{"id":23505,"date":"2020-11-06T19:11:28","date_gmt":"2020-11-06T19:11:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23505"},"modified":"2020-11-06T19:14:31","modified_gmt":"2020-11-06T19:14:31","slug":"susie-linfield-lavlja-jazbina-cionizam-i-ljevica-od-hanne-arendt-do-noama-chomskog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23505","title":{"rendered":"Susie Linfield, \u201cLavlja jazbina. Cionizam i ljevica od Hanne Arendt do Noama Chomskog\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U sredi\u0161tu Lavlje jazbine niz je portreta i biografskih crtica \u010duvenih mislilaca polit\u010dke ljevice koji su \u017eivjeli i djelovali sredinom dvadesetog stolje\u0107a i op\u0161irno pisali o idejama stvaranja \u017eidovske dr\u017eavnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>To su, me\u0111u ostalima, njema\u010dka politi\u010dka filozofkinja Hannah Arendt, romanopisac i avanturist Arthur Koestler, veliki biograf i Trockijev po\u0161tovatelj Isaac Deutscher, ameri\u010dki novinar I. F. Stone, francusko-arapski novinar Maxime Rodinson, tuni\u0161ko\u2014francuski antikolonijalisti\u010dki filozof Albert Memmi, politi\u010dki aktivan kognitivni znanstvenik Noam Chomsky i irski akademik Fred Halliday. \u0160est u\u010denjaka dijeli sli\u010dnu sudbinu u pogledu \u017eivotnih pri\u010da i pro\u017eivljenih iskustava, zbog \u010dega su njihova raznolika intelektualna putovanja istim povijesnim pravcem od velike va\u017enosti dana\u0161njim literatima, a i pro\u017eivjeli su kataklizmi\u010dke doga\u0111aje sredine 20. stolje\u0107a, pisali o njima i bili oblikovani njima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201ePonekad se dogodi da se neka knjiga pojavi u trenutku kad je najpotrebnija, u trenutku u kojem mo\u017ee postati dijelom javnog diskursa i pomo\u0107i pripremiti teren za budu\u0107e politi\u010dke argumente i rasprave. Knjiga Lavlja jazbina: cionizam i ljevica od Hanne Arendt do Noama Chomskog upravo je takva knjiga. Autorica Susie Linfield ljevi\u010darka je i progresivna cionistica. Dok iznosi argumente nekih od najva\u017enijih suvremenih ljevi\u010darskih mislilaca (svi su osim jednoga \u017didovi), donosi i povijesni kontekst i vrlo profinjenu analizu, koja se odlikuje jasno\u0107om i intelektualnim po\u0161tenjem.\u201c \u2014 Reform Judaism<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePisanje [Susie Linfield] udru\u017euje novinarsko pripovijedanje i znanstveni\u010dku analizu ideja\u2026 Knjiga Lavlja jazbina pokazuje pojedina\u010dnu borbu \u017eidovskih ljevi\u010dara iz nara\u0161taja povezanoga s Drugim svjetskim ratom da pomire svoje proturje\u010dne nagone, partikularisti\u010dki zov cionizma i univerzalisti\u010dki zov socijalizma. Njihove pri\u010de precizno najavljuju iskustvo dana\u0161njih \u017eidovskih liberala u nastojanju da pomire vlastiti proizraelski partikularizam i univerzalizam usmjeren na socijalnu pravdu\u2026 Njezina knjiga pojavljuje se upravo u trenutku kada te pri\u010de i pouke poprimaju sve ve\u0107u va\u017enost i neodlo\u017enost.\u201c \u2014 The New York Times<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNe morate biti op\u010dinjeni ljevicom, judaizmom ili cionizmom da biste u\u017eivali u ovoj fascinantnoj knjizi. Kakve god imali stavove o izraelsko-palestinskom sukobu, ovo je obavezna literatura za poklonike fascinantnih, intrigantnih i uzbudljivih rasprava koje odu\u0161evljavaju svojom lucidno\u0161\u0107u i intelektualnim po\u0161tenjem.\u201c \u2014 Hussein Agha, suautor knjige A Framework for a Palestinian National Security Doctrine<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKako se buran, iako \u010desto vjeran brak ljevice i cionizma pretvorio u pravo minsko polje ogor\u010denih sukoba? Susie Linfield toj prijepornoj temi pristupa uobi\u010dajeno genijalnom vizijom i velikodu\u0161nim duhom. Originalan i klju\u010dan prilog raspravi.