{"id":23589,"date":"2020-11-11T16:51:29","date_gmt":"2020-11-11T16:51:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23589"},"modified":"2020-11-11T16:52:20","modified_gmt":"2020-11-11T16:52:20","slug":"niklas-natt-och-dag-vatra-i-minotaur","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23589","title":{"rendered":"Niklas Natt och Dag, \u201cVatra i Minotaur\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>1794. <br>Mickel Cardell ponovno je na dnu. Godinu dana nakon \u0161to je s Cecilom Wingeom rije\u0161io misterij osaka\u0107enog le\u0161a, njegova prijatelja vi\u0161e nema, a jednoruki gradski \u010duvar zaborav tra\u017ei u stockholmskim kr\u010dmama. Sve dok ga ne prona\u0111e majka \u010dija je k\u0107i okrutno ubijena u no\u0107i svojega vjen\u010danja. Ka\u017eu da je djevojku rastrgao \u010dopor gladnih vukova, ali u to ne vjeruju ni majka ni Cardell. Je li to \u010dudovi\u0161no umorstvo prve bra\u010dne no\u0107i po\u010dinio mladi plemi\u0107 za kojega se udala? Ili neka mnogo opasnija zvijer?<\/p>\n\n\n\n<p><br><em>Vatra i Minotaur<\/em>, drugi nastavak maestralne povijesne stockholmske <em>noir<\/em> trilogije Niklasa Natt och Daga, ponovno nas odvodi u Grad me\u0111u mostovima, iznova susre\u0107e s nezaboravnim Mickelom Cardellom i Annom Stinom Knapp, jo\u0161 jednom usisava u usijano, vrve\u0107e grotlo 18. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Od malari\u010dnih obala karipske kolonije Svetog Bartolomeja do skrovitih kutaka Stockholma, pred nama se odmotava crvena nit nezamislivih zlo\u010dina \u2013 trag koji vodi u srce mra\u010dnog labirinta, do \u010dudovi\u0161ta koje mo\u017ee prona\u0107i samo onaj koji nema \u0161to izgubiti, ili onaj u \u010dijem je srcu preostalo jo\u0161 malo svjetla.<\/p>\n\n\n\n<p><br>I vatre.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><br>Nakon me\u0111unarodnog bestselera <em>\u010cuvar i vuk<\/em> nova zvijezda skandinavskog trilera Niklas Natt och Dag u romanu <em>Vatra i Minotaur<\/em> uspio je nemogu\u0107e: napisati jo\u0161 bolji i uzbudljiviji triler \u2013 knjigu koja \u0107e vas uzdrmati i ostaviti bez daha.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPotpuno neodoljivo.\u201d \u2013 Malin Persson Giolito<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNiklas Natt och Dag o\u010darat \u0107e vas svojim prikazom 18. stolje\u0107a, iznimno moralnom pri\u010dom smje\u0161tenom u duboko amoralan svijet. Ali usred sveg tog mraka postoji drhtavo svjetlo koje nas vodi.\u201d \u2013 <em>Gefle Dagblad<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>Vatra i Minotaur<\/em> predivan je mizantropski portret patnje u nekada\u0161njem Stockholmu. Brutalno dobro!\u201d \u2013 BTJ<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNajdopadljiviji su na\u010din na koji, gotovo dokumentaristi\u010dki detaljno, opisuje razdoblje o kojemu pi\u0161e te \u2013 jo\u0161 vi\u0161e \u2013 izvrstan stil. Kao kontrapunkt tami s kojom se suo\u010davaju njegovi likovi autor nudi svjetlo koje dopire iz njegove gotovo poetske proze. Na trenutke, me\u0111u najljep\u0161ima koje sam \u010ditao.\u201d \u2013 <em>S\u00f6dermanlands Nyheter<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika:<strong> \u0161vedski<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod:<strong> Sandra Ljubas<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: <strong>443<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja:<strong> kolovoz 2020.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nakladnik:<strong> Fraktura<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: <strong>978-953358242-9<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika:<strong> 1794<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/vatra-i-minotaur.html\">https:\/\/fraktura.hr\/vatra-i-minotaur.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23590,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-23589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vatra_i_monotaur.jpg?fit=406%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52916,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52916","url_meta":{"origin":23589,"position":0},"title":"Okrugli stol \u201ePonovno na Moha\u010du, 1526\u20132026.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 15 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePonovno na Moha\u010du, 1526\u20132026\u201c, povodom obilje\u017eavanja 500 godina od bitke koje je promijenila povijest Zemalja krune sv. Stjepana. U prvoj sesiji, pod naslovom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":23589,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":23589,"position":2},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55023,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55023","url_meta":{"origin":23589,"position":3},"title":"Opet uni\u0161tena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\"U uvali Slana na otoku Pagu po \u010detvrti put je od 1991. godine uni\u0161tena spomen-plo\u010da posve\u0107ena \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog sustava logora smrti Gospi\u0107-Jadovno-Pag, prvi puta postavljena 1975. godine. Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH je obnovljenu spomen-plo\u010du\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53886","url_meta":{"origin":23589,"position":4},"title":"Peta Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 29. do 31. svibnja 2026. odr\u017eana je uz povijesni lokalitet crkve sv. Martina u Martinu 5. Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da. O toj je manifestaciji o\u017eivljene povijesti diplomski rad Festivali srednjovjekovlja u Republici Hrvatskoj. Primjer Na\u0161i\u010dke vite\u0161ke pri\u010de napisala Sara Pavelik 2025. godine. Iz medija: https:\/\/nasice.hr\/vijesti\/zavrsila-jubilarna-peta-nasicka-viteska-prica\/ https:\/\/nasice.com\/nasicka-viteska-prica-ponovno-ozivjela-srednji-vijek-pod-zidinama-crkve-sv-martina\/ https:\/\/magazin.hrt.hr\/price-iz-hrvatske\/nasicka-viteska-prica-donosi-jedinstven-dozivljaj-srednjovjekovne-povijesti-12744630","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54991,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54991","url_meta":{"origin":23589,"position":5},"title":"Renesansni festival Koprivnica (20. \u2013 23. kolovoza 2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem kolovoza, kada se na ostacima koprivni\u010dkih bedema upale baklje, a grad ispune vitezovi, obrtnici, dvorske lude i putuju\u0107i trgovci, Koprivnica na nekoliko dana postaje prava renesansna pozornica. Renesansni festival nije tek manifestacija koju se promatra, to je istinsko iskustvo u koje treba uroniti. Povratak u vrijeme kada su ulicama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23589"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23592,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23589\/revisions\/23592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}