{"id":2355,"date":"2016-08-23T22:00:05","date_gmt":"2016-08-23T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2355"},"modified":"2016-08-23T22:00:05","modified_gmt":"2016-08-23T22:00:05","slug":"izlozba-put-u-vjecnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2355","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201ePut u vje\u010dnost\u201c"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">Put u vje\u010dnost<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp; <\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Galerija Klovi\u0107evi dvori<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Jezuitski trg 4, Zagreb<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">26.08. \u2013 06.11.2016. <\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Otvorenje izlo\u017ebe u petak, 26.8.2016. u 20 sati<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Smrt, kao pojam, prisutan je u svim segmentima \u010dovjekova \u017eivota, pa ipak na njega se nikada u nas nije fokusirala dovoljno \u0161iroka pozornost. O smrti se govori mahom fragmentarno, tako u knji\u017eevnosti i umjetnosti, u teolo\u0161kim i filozofskim raspravama, u pojedinim znanstvenim disciplinama, ba\u0161 kao i u narodnim pjesmama i popjevkama. Govori se u svakodnevnome \u017eivotu kao o jednoj od dvije klju\u010dne \u010dinjenice \u010dovjekove egzistencije. Pa ipak, kada smrt postane konkretna i bliska, tada se u njezinoj te\u017eini i zna\u010denju obi\u010dno tra\u017ee druge vrijednosti. Nastoji je se apsolvirati na \u0161to jednostavniji i \u0161to prakti\u010dniji na\u010din, a mrtvo tijelo, kao opredme\u0107enu smrt, na razne se na\u010dine nastoji odstraniti iz neposredne okoline.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izlo\u017ebom <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Put u vje\u010dnost<\/i> \u017eeli se po prvi puta o smrti govoriti kao o bitnome egzistencijalnom, dru\u0161tvenom, pa i kulturnome sadr\u017eaju na vi\u0161e razina. Muzej grada Zagreba organizirao je prije nekoliko godina vrlo dobru izlo\u017ebu <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Mors porta vitae \u2013 Smrt vrata \u017eivota<\/i> u kojoj su obra\u0111ena stara zagreba\u010dka groblja i pogrebi te je njome dotaknuta tema smrti kao dijela na\u0161e svakodnevice, pa i kulturne ba\u0161tine. U najdoslovnijemu smislu izlo\u017ebu <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Put u vje\u010dnost<\/i> mo\u017ee se, pak, razumjeti kao manifestaciju kojom jedna ugledna firma, koja se u va\u017enome segmentu svojega poslovanja bavi upravo smr\u0107u, a to je Udruga Posmrtna pripomo\u0107, obilje\u017eava osamdesetpetu obljetnicu postojanja. Me\u0111utim, to je samo jedan aspekt ove izlo\u017ebe koja u svojim raznorodnim segmentima obuhva\u0107a i onu supstancu koja je ve\u017ee za djelovanje spomenute udruge, a to je smrt. (\u2026)<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>(\u2026) Na ovoj izlo\u017ebi susret \u0107emo se s umjetni\u010dkim djelima koja su nastala mahom od kraja 19. stolje\u0107a naovamo i pripadaju korpusu hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. Ono \u0161to ih ovdje povezuje nije samo vrijeme i sredina u kojoj su djelovali ili u njoj djeluju. Zajedni\u010dka im je okosnica tematske naravi, jer se u svim izabranim djelima na direktniji ili ne\u0161to skriveniji na\u010din govori o smrti i prolaznosti, o kraju, rasapu i nestajanju. Pojedini od njih smrt \u0107e prikazati konvencionalnim figurama, kao \u0161to su lubanje, kosturi, kadaveri, a koje imaju ili alegorijsko zna\u010denje, ili izravno isti\u010du smrt kao bitni sadr\u017eaj djela. Osim slika, crte\u017ea, skulptura, \u0161tovi\u0161e maketa nadgrobnih spomenika, susret \u0107emo i<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span>brojne fotografije.<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp; <\/span>Fotografija je, naime, odavno postala najra\u0161ireniji i najprakti\u010dniji medij kojim se nastoji trajno sa\u010duvati mrtvo tijelo kao vizualnu \u010dinjenicu, pa su stoga djela istaknutih fotografa, ba\u0161 kao i amatera u\u0161la u sastav izlo\u017ebe. Tu su tako\u0111er i razli\u010diti predmeti koji su na razli\u010dite na\u010dine u slu\u017ebi teme-vodilje, dakle smrti. Od nakita i odje\u0107e, devocionalija, <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">ex-vota<\/i> i posmrtnih maski, do priru\u010dnika o umiranju i knjiga u kojima se evidentiraju umrli i njihovi ukopi.