{"id":2357,"date":"2016-08-24T22:00:05","date_gmt":"2016-08-24T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2357"},"modified":"2022-07-15T14:16:57","modified_gmt":"2022-07-15T14:16:57","slug":"cemu-casopis-studenata-filozofije-o-povijesti-politicke-misli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2357","title":{"rendered":"\u201c\u010cemu: \u010dasopis studenata filozofije\u201d o povijesti politi\u010dke misli"},"content":{"rendered":"


\n<\/font><\/p>\n

Na portalu Hr\u010dak dostupan je novi broj \u010dasopisa studenata filozofije \u201c\u010cemu\u201d iz 2016. koji, izme\u0111u ostalog, donosi prijevod teksta E. M. Wood o socijalnoj historiji politi\u010dke teorije i prijevode va\u017enih povjesni\u010dara politi\u010dke misli Q. Skinnera i J. G. A. Pococka.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

\u010cemu: \u010dasopis studenata filozofije<\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

(God. XIII, br. 24, Zagreb 2016)<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Temat 24. broja \u010dasopisa \u010cemu<\/i> je \u201cPolitika metafizike\u201d. U tom broju donosimo dva autorska rada i pet prijevoda vezanih uz temate te prikaze novijih naslova i izvje\u0161taje s recentnih zbivanja na filozofskoj sceni u zemlji i regiji. Namjera je bila ponuditi radove koji filozofskim autorima pristupaju tra\u017ee\u0107i politi\u010dke implikacije njihovih metafizi\u010dkih sustava te promatraju\u0107i na koji na\u010din dru\u0161tveno-politi\u010dki kontekst njihova doba usmjerava i utje\u010de na njihovu misao. Tako se me\u0111u autorskim radovima mo\u017ee na\u0107i jedan koji preispituje filozofske pozicije Kierkegaarda i Adorna te drugi koji analizira odnos izme\u0111u liberalno-individualisti\u010dkih teorija i pripadaju\u0107ih dru\u0161tvenih praksi. Me\u0111u prijevodima mogu se prona\u0107i tekstovi kejmbri\u010dke \u0161kole, \u0161kole politi\u010dkog marksizma i suvremene francuske misli.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Iz sadr\u017eaja<\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Dru\u0161tvena i politi\u010dka misao. Socijalna historija politi\u010dke teorije (prevela s engleskog Anja Grgurinovi\u0107)   <\/span>(str. 49-95)    <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Ellen Meiksins Wood <\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/164020<\/font><\/a><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Ideolo\u0161ki kontekst Hobbesove politi\u010dke misli (preveo s engleskog Domagoj Pozderac)   <\/span>(str. 98-138)  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Quentin Skinner <\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/164021<\/font><\/a><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Entuzijazam: nali\u010dje prosvjetiteljstva (prevela s engleskog Petra Po\u017egaj)   <\/span>(str. 139-163)    <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

John Greville Agard Pocock <\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/164022<\/font><\/a><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Cijeli sadr\u017eaj i ostali \u010dlanci dostupni su na portalu Hr\u010dak na poveznici: <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/cemu<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[21,3],"tags":[],"class_list":["post-2357","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-casopisi","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54014,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54014","url_meta":{"origin":2357,"position":0},"title":"Rostra: \u010dasopis studenata povijesti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru (2025.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U studenom 2025. godine iza\u0161ao je 14. broj \u201eRostre: \u010dasopisa studenata povijesti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26207","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rostra-2025.jpg?fit=969%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rostra-2025.jpg?fit=969%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rostra-2025.jpg?fit=969%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rostra-2025.jpg?fit=969%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":2357,"position":1},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54656,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54656","url_meta":{"origin":2357,"position":2},"title":"Objavljen novi broj \u010dasopisa “Pro tempore”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa \u2013 Hr\u010dak objavljen je obljetni\u010dki 20. broj \u010dasopisa studenata povijesti Pro tempore za 2025. godinu (dostupno na poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/27045). Novi broj obra\u0111uje teme mitova i narativa te obuhva\u0107a sva povijesna razdoblja \u2013 od stare do suvremene povijesti. Povodom 20 godina rada na \u010casopisu,\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":2357,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":2357,"position":4},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54556","url_meta":{"origin":2357,"position":5},"title":"Patrick Teichmann, “Die Nation als Familie. Die Konterrevolution im franz\u00f6sischen Roman um 1870”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Patrick Teichmann u knjizi \u201eDie Nation als Familie\u201c analizira na\u010dine na kojima se u djelima francuske knji\u017eevnosti koja su nastala oko 1870. godine tematizira kontrarevolucija iz 1790-ih, pri \u010demu se koristi povijesni narativ i obiteljska metaforika za promi\u0161ljanje politi\u010dke nestabilnosti i budu\u0107nosti francuske nacije. O knjizi: \u201eDie franz\u00f6sische Konterrevolution der\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Die-Nation-als-Familie-Buch-2.jpg?fit=800%2C545&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Die-Nation-als-Familie-Buch-2.jpg?fit=800%2C545&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Die-Nation-als-Familie-Buch-2.jpg?fit=800%2C545&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Die-Nation-als-Familie-Buch-2.jpg?fit=800%2C545&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2357"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32137,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2357\/revisions\/32137"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}