{"id":23493,"date":"2020-11-05T22:00:42","date_gmt":"2020-11-05T22:00:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23493"},"modified":"2020-11-05T22:00:42","modified_gmt":"2020-11-05T22:00:42","slug":"yuri-stoyanov-skrivena-predaja-u-europi-tajna-povijest-srednjevjekovne-krscanske-hereze-prijevod-s-engleskog-darija-cindric","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23493","title":{"rendered":"Yuri Stoyanov, \u201cSkrivena predaja u Europi: tajna povijest srednjevjekovne kr\u0161\u0107anske hereze\u201d (prijevod s engleskog: Darija Cindri\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p>[\u2026] noviji radovi, \u010dije se teme kre\u0107u od legende o Svetom gralu do srednjovjekovne preobrazbe helenisti\u010dke alkemije, otvorili su nove puteve prou\u010davanju povijesti i u\u010denja srednjovjekovnog neomanihejstva. Danas je op\u0107enito prihva\u0107en zna\u010daj bogumilstva kao religijskog posrednika izme\u0111u Istoka i Zapada i \u010duvara tradicija koje je najbolje opisati kao gnosti\u010dko-dualisti\u010dke i za koje se \u010dinilo da ih je uspostava \u201cnormativnog\u201d kr\u0161\u0107anstva nepovratno potisnula. Zbog potpunijeg razumijevanja porijekla, biti i kontinuiteta tih tradicija nu\u017eno je podrobnije prou\u010diti njihovu prethistoriju i europsko neomanihejstvo smjestiti u \u0161iri povijesni i religijski kontekst. Ova knjiga slijedi neke od najva\u017enijih faza i smjerova te rane povijesti bliskoisto\u010dnog i balkansko-bizantinskog svijeta, koje su mogle izvr\u0161iti zna\u010dajan utjecaj na u\u010denje i razvoj srednjovjekovnog dualizma.<br><br>Fenomen krajnje misti\u010dkog i asketskog dualisti\u010dkog pokreta koji se u raznim dijelovima Europe razvio u mo\u0107nu dru\u0161tvenu i historijsku silu te postao prijetnja duhovnoj premo\u0107i Crkve uvijek je bio mnogo vi\u0161e od obi\u010dne religijske zagonetke. Mnogi su pripadnici srednjovjekovnog sve\u0107enstva u \u201cvelikoj herezi\u201d vidjeli opasno o\u017eivljavanje manihejstva, vjekovnog suparnika kr\u0161\u0107anstva; stoga su i bogumile i katare uvijek iznova optu\u017eivali kao nove \u201cmanihejce\u201d. Povijest europskih \u201cneomanihejaca\u201d poznata nam je uglavnom iz zlonamjernih i iskrivljenih svjedo\u010denja njihovih pravovjernih protivnika i progonitelja. U neke od njenih najpoznatijih i najdramati\u010dnijih epizoda ubrajaju se zloglasni Albigen\u0161ki kri\u017earski rat protiv katara u Languedocu, opsada katarske citadele Monts\u00e9gur i prvi razorni protuhereti\u010dki pohodi Svete inkvizicije. Saga o sukobu izme\u0111u katara i katolicizma ve\u0107 dugo predstavlja jedno od najprivla\u010dnijih podru\u010dja istra\u017eivanja i izvor je odu\u0161evljenja, mitova, legendi i prijepora. Pad katarske tvr\u0111ave Monts\u00e9gur i masovno spaljivanje katarskih perfecta koje je potom uslijedilo na mjestu poznatom kao \u201cpolje spaljenih\u201d tradicionalno se smatraju, kako je to nazvao Lawrence Durell, \u201cTermopilima gnosti\u010dke du\u0161e\u201d, a katarski pokret i dalje svojom posebnom misti\u010dno\u0161\u0107u nastavlja zaokupljati ma\u0161tu Europljana. (Yuri Stoyanov)<br><br>Yuri Stoyanov je ro\u0111en 1961. godine. Studirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Sofiji, gdje je diplomirao 1987. i magistrirao 1989. godine. Zatim se bavio istra\u017eiva\u010dkim radom na Oxfordu i Sveu\u010dili\u0161tu u Londonu, gdje je postao \u010dlan Dru\u0161tva Frances A. Yates na Institutu Warburg. Pisao je i odr\u017eao brojna predavanja o \u017eidovskom i kr\u0161\u0107anskom misticizmu, srednjovjekovnoj povijesti Balkana, i hereti\u010dkim i misti\u010dkim pokretima u srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=344&amp;tag=Skrivena%20predaja%20u%20Europi&amp;type=4\">http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=344&amp;tag=Skrivena%20predaja%20u%20Europi&amp;type=4<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23494,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23493","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/predaja.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":23493,"position":0},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":23493,"position":1},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":23493,"position":2},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":23493,"position":3},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":23493,"position":4},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":23493,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23493","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23493"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23493\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23495,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23493\/revisions\/23495"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}