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>(\u2026) Namjera je izlo\u017ebe da kroz nekoliko segmenata tematizira smrt i rituale smrti u<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span>svakodnevnome \u017eivotu, pa tako i da uka\u017ee na kulturu groblja. U svojem prakti\u010dnome smislu groblja su mjesta odlaganja \u010dovjekovih ostataka nakon smrti. Me\u0111utim, groblja svjedo\u010de i o na\u010dinu kojim neka sredina smrt preobra\u017eava u kulturno dobro. U Hrvatskoj je nekoliko iznimno vrijednih groblja za \u010diju vrijednost nisu zaslu\u017eni isklju\u010divo arhitekti koji su ih projektirali i gradovi koji su groblja naru\u010divali, nego podjednako tako i gra\u0111ani koji svojom kontinuiranom skrbi groblja \u010dine \u017eivima. Antropolozi i etnolozi odavno su istra\u017eivali razne oblike rituala smrti i pokopa, pa je i gra\u0111a, poput osmrtnica tako\u0111er dijelom izlo\u017ebe <i style=\"mso-bidi-font-style: normal\">Put u vje\u010dnost<\/i>.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Iz teksta Uvoda prof. dr. sc. Zvonka Makovi\u0107a<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp; <\/span><\/i><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izvor: http:\/\/gkd.hr\/izlozba\/put-u-vjecnost\/<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2355","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2355,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55847,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55847","url_meta":{"origin":2355,"position":1},"title":"Otvaranje Dana srpske kulture 2026. \u2013 Izlo\u017eba \u201cPetar Dobrovi\u0107 \u2013 Obzori\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko kulturno Dru\u0161tvo \u201cProsvjeta\u201d vas sa zadovoljstvom poziva na otvorenje izlo\u017ebe\u00a0\u201ePetar Dobrovi\u0107 \u2013 Obzori\u201d, kojom slu\u017ebeno zapo\u010dinju ovogodi\u0161nji\u00a0Dani srpske kulture. Izlo\u017eba je posve\u0107ena stvarala\u0161tvu Petra Dobrovi\u0107a, jednog od istaknutih predstavnika srpskog slikarstva prve polovice 20. stolje\u0107a. Njegovo slikarstvo, prepoznatljivo po sna\u017enom koloritu i izra\u017eajnosti, zauzima va\u017eno mjesto u povijesti moderne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":2355,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55379,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55379","url_meta":{"origin":2355,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;SLOBODA JE ZA NAS SAN \u2013 O zato\u010deni\u0161tvu, stradanju i otporu&#8221; u Muzeju Jugoslavije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U Muzeju Jugoslavije u Beogradu otvorena je od 29.04. do 29.10.2026. izlo\u017eba \u201eSloboda je za nas san\u201d. Izlo\u017eba \"kroz predmete nastale u nacisti\u010dkim i fa\u0161isti\u010dkim logorima Drugog svetskog rata, osvetljava iskustva zato\u010deni\u0161tva, nasilja i otpora, a \u010dije su autorke kustoskinje Veselinka Kastratovi\u0107 Risti\u0107, Ana Pani\u0107 i Du\u0161ica Stojanovi\u0107.\" Op\u0161irnije o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55759,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55759","url_meta":{"origin":2355,"position":4},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201cOtkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: pristup i istra\u017eiva\u010dke mogu\u0107nosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 7. listopada 2026., na Filozofskom fakultetu u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba \u201cOtkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: pristup i istra\u017eiva\u010dke mogu\u0107nosti\u201d, koju je pripremio tim studentica i doktorandica Filozofskog fakulteta i Pravnog fakulteta Senna \u0160imek, Tita Mikula\u0161, Dora Tomljanovi\u0107 i Franka Logari\u0107. Izlo\u017eba predstavlja rad Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":2355,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2355","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2355"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2355\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}