{"id":2365,"date":"2016-08-26T22:00:05","date_gmt":"2016-08-26T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2365"},"modified":"2016-08-26T22:00:05","modified_gmt":"2016-08-26T22:00:05","slug":"rasprava-o-egalitarnom-sindromu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2365","title":{"rendered":"Rasprava o \u201cegalitarnom sindromu\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Rasprava o \u201cteoriji egalitarnog sindroma\u201d sociologa Josipa \u017dupanova \u2013 koju je pokrenula Danijela Dolenec i u kojoj sudjeluju sociolozi, politolozi, ekonomisti \u2013 imala je znatan odjek u stru\u010dnoj i \u0161iroj javnosti te je jedna od onih koje nedostaju hrvatskoj historiografiji. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u010cLANCI O DEBATI<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Danijela Dolenec<\/b> , Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Preispitivanje “egalitarnog sindroma” Josipa \u017dupanova<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju<\/i>, Vol. 51, No. 4, 2014.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Teza Josipa \u017dupanova o egalitarnom sindromu kao prepreci razvoju vrlo je utjecajna u hrvatskim dru\u0161tvenim znanostima. Rad analizira teorijska i empirijska upori\u0161ta njegovih radova o radikalnom egalitarizmu s kraja 1960-ih godina. Tri su temeljna teksta u kojima je \u017dupanov razvio teoriju o egalitarizmu kao prepreci razvoju: \u201cProizvo\u0111a\u010d i riziko\u201d (1967.), \u201cEkonomske aspiracije i dru\u0161tvena norma egalitarnosti\u201d, koji je objavio s Darinkom Tadi\u0107 (1969.), te \u201cEgalitarizam i industrijalizam\u201d (1969.), koje je u svojim kasnijim radovima prenosio. Analiza ukazuje na slabosti empirijskih upori\u0161ta i teorijskih postupaka na kojima se temelji njegova teza o radikalnom egalitarizmu. Drugo, kontekstualizacija njegova rada u kasne \u0161ezdesete godine propituje tezu o njegovu radu kao kriti\u010dkoj praksi unutar tog re\u017eima, odnosno pokazuje kako su \u017dupanovljeve teze o homo oeconomicusu predstavljale dio liberalne reformske struje koja je zagovarala daljnje \u0161irenje tr\u017ei\u0161nih odnosa. Tre\u0107e, osporava se teza o modernizaciji u Jugoslaviji kao \u201cdevijantnoj\u201d naspram pretpostavke da sva dru\u0161tva konvergiraju prema kapitalisti\u010dkom modelu razvoja. Nasuprot tome, uvodi se pristup vi\u0161estrukih moderniteta prema kojem modernizacija nije linearna putanja prema hegemonijskom modelu, nego otvoren proces koji nu\u017eno poprima povijesno specifi\u010dne oblike.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

egalitarizam; Josip \u017dupanov; dru\u0161tvene vrijednost; liberalizam; modernizacija<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/135833<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Aleksandar \u0160tulhofer<\/b>, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ivan Buri\u0107<\/b>, Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage <\/i>Josipu \u017dupanovu<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju<\/span><\/i>, Vol. 52, No. 3, 2015.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Teorija egalitarnog sindroma (TES) hrvatskog politologa i sociologa Josipa \u017dupanova (1923.-2004.) vjerojatno je najzna\u010dajniji teorijski prilog doma\u0107oj sociologiji. \u010cinjenicu kako TES, prvi put opisan 1970. godine, nikada nije sustavno operacionaliziran, odnosno empirijski provjeren, smatramo glavnim razlogom za postepeni gubitak interesa za TES, poglavito u istra\u017eiva\u010dkoj praksi doma\u0107ih dru\u0161tvenih znanosti. U ovome radu autori nastoje empirijski provjeriti \u017dupanovljevu vi\u0161edimenzionalnu teoriju kori\u0161tenjem konfirmacijske faktorske analize. Na temelju testiranja nekoliko modela strukture latentnog prostora egalitarnog sindroma autori predla\u017eu du\u017eu (27 \u010destica) i kra\u0107u (15 \u010destica) verziju Skale egalitarnog sindroma kao mjerni instrument pogodan za uporabu u \u0161irokom rasponu dru\u0161tvenih istra\u017eivanja. Uz zadovoljavaju\u0107e pristajanje modela prikupljenim podacima, rezultati provjere valjanosti predlo\u017eenih kompozitnih indikatora potvr\u0111uju njihovu korisnost. Predlo\u017eena Skala egalitarnog sindroma omogu\u0107uje testiranje \u017dupanovljeve teorije \u010diju aktualnost \u2013 protivno nedavnoj kritici (Dolenec, 2014) \u2013 tek treba ispitati.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

