365,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2365","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2365"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2365\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}