{"id":2358,"date":"2016-08-24T22:00:05","date_gmt":"2016-08-24T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2358"},"modified":"2020-12-21T17:09:07","modified_gmt":"2020-12-21T17:09:07","slug":"preminuo-akademik-nikica-petrak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2358","title":{"rendered":"Preminuo akademik Nikica Petrak"},"content":{"rendered":"

\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Pjesnik, esejist, feljtonist i prevoditelj Nikica Petrak (1939-2016) umro je 20. kolovoza u 77. godini. Historiografiju je iznimno zadu\u017eio bitnim prijevodima J. Tomasevicha, E. Burkea, L. Mumforda, C. Schorskea i mnogih drugih djela iz kulturne povijesti.<\/span><\/p>\n

\n

 <\/span><\/p>\n

—<\/span><\/p>\n

\n

<\/font><\/font><\/p>\n

\n

Zagreb, 24. kolovoza 2016. \u2013 <\/span><\/b>U subotu 20. kolovoza u Dubrovniku je iznenada, u 77. godini \u017eivota preminuo akademik Nikica Petrak<\/b>, istaknuti hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist i prevoditelj, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za knji\u017eevnost.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Nikica Petrak rodio se 31. kolovoza 1939. godine u Dugoj Resi. U Zagrebu je zavr\u0161io gimnaziju te diplomirao anglistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1963. godine.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Po\u010detkom 1960-ih bio je urednikom kulturne rubrike u Studentskom listu<\/i>, zatim na Hrvatskoj radioteleviziji (1967.\u201377.) te Nakladni\u010dkoj ku\u0107i “Liber” (1978.\u201389.), savjetnikom u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Hrvatske (1991.\u201392.) i urednikom u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krle\u017ea” (1992.\u20132004.). Bio je dugogodi\u0161nji \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa “Forum” Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Nikica Petrak izabran je za \u010dlana suradnika 2000. godine, a za redovitog \u010dlana HAZU, u Razredu za knji\u017eevnost, izabran je 2004. godine. <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Akademik Petrak bio je \u010dlanom obiju nacionalnih knji\u017eevni\u010dkih organizacija – i Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika (DHK) i Hrvatskog dru\u0161tva pisaca (HDP). <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Nikica Petrak u knji\u017eevnost je stupio po\u010detkom \u0161ezedesetih godina: 1959., kao studentu i dvadesetgodi\u0161njaku objavljen mu je ciklus pjesama Sve ove stvari<\/i> u dvotjednoj “Knji\u017eevnoj tribini”. Od tog vremena objavljivao je pjesme, eseje, feljtone i prijevode u mnogim knji\u017eevnim listovima i revijama. Bio je jedan od istaknutijih pripadnika pjesni\u010dkoga nara\u0161taja okupljena oko \u010dasopisa Razlog<\/i>.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Akademik Petrak bio je i vrstan prevoditelj, u hrvatski je jezik preto\u010dio cijeli niz knji\u017eevnih, filozofskih i povijesnih djela. Prevodio je s engleskog poeziju, pripovijesti i drame (Dylan Thomas, E. A. Poe, Ben Jonson) te va\u017ena djela sociologije, politologije, uglavnom kulturologije (H. Arendt, P. Blake, J. Bronowski, E. Burke, E. Friedll, D. Held, L. Mumford, L. Strauss, J. Tomasevich itd.). Za potrebe zagreba\u010dkog kazali\u0161ta preveo je petnaestak suvremenih dramskih tekstova koja su sva bila i izvedena.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Vrijednosti Petrakova rada prepoznavale su razli\u010dite generacije \u010ditatelja i kriti\u010dara u razli\u010ditim trenucima, a njegove su knjige dobile niz priznanja, od eminentno knji\u017eevnih do op\u0107enitije dru\u0161tvenih.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Za knjige pjesama: Tiha knjiga<\/i> dobio je Nagradu “Tin Ujevi\u0107” 1981. godine i Godi\u0161nju nagradu “Vladimir Nazor”, a za Ispadanje iz povijesti<\/i> primio je “Goranov vijenac” SKUD-a “Ivan Goran Kova\u010di\u0107” 1996. godine i Nagradu Fonda “Miroslav Krle\u017ea”. <\/span>Nagradu HAZU za knji\u017eevnost dobio je 1999. godine, a 2013. godine dobio je nagradu Dragutin Tadijanovi\u0107.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Prema \u017eelji akademika Nikice Petraka i njegove obitelji, akademik Petrak ispra\u0107en je na zagreba\u010dkom groblju Mirogoj u naju\u017eem obiteljskom krugu, u srijedu 24. kolovoza 2016.<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Gordana Poletto Ru\u017ei\u0107<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-2358","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":2358,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":2358,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":2358,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":2358,"position":3},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":2358,"position":4},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":2358,"position":5},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2358"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2358\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24192,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2358\/revisions\/24192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}