egalitarni sindrom; \u017dupanov; konstrukcija i validacija mjernog instrumenta; Skala egalitarnog sindroma; konfirmacijska faktorska analiza;<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/154646<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Karin Doolan<\/span><\/b>, Odjel za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru  <\/span><\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kako je rasprava o \u017dupanovljevu radu istaknula podjele u (hrvatskoj) sociologiji?<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Revija za sociologiju<\/span><\/i>, Vol. 46, No. 1, 2016.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/162297<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dora Leva\u010di\u0107<\/span><\/b>, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Preispitivanje koncepta egalitarnog sindroma Josipa \u017dupanova<\/font><\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju<\/span><\/i>, Vol. 53, No. 1, 2016.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/162659<\/font><\/a><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Velimir \u0160onje  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Egalitarni sindrom: ekonomska perspektiva<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju<\/i>, Vol. 53, No. 1, 2016.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U okviru rasprave o teoriji egalitarnog sindroma Josipa \u017dupanova iz 70-ih godina, koja je nedavno pokrenuta me\u0111u hrvatskim politolozima i sociolozima, name\u0107u se dva pitanja od velike va\u017enosti za ekonomiste. Prvo, je li egalitarni sindrom prepreka ekonomskom razvoju ili je rije\u010d o pukoj reakciji na razvojne probleme? Drugo, ako je egalitarni sindrom skup kulturnih normi, koliko mo\u017ee biti jak njihov u\u010dinak na tempo i razinu gospodarskog razvitka? Ove se teme nisu propitivale u nedavnoj raspravi me\u0111u sociolozima. Uvo\u0111enje dodatnih varijabli u analizu veza izme\u0111u nejednakosti i dru\u0161tvenih promjena pokazuje da pojedine kulturne norme, poput te\u017enje preraspodjeli, mogu utjecati na dru\u0161tveni razvoj, ali su smjer i snaga njihova utjecaja dvojbeni. Pri tome su bitne dvije varijable: brzina kulturnih promjena i stupanj njihove endogenosti, odnosno egzogenosti u odnosu na ekonomski razvitak. \u017dupanov nije analizirao u\u010dinke tih varijabli, ve\u0107 je pretpostavio svojevrsni kulturni determinizam. Takav su pristup prihvatili i moderni interpreti njegove teorije, pretpostaviv\u0161i da je trajanje neke norme indikator njenoga utjecaja. Me\u0111utim, bez uklapanja teorije egalitarnog sindroma u \u0161iri teorijski okvir u kojem je mogu\u0107e odrediti i testirati odnos izme\u0111u kulturnih normi, njihovih promjena i gospodarskog razvitka, ne\u0107e biti mogu\u0107e utvrditi predstavljaju li vrednote egalitarizma koje su izmjerili \u0160tulhofer i Buri\u0107 prepreke gospodarskom i dru\u0161tvenom razvitku.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Egalitarni sindrom; \u017dupanov; nejednakosti; modernizacija; ekonomski razvoj<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

URI<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/162658<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

ODJECI, REAKCIJE, KOMENTARI<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sociolozi otkrili zbog \u010dega Hrvatska zaostaje za zapadnim svijetom – patimo od egalitarnog sindroma<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

HINA<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

03.04.2016. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.slobodnadalmacija.hr\/novosti\/hrvatska\/clanak\/id\/307784\/sociolozi-otkrili-zbog-cega-hrvatska-zaostaje-za-zapadnim-svijetom–patimo-od-egalitarnog-sindroma<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

EGALITARNI SINDROM SOCIOLOGA \u017dUPANOVA <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kako je jedna stara teorija postala vru\u0107a dru\u0161tvena tema <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Snje\u017eana Pavi\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

17.04.2016. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/egalitarni-sindrom-sociologa-zupanova-kako-je-jedna-stara-teorija-postala-vruca-drustvena-tema\/3710766\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

— <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zar smo oboljeli od ravnopravnosti?<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>\u017deljko Ivankovi\u0107 <\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

29.04.2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/zeljko-ivankovic-zar-smo-oboljeli-od-ravnopravnosti\/4050153\/<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Egalitarni ili liberalni sindrom?<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Leonard Juri\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

16. svibnja 2016. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/slobodnifilozofski.com\/2016\/05\/egalitarni-liberalni-sindrom.html<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Intervju<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Danijela Dolenec: Nismo implementirali \u2018krivu\u2019 vrstu kapitalizma<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Rade Dragojevi\u0107<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

28. svibnja 2016.  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.portalnovosti.com\/danijela-dolenec-nismo-implementirali-krivu-vrstu-kapitalizma<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nejednakost na prevelikoj cijeni<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Marko Grde\u0161i\u0107  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

18.08.2016.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/nejednakost-na-prevelikoj-cijeni<\/font><\/a><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2365","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":2365,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52887,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52887","url_meta":{"origin":2365,"position":1},"title":"Znanstveni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Planinarskom domu Kalnik (Planinarac) u petak 8. svibnja 2026. odr\u017eat \u0107e se znanstveno-stru\u010dni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c, koji okuplja znanstvenike, stru\u010dnjake i razvojne dionike s ciljem predstavljanja najnovijih istra\u017eivanja o Kalniku te otvaranja pitanja njegove obnove, valorizacije i budu\u0107e uloge u regionalnom razvoju. Program skupa strukturiran je kroz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":2365,"position":2},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":2365,"position":3},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53081","url_meta":{"origin":2365,"position":4},"title":"Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar “Neposlu\u0161ne slike: vizualno naslije\u0111e antifa\u0161isti\u010dkih borbi”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti organizirao je u petak, 8. svibnja 2026. me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar koji je okupio dr. sc. Daniela Palaciosa Gonz\u00e1leza (UNED, Madrid) i dr. sc. Erica U\u0161i\u0107a (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), \u010diji se istra\u017eiva\u010dki rad bavi vizualnim materijalima nastalim unutar antifa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih borbi, a koji su pre\u017eivjeli izvan,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":2365,"position":5},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, “Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2365","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2365"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2365\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}