\u201c \u2014 Ruth Franklin, autorica knjige A Thousand Darknesses: Lies and Truth in Holocaust Fiction<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eU svojoj knjizi Lavlja jazbina autorica znanstveno-istra\u017eiva\u010dki analizira i kriti\u010dki interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca \u017eidovskog podrijetla i lijevog politi\u010dkog svjetonazora o pitanjima izraelske dr\u017eavnosti, cionizma i izraelsko\u2013 palestinskih odnosa te otvara i odgovara na brojna pitanja iz podru\u010dja povijesti, religije, politike, kulturne antropologije i prava. Ne samo \u0161to progovara o temi koja je duboko bolna, optere\u0107ena raznim oblicima trauma i, kada je u pitanju budu\u0107nost, neizvjesna, nego i polemizira s nekim od najve\u0107ih mislilaca 20. (i 21.) stolje\u0107a, ukazuju\u0107i na njihove propuste, povr\u0161nosti, a \u010desto i neznanje, pokazuju\u0107i time visok stupanj znanstvenog integriteta.\u201c \u2014 Hrvoje Klasi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAnaliza Susie Linfield je temeljita, a njezin kriti\u010dki stav prodoran dok nastoji objasniti sredi\u0161nji problem: sukob izme\u0111u partikularnoga zauzimanja za progonjeni narod i po prirodi univerzalisti\u010dkoga lijevoga, socijalisti\u010dkog, rje\u0111e komunisti\u010dkog programa.\u201c \u2014 Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKnjiga Lavlja jazbina uzoran je prikaz intelektualne povijesti koji se hvata u ko\u0161tac i s tragi\u010dno\u0161\u0107u cionizma i s na\u010dinom na koji je anticionizam postao mjerilom globalne ljevice. Rije\u010d je o skrupuloznome, nepokolebljivom, lucidnom i moralno ozbiljnom djelu koje se pojavilo u pravom \u010dasu.\u201c \u2014 Todd Gitlin, autor knjige The Sixties: Years of Hope, Days of Rage<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eZa\u0161to neki od najblistavijih umova na ameri\u010dkoj i europskoj ljevici nisu uspjeli shvatiti \u017eidovski nacionalizam? Knjiga Lavlja jazbina fascinantno je i jedinstveno pronicljivo istra\u017eivanje granica intelektualne ljevice u nastojanju da se uhvati u ko\u0161tac s nesmiljenom stvarno\u0161\u0107u na\u0161ega svijeta.\u201c \u2014 Zeev Sternhell, autor knjige The Founding Myths of Israel: Nationalism, Socialism, and the Making of the Jewish State<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Susie Linfield<\/strong>, ugledna novinarka, znanstvenica i sveu\u010dili\u0161na nastavnica (New York University), diplomirala je ameri\u010dku povijest na sveu\u010dili\u0161tu u Ohiu. Nakon studija preselila se u Boston, gdje je vodila feministi\u010dki \u010dasopis Wages for Housework sve do ponovne selidbe u New York, gdje je studirala novinarstvo i dokumentarno filmsko stvarala\u0161tvo. Na istom sveu\u010dili\u0161tu od 1995. radi kao predava\u010d na katedri za novinarstvo. U svom pisanju kombinira novinarsku pripovjeda\u010dku tehniku sa znanstvenom analizom informacija. Njezina knjiga The Cruel Radiance: Photography and Political Violence (2011.) bila je u u\u017eem krugu za nagradu National Book Critics Circle Award in Criticism, a iste je godine za taj naslov osvojila Berlin Prize, koji dodjeljuje Ameri\u010dka akademija u Berlinu. Teme kojima se bavi u svojim \u010dlancima i knjigama odnose se na me\u0111uodnos kulture, religije, dru\u0161tva i politike. U knjizi Lavlja jazbina znanstveno- istra\u017eiva\u010dki analizira i kriti\u010dki interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca \u017eidovskog podrijetla i lijevog politi\u010dkog svjetonazora o pitanjima izraelske dr\u017eavnosti, cionizma i izraelsko-palestinskih odnosa.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 448<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Damir Bili\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25414-lavlja-jazbina.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25414-lavlja-jazbina.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23506,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23505","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/lavlja-jazbina.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":23505,"position":0},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":23505,"position":1},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":23505,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":23505,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":23505,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":23505,"position":5},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23505"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23508,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23505\/revisions\/23508"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}