{"id":2358,"date":"2016-08-24T22:00:05","date_gmt":"2016-08-24T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2358"},"modified":"2020-12-21T17:09:07","modified_gmt":"2020-12-21T17:09:07","slug":"preminuo-akademik-nikica-petrak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2358","title":{"rendered":"Preminuo akademik Nikica Petrak"},"content":{"rendered":"

\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Pjesnik, esejist, feljtonist i prevoditelj Nikica Petrak (1939-2016) umro je 20. kolovoza u 77. godini. Historiografiju je iznimno zadu\u017eio bitnim prijevodima J. Tomasevicha, E. Burkea, L. Mumforda, C. Schorskea i mnogih drugih djela iz kulturne povijesti.<\/span><\/p>\n

\n

 <\/span><\/p>\n

—<\/span><\/p>\n

\n

<\/font><\/font><\/p>\n

\n

Zagreb, 24. kolovoza 2016. \u2013 <\/span><\/b>U subotu 20. kolovoza u Dubrovniku je iznenada, u 77. godini \u017eivota preminuo akademik Nikica Petrak<\/b>, istaknuti hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist i prevoditelj, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za knji\u017eevnost.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Nikica Petrak rodio se 31. kolovoza 1939. godine u Dugoj Resi. U Zagrebu je zavr\u0161io gimnaziju te diplomirao anglistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1963. godine.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Po\u010detkom 1960-ih bio je urednikom kulturne rubrike u Studentskom listu<\/i>, zatim na Hrvatskoj radioteleviziji (1967.\u201377.) te Nakladni\u010dkoj ku\u0107i “Liber” (1978.\u201389.), savjetnikom u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Hrvatske (1991.\u201392.) i urednikom u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krle\u017ea” (1992.\u20132004.). Bio je dugogodi\u0161nji \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa “Forum” Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Nikica Petrak izabran je za \u010dlana suradnika 2000. godine, a za redovitog \u010dlana HAZU, u Razredu za knji\u017eevnost, izabran je 2004. godine. <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Akademik Petrak bio je \u010dlanom obiju nacionalnih knji\u017eevni\u010dkih organizacija – i Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika (DHK) i Hrvatskog dru\u0161tva pisaca (HDP). <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Nikica Petrak u knji\u017eevnost je stupio po\u010detkom \u0161ezedesetih godina: 1959., kao studentu i dvadesetgodi\u0161njaku objavljen mu je ciklus pjesama Sve ove stvari<\/i> u dvotjednoj “Knji\u017eevnoj tribini”. Od tog vremena objavljivao je pjesme, eseje, feljtone i prijevode u mnogim knji\u017eevnim listovima i revijama. Bio je jedan od istaknutijih pripadnika pjesni\u010dkoga nara\u0161taja okupljena oko \u010dasopisa Razlog<\/i>.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Akademik Petrak bio je i vrstan prevoditelj, u hrvatski je jezik preto\u010dio cijeli niz knji\u017eevnih, filozofskih i povijesnih djela. Prevodio je s engleskog poeziju, pripovijesti i drame (Dylan Thomas, E. A. Poe, Ben Jonson) te va\u017ena djela sociologije, politologije, uglavnom kulturologije (H. Arendt, P. Blake, J. Bronowski, E. Burke, E. Friedll, D. Held, L. Mumford, L. Strauss, J. Tomasevich itd.). Za potrebe zagreba\u010dkog kazali\u0161ta preveo je petnaestak suvremenih dramskih tekstova koja su sva bila i izvedena.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Vrijednosti Petrakova rada prepoznavale su razli\u010dite generacije \u010ditatelja i kriti\u010dara u razli\u010ditim trenucima, a njegove su knjige dobile niz priznanja, od eminentno knji\u017eevnih do op\u0107enitije dru\u0161tvenih.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Za knjige pjesama: Tiha knjiga<\/i> dobio je Nagradu “Tin Ujevi\u0107” 1981. godine i Godi\u0161nju nagradu “Vladimir Nazor”, a za Ispadanje iz povijesti<\/i> primio je “Goranov vijenac” SKUD-a “Ivan Goran Kova\u010di\u0107” 1996. godine i Nagradu Fonda “Miroslav Krle\u017ea”. <\/span>Nagradu HAZU za knji\u017eevnost dobio je 1999. godine, a 2013. godine dobio je nagradu Dragutin Tadijanovi\u0107.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Prema \u017eelji akademika Nikice Petraka i njegove obitelji, akademik Petrak ispra\u0107en je na zagreba\u010dkom groblju Mirogoj u naju\u017eem obiteljskom krugu, u srijedu 24. kolovoza 2016.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Gordana Poletto Ru\u017ei\u0107<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-2358","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":2358,"position":0},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":2358,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":2358,"position":2},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":2358,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":2358,"position":4},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":2358,"position":5},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2358"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2358\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24192,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2358\/revisions\/24